By Od početka Covid-19 pandemije do 8. prosinca u svijetu je bilo 267.480.680 pozitivnih slučajeva testova, a umrlo je 5.289.062 ili 20 na tisuću pozitivnih, a u svijetu na milijun stanovnika umrlo je 1.960. U Hrvatskoj je do 8. prosinca bilo 631.778 pozitivnih, a umrlo je 11.383 ili na milijun stanovnika 2.658, a to je 36% više od svjetskog prosjeka. Zadnjih dana smo gledali izuzetno lošu komunikaciju s najviših državnih mjesta. Premijer Plenković je, nakon masovnog prosvjeda protiv COVID – potvrda, prezrivo govorio o ‘vaticama, parazitima i profiterima’, a ministar zdravstva Beroš galamio na tiskovnoj konferenciji obraćajući se onima koji se protive cijepljenju ili COVID-potvrdama. Takva komunikacija državnih dužnosnika pravomoćno osuđene stranke za korupciju izaziva otpor, a ne motivaciju i promjenu stava bilo koje osobe prema kojoj su prijezir ili vikanje bili upućeni. Je li njihov cilj uopće promjena stava dijela građana ili njihovo zastrašivanje i ponižavanje?
Na web stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo možemo pronaći statistiku raspodjele svih preminulih po dobi i spolu od 25. Veljače 2020. do 5. prosinca 2021.godine (https://www.koronavirus.hr/tjedna-izvjesca-hrvatskog-zavoda-za-javno-zdravstvo/854). Ta nam statistika daje broj preminulih osoba u nekoj dobnoj skupini i udio u postotcima po dobnim skupinama u ukupnom broju umrlih od COVID-19 te koliki je umrlih na sto evidentiranih pozitivnih slučajeva. Od početka pandemije do 31. listopada 2020. godine ukupno smo imali 51.673 pozitivna na testiranju, a umrlo je 545 pacijenata ili oko 11 na tisuću pozitivnih. Ukupno je od početka epidemije do 5. prosinca 2021. godine bilo 631.842 pozitivnih osoba, a preminulo 11.218 osoba ili 18 na tisuću pozitivnih. Većina preminulih osoba imala je značajne komorbiditete ili su bili visoke životne dobi. Komorbiditeti su pridružena oboljenja, bolesti ili stanja koja postoje zajedno s glavnim oboljenjem ili osnovnom bolešću kod istog bolesnika. Značaj pridruženih oboljenja ogleda se u tome što ona mogu utjecati na izbor liječenja, učestalost komplikacija, a također i na stopu preživljavanja (Wikipedia) od Covid-19 bolesti. Prosječna dob svih preminulih osoba od početka pandemije do 8. Prosinca 2021. Godine iznosi 76,3 godine. Očekivano trajanje života od 2011. do sredine 2020. godine kretalo se između 76,9 i 78,5 godina.
Stvarni broj pozitivnih osoba u populaciji je veći jer se ne ubrajaju mnogi neprijavljeni slučajevi koji su obično blažeg tijeka bolesti ili bez izraženih simptoma.
Koristeći podatke iz izvješća HZJZ-a izračunao sam da je od početka COVID-19 pandemije 25. Veljače 2020. godine u Hrvatskoj na tisuću ukupno preminulih u Hrvatskoj 1 mlađi od 20 godina i 999 starijih, 6 mlađih od 40 godina i 994 starijih od 39, 22 mlađih od pedeset godina i 978 starijih od 49, 78 mlađih od 60 godina i 922 starijih od 59 te 249 mlađih od 70 godina i 751 starijih od 69. Na sto tisuća pozitivnih mlađih od 20 godina umrlo je 7 osoba, mlađih od 40 godina 24 i mlađih od 50 godina 60, mlađih od 60 godina 176. Potvrđena je smrt jedne osobe 32 godine stare od cjepiva u Sisku, a sumnja se još na 33 slučaja smrti od eksperimentalnih cjepiva u Hrvatskoj. Kod starijih od 59 godina na sto tisuća pozitivnih umrlo je 7.795, a kod starijih od 69 godina umrle bi 13.653 osobe. Na milijun stanovnika mlađih od 20 godina preminulo bi 9 stanovnika, mlađih od 40 godina 63, mlađih od 50 godina 104, mlađih od 60 godina 304. Na milijun stanovnika starijih od 59 godina preminulo je 8.977 stanovnika, a starijih od 69 godina preminulo bi 14.287 osoba. Sredinom 2020. godine prema Statistici u nizu Državnog zavoda za statistiku mlađih od 20 godina bilo je 775 tisuća, mlađih od 40 godina 1.779,7 tisuća, mlađih od 50 godina 2.326,5 tisuća, mlađih od 60 godina 2.890,4 i mlađih od 70 godina 3.454,8 tisuća. Starijih od 69 godina bilo je 1.157,3 , a starijih od 69 godina 592,9 tisuća. Broj stanovnika starijih od 64 godine u tisućama prema Državnom zavodu za statistiku kretao se: 2011. godine 759,6; 2013. godine 777,6; 2015. godine 799,2; 2017. godine 818,2; 2019. godine 844.9 i 2020. godine 862,9 tisuće. Od 2011. godine povećao se broj stanovnika u skupini starijoj od 64 godine za 103,3 tisuće. Broj stanovnika starijih od 69 godine u tisućama prema Državnom zavodu za statistiku kretao se: 2011. godine 558,8; 2013. godine 568,2; 2015. godine 563,2; 2017. godine 565,2; 2019. godine 580,4 i 2020. godine 592,9 tisuća. Od 2011. godine povećao se broj stanovnika u skupini starijoj od 69 godine za 34,1 tisuću. Očekivano trajanje života kretalo se: 2011. godine 76,9 godina, 2013. 77,2, 2015. 77,4, 2017. 77,9, 2019. 78,5 i 2020. 77,8. Iz ovih podataka može se zaključiti da će se broj umrlih godišnje povećavati prirodnim kretanjem stanovništva i da prosječna dob preminulih od Covid-19 samo 1,3 godine manja od očekivanog trajanja života za 2020. godinu . Koliko je kod nas stvarno umrlo od korone?
Usporedba pandemije španjolske gripe i Covid-19
Španjolska gripa prvi je put zabilježena u siječnju 1918., a trajala je do lipnja 1919. ili 1920. godine. Zaraženo je više od 500 milijuna ljudi diljem svijeta, uključujući čak i stanovništvo udaljenih pacifičkih i arktičkih otoka. Bolest je zahvatila sve osim najizoliranijih krajeva – bijeg na selo nije bio učinkovita zaštita. Virus se širio nevjerojatnom brzinom. Prvi svjetski rat pogodovao je širenju bolesti jer se u to vrijeme bitno povećao protok ljudi diljem svijeta. Tako je npr. 11. ožujka Albert Gitchell, prvi zaraženi vojnik u Fort Rileyu u američkoj saveznoj državi Kansas, otišao u vojnu ambulantu zbog visoke temperature i simptoma koji su nalikovali težem slučaju prehlade. Toga dana pridružilo mu se još stotinjak kolega. Do kraja tjedna taj je broj porastao na 500. Do kraja proljeća umrlo je 46 vojnika, a zatim je bolest naizgled nestala. Službeno je slučaj zabilježen kao epidemija upale pluća. No, američki su vojnici i civili odlazili u Europu, pa se bolest proširila po cijelom kontinentu. ( https://povijest.hr/drustvo/spanjolska-gripa-strahovita-epidemija-koja-je-odnijela-vise-zivota-od-prvog-svjetskog-rata )
Broj žrtava od Španjolske gripe
Prema većini procjena od gripe je umrlo oko 50 milijuna ljudi, no neki smatraju da bi broj mogao biti još veći, čak do 100 milijuna. Prosječna stopa smrtnosti u svijetu bila je oko 100 do 200‰. Najteže pogođena država bila je Indija, gdje je od posljedica bolesti umrlo čak 17 milijuna ljudi. Za usporedbu, u SAD-u je umrlo oko 600 tisuća ljudi (uključujući 57 tisuća vojnika), u Francuskoj i Njemačkoj po 400 tisuća, u Japanu 390 tisuća, u Brazilu 300 tisuća, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 175 tisuća. Jedna od najgore pogođenih regija bila je Zapadna Samoa (tada pod Novim Zelandom) u kojoj je oboljelo čak 90% stanovništva, a umrlo 30% muškaraca, 22% žena i 10% djece. Također treba napomenuti da broj žrtava Prvoga svjetskog rata uključuje vojnike, ali ne i civile koji su umrli od španjolske gripe. U svijetu je 1921. godine bilo oko 1,88 milijardi ljudi. Na milijun stanovnika od pandemije španjolske gripe umrlo je između 17.361 i 34.722 ljudi. Kako sada u svijetu živi 7,8 milijardi stanovnika umrlo bi od španjolske gripe između 72.030 i 144.059 ljudi ili između 37 i 74 puta više nego od Covid-19. Prema novijim procjenama u Prvom svjetskom ratu ( 1914. – 1918. ) poginulo je ili umrlo oko deset milijuna vojnika i između šest i sedam milijuna civila.
Karakteristike bolesti
Godine 2005. američki je patolog Johan Hultin pregledao zamrznute posmrtne ostatke iz jedne masovne grobnice kraj Brevig Missiona u Aljaski (gdje je pošast pokosila oko 85% stanovništva) i otkrio RNA virusa španjolske gripe. Tim su istraživanjem razjašnjene neke karakteristike te neobične bolesti. Jedna od karakteristika španjolske gripe bila je da su od nje umirale zdrave, mlade odrasle osobe, a ne djeca, starije osobe ili ljudi s oslabljenim imunitetom, kao što je to bio slučaj u većini prethodnih pandemija gripe. Naime, ta je gripa bila posebna po tome što je mogla okrenuti imunološki sustav protiv oboljele osobe, fenomen koji se naziva „cikotinska oluja“ – imunološki sustav oboljele osobe reagirao bi toliko snažno da bi im uništio pluća. S obzirom na to da mlade, zdrave odrasle osobe imaju najjači imunološki sustav, stopa smrtnosti među njima bila je veća. Tako je npr. u SAD-u gotovo pola smrtnih slučajeva 1918. zabilježeno kod osoba između 20 i 40 godina starosti, a 99% umrlih bilo je ispod 65 godina starosti. Najgore pogođene bile su trudne žene.
Još jedno neobično obilježje gripe bilo je da su zaražene osobe umirale vrlo brzo, nekada svega nekoliko sati nakon što bi shvatile da su bolesne. Prvi simptomi bili su umor, visoka temperatura i glavobolja (slično jakoj prehladi), a zatim bi se javili bolovi u mišićima i zglobovima. No, simptomi bi se unutar nekoliko sati znatno pogoršali. Oboljeli bi izgledali stravično – koža im postajala ljubičasta, a pluća su im bila ispunjena crvenkastom želatinastom masom koja bi ih polako gušila. Neki su kašljali toliko snažno da su si potrgali trbušne mišiće. Uzrok smrti obično je bio krvarenje iz sluznica, posebno iz nosa, crijeva i želuca. Najčešće su oboljeli umirali od sekundarne infekcije, bakterijske upale pluća, ali neki su umrli i direktno, od unutarnjeg krvarenja ili plućnog edema. Bolest se događala u nekoliko „valova“. Prvi val bila je tzv. „trodnevna groznica“, koja nije imala visok stupanj smrtnosti. Preživjeli su opisivali da su se osjećali kao da ih je netko izmlatio toljagom. Najpogubniji bio je drugi val, koji se pojavio u kolovozu 1918. godine (ovo je isto neobično jer je gripa obično najjača tijekom zimskih mjeseci). Prvi pogođeni gradovi bili su Chicago (SAD), Brest (Francuska) i Freetown (Sierra Leone). Prema nekim procjenama samo je u 25 tjedana preminulo 25 milijuna ljudi. Jedan od otežavajućih čimbenika bila je činjenica da su simptomi bili toliko strani tadašnjim liječnicima da su bolest često pogrešno dijagnosticirali kao Denga groznicu, tifus ili koleru. Treći val bolesti stigao je početkom 1919. godine. Nije bio toliko smrtonosan kao drugi val, a potrajao je do lipnja 1919. ili, prema nekima, čak do lipnja 1920. godine.
Mjere zaštite
U vrijeme izbijanja ubojitog virusa većina je medicinskog osoblja bila zauzeta liječenjem golemog broja žrtava Prvoga svjetskog rata. U Ujedinjenom Kraljevstvu zbog rata su svega tri medicinske sestre bile raspoložive na milijun stanovnika. Nije postojao nikakav univerzalan lijek protiv gripe niti mogućnost masovnog cijepljenja (tako je npr. u SAD prvo cjepivo protiv gripe uvedeno tek 1944. godine). Najbolji savjet koji su liječnici mogli pružati stanovništvu bio je da preko nosa i usta nose višeslojne maske, što nije bilo od velike koristi jer se radilo o virusnoj, a ne bakterijskoj infekciji. Naravno, medicinsko osoblje također je bilo podložno gripi. Zanimljivo je da su neki liječnici smatrali da se oboljeli trebaju suzdržati od konzumiranja alkoholnih pića, dok su drugi predlagali drevni lijek za sve bolesti uključujući strah – žestoka pića. Treći su preporučali pola boce laganog vina dnevno. Smatralo se da pušenje pogoršava simptome, pa su neki liječnici savjetovali oboljelima da se suzdrže tijekom bolesti, ali nije postojala nikakva organizirana kampanja u tom smislu. Još jedan od preporučenih lijekova bila je vruća kupka prije spavanja. Naravno, nastojalo se ograničiti javna okupljanja (npr. u nekim američkim gradovima poput Chicaga i San Francisca zabranjene su rasprodaje, a trajanje sprovoda ograničeno je na 15 minuta), no to u praksi nije uvijek bilo moguće provesti. U snažnije pogođenim sredinama zatvorene su škole, bolnice, gradske vijećnice i sl., koje su bile pretvorene u improvizirane bolnice.
Covid 19 rasizam Alemke Markotić
Da se ne samo u Hrvatskoj, nego i u čitavom svijetu provodi covid totalitarizam, potvrđuje izjava Alemke Markotić na Laudato TV 23. XI. 2021. u kojoj je ona javno iznijela rasističke teze i potvrdila svoju bešćutnost najgore vrste. Priznala je da su prijašnji globalisti i kolonizatori u prošlosti na siromašnoj azijskoj i afričkoj djeci isprobavali cjepiva kako bi spašavali bijelu djecu. Kako ona nema djece i kako ne zna što je to majčinstvo i roditeljstvo na jednoj takvoj televiziji religijske usmjerenosti ona je iznijela rasističke teze i otvoreno priznala kako najava i već započeta praksa cijepljenja tek rođene djece i trudnica nju ni najmanje ne brine jer je dio globalizacijskoga bešćutnog kruga u Covid totalitarizmu. Jesu li našu djecu u bivšoj državi tretirali komunistički vlastodršci poput djece nerazvijenog svijeta? Sadašnji vlastodršci: Plenković, Milanović, Božinović i ostali su potomci vlastodržaca iz bivše države. Velika sredstva trošila su se na kampanju ‘Misli na druge – cijepi se’, dok se stvarni epidemiološki napor trebao usmjeriti na najranjiviju populaciju stariju od 70 godina što slijedi iz analize podataka o preminulim i pozitivnim osobama na korona virus. Mnoge starije osobe nisu na vrijeme razumjele koristi cjepiva, niti da im imunološka zaštita od cjepiva značajno pada nakon nekoliko mjeseci, ali i da mogu biti zaraženi, prenijeti virus drugima te dobiti težu bolest ili umrijeti usprkos cijepljenju. Moja je sestra bila pozitivna nakon primljene dvije doze cjepiva u domu za starije osobe, a njena cimerica je dobila moždani udar. Nećakov šurjak je također nakon druge primljene doze cjepiva dobio moždani udar pa su ga morali smjestiti u dom za starije i nepokretne osobe, a njegov bratić je završio u bolnici na Covid odjelu. Ne smije se pri tom zaboraviti da smrtnosti od COVID-19 doprinosi i opća razina zdravstvene zaštite te opće zdravlje populacije i stres. Hrvatska pripada državama s visokim ili vrlo visokim rizikom od kardiovaskularnih i drugih bolesti, što utječe na broj hospitalizacija i ishode bolesti. Stručnjaci upozoravaju da povećanje COVID-19 slučajeva nije povezano s razinom cijepljenja (Cross-country analiza 68 država i 2.947 okruga u SAD-u). Napominju da je potrebno ponovno analizirati cijepljenje kao primarnu strategiju te u nju uključiti druge farmakološke i ne-farmakološke mjere, uz veliki oprez od diskriminacije dijela pučanstva poput zabrane ulaska u državne ustanove, FINA-u, plaćanje računa Holdingu, knjižnice i Hrvatsku poštansku banku osobama bez COVID potvrda ili testiranja svaka 72 sata. Godišnje plaćam članarinu 50 kuna, a testove bih morao plaćati svakih 72 sata minimalno 50 kuna. Dosta nam je terora stožeraša i nelegalne vladavine pravomoćno osuđene stranke za korupciju! Što je sa opasnim popratnim pojavama cjepiva na zdravlje ljudi? Protivim se cijepljenju eksperimentalnim cjepivima bez pristanka samih punoljetnika ili roditelja maloljetnika, a kao stariji umirovljenik smatram se diskriminiranim jer ne mogu čitati novine u knjižnicama niti plaćati račune u FINA-i i poštama itd. Obično nas je u knjižnicama dvoje ili troje umirovljenika, a u ugostiteljskim objektima druže se veći broj osoba slobodno bez Covid potvrda i testiranja.
| I. RASPODJELA PREMINULIH I POZITIVNIH U HRVATSKOJ PO DOBNIM SKUPINAMA OD POČETKA PANDEMIJE KORONA VIRUSA DO 5.12.2021. GODINE | |||||||
| DOB | S20 u tis. | Preminuli | Udio u ‰ | Pozitivni | Udio u ‰ | s | s1 |
| 0 – 19 g. | 775,0 | 7 | 0,62 | 101.165 | 160,11 | 0,07 | 9 |
| 20 – 39 | 1.004,7 | 63 | 5,62 | 193.277 | 305,89 | 0,33 | 63 |
| 40 – 49 | 546,8 | 173 | 15,42 | 110.762 | 175,31 | 1,56 | 316 |
| 50 -59 | 563,9 | 636 | 56,69 | 93.364 | 147,76 | 6,81 | 1.128 |
| 60 do 69 | 564,4 | 1.918 | 170,98 | 71.230 | 112,73 | 26,92 | 3.398 |
| ≥70 g. | 592,9 | 8.471 | 755,13 | 62.044 | 98,20 | 136,53 | 14.287 |
| Ukupno | 4.047,7 | 11.218 | 1000,00 | 631.842 | 1000,00 | 17,75 | 2.771 |
s = Preminuli / Pozitivni x 103‰ = broj preminulih na tisuću pozitivnih i s1 = Preminuli / S20 x 106 = broj preminulih po dobnim skupinama na milijun stanovnika sredinom 2020. godine.
mr. sc Edo Zenzerović, dipl. ing. Elektro
