Podjeli

Polazna teza: glavni razlog zašto je NDH s gledišta jugoslavenske historiografije i dijela strane, prosuđena kao „tzv. NDH“, leži u tome što se Hrvatima spočitava pravo na obnovu starije hrvatske države. Sukladno takvom motrištu, bilo koji oblik nezavisne hrvatske države je neprihvatljiv: Jugoslavija je njihovo djelo, kojeg se nikada nisu odrekli. S druge strane, državna organizacija i uprava NDH, je bila visoko tehno-birokratska budući je počivala na vladavini pravila, zakonskih normi i naredbi. Naročito glede troškova i prihoda nastojalo se nadzirati svaka stavka i sve što nije bilo u skladu sa pravilom, smatralo se vidom kršenja pisanih pravila, s ciljem praćenja trošenja svake kune i banice. Iz ovoga proizilazi državni nadzor nad državnim proračunom i upravom s ciljem racionalnog poslovanja i upravljanja državnim poslovima od sela, općine, kotara, velike župe do hrvatske vlade.

  1. Model nacionalne države i državni nadzor nad gospodarstvom:

Nezavisna Država Hrvatska je oblik obnovljene države Hrvatske u kojem državne ustanove ostvaruju sveukupan nadzor nad čitavim društvom i gospodarskim djelatnostima. 5. prosinca 1941., donesena je zakonska odredba o prometu i raspodjeli tekstilne robe domaćeg i stranog podrijekla, koji se stavlja pod državni nadzor koji se povjerava Poslovnoj središnjici za tekstil u Zagrebu. (Vidjeti; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonske odredbe i naredbe. Proglašene od 7. prosinca do 31. prosinca 1941. Knjiga X.(Svezak 91.-100.) Uređuje: A. Mataić. Tisak i naklada knjižare St. kugli, Zagreb, Br. 2983, str. 1-2) 6. prosinca donesena je naredba o osnutku Zajednice za tekstil, (Isti izvor, str. 3-10) što svjedoči o značaju tekstilne robe u ratnim uvjetima. Nadzor nad prikupljanjem, proizvodnjom, prometom i raspodjelom ove vrste robe, vršit će Zajedica za tekstil sa sjedištem u Zagrebu.

  1. Nadzor na putničkim prometom:

Putnički promet je bio pod posebnim državnim nadzorom. 2. prosinca donesena je odluka o izdavanju režijskih karata prema kojoj umirovljenici, željeznički službenici i članovi obitelji djelatnih i umirovljenih željezničkih službenika, koji imaju pravo na režijsku kartu, mogu ubuduće koristiti samo jednu režijsku kartu mjesečno. (Isto, str. 17-18) Vlakovi su imali prvenstvenost prevoza pripadnika hrvatskog domobranstva i hrvatskih oružanih snaga.

  1. Nadzor nad prometom stokom na sajmovima:

U ratnim uvjetima svatko je bio pod sumnjom da surađuje sa partizansko-četničkim pokretom na području NDH. Stoga je 10. prosinca donesena naredba o prometu stokom na sajmovima. (Isti izvor, str. 19-24) Sajmovi su predstavljali prigodu za susret terorističkih grupa, dogovore i razmjenu vijesti.

  1. Obvezni otkup proizvoda:

Oblastna odluka za Zagreb, o otkupnim i prodajnim cijenama mlijeka, donesena je 5. prosinca (Isto, str. 28-29), u kojoj je predviđena otkupna cijena mlijeka na udaljenosti od 25 km od Zagreba od 5 kuna po litru i 4 kune za područje bliže okolice grada Zagreba. 11. studenog donesena je naredba o obveznom otkupu slane ribe sa propisanim cijenama. (Isto, str. 25-27) Sve gospodarske djelatnosti su bile pod neposrednim utjecajem državnih ustanova.

  1. Klanje svinja za vlastite kućne potrebe:

Naredbom od 11. prosinca predviđeno je klanje svinja za potrebe vlastitog kućanstva, prema kojoj je predviđeno da odhranjivač svinja u jednoj gospodarskoj godini može toviti i klati jedno svinjče ako njegova obitelj ima tri člana a za svaka daljna tri člana još jedno svinjče. (Isto, str. 34-36) Dan ranije donesena je naredba o prisilnom otkupu stoke i stočnih proizvoda (Isto, str. 37-39), prema kojoj se cjelokupan promet i raspodjela stoke za klanje i stočnih proizvoda, stavlja pod državni nadzor.

  1. Ravnateljstvo državnih monopola u NDH:

Osnovano je 12. prosinca zakonskom odredbom (Isto, str. 43-44) sa sjedištem u Zagrebu, u čijem djelokrug spadaju poslovi državnih monopola koje Ravnateljstvo nadzire preko posebnih izvjestitelja. Proizilazi da se značajan dio aktivnosti državnih ustanova odvijao na području ustroja i nadzora hrvatskog gospodarstva. U sklopu državnog nadzora nad gospodarstvom, djelovao je Upravitelj Državnog ureda za oblikovanje cijena i nadnica. (Isto, str. 60) Državni ured za oblikovanje cijena i nadnica utemeljen je 23. prosinca kada je donesen poslovnik ovog državnog ureda, (Isto, str. 166-167) koji ima: a) opći odsjek, b) odsjek za ispitivanje cijena i nadnica, c) odsjek za određivanje cijena i nadnica i d) odsjek za nadzor cijena i nadnica.

  1. Nadzor nad prometom motornih vozila:

Naredbom od 18. prosinca o ograničenju prometa motornim vozilima (Isto, str. 73-77), nastojala se ostvariti štednja pogonskog materijala i guma na motornim vozilima jer su prvenstvenost imala motorna vozila hrvatskog domobranstva i ustaške vojnice. Prema naredbi, predsjedništvo vlade ima na raspolaganju 5 osobnih samovoza, ministrastvo vanjskih poslova ima na raspolaganju 4 osobna samovoza, ministrastvo za obrt, veleobrt i trgovinu 4 osobna samovoza, državna ruznica 4, svako ostalo ministrastvo po 2 osobna samovoza. Gradska Poglavarstva Zagreb, Osijek, Sarajevo, Banja luka i Karlovac po 2 osobna samovoza. Glavni Ustaški stan ima na raspolaganju 2 osobna samovoza. Svako poduzeće koje zapošljava preko 250 radnika i namještenika, ima pravo na 2 osobna samovoza. Propisi se ne odnose na samovoze Poglavnika NDH, diplomatske predstavnike kod Poglavnika, ministrastvo Hrvatskog domobranstva, ustaške vojnice, ustaške nadzorne službe. (Isto, Čl. 3., str. 74-75) Zabranjuje se kretanje svih vrsta samovoza, koji nisu propisno označeni upisnim oznakama, oznakom NDH, oznakom ministrastva Hrvatskog domobranstva, Poglavnikove tjelesne bojne, Ustaške vojnice i ustaške nadzorne službe. (Isto, čl 6., str. 76) Na svakih 5.000 stanovnika dolazi jedan najamni samovoz (autotaks). Zabranjuje se upotreba svih vrsta motornih vozila za svečanosti, zabave, izletničke vožnje, športske priredbe i priređivanje utakmica svih vrsta. Dakle, ove zakonske odredbe pokazuju da se u prosincu 1941., rat osjećao na čitavom području NDH. 20. prosinca zakonskom odredbom je ukinut Poljoprivredno-šumarski fakultet u Sarajevu. (Isti izvor, str. 84)

  1. Početak rada njemačkih pučkih škola:

Sukladno postojećim zakonskim odredbama o otvaranju njemačkih pučkih škola u sredinama sa 20% Nijemaca, 13. prosinca je doneseno naređenje o realizaciji zakonskih odredbi. (Isto, str. 93-94) U velikoj župi Posavlje sa sjedištem u Brodu na Savi, kotar Derventa počele su sa radom pučke škole u Koloniji Božinci i Vrbovac a u velikoj župi Usora i Soli, kotara Tuzla, u Lukavcu, što svjedoči o brojnim njemačkim kolonijama na području NDH.

  1. Obrazovanje učitelja za hrvatski brzopis:

Imajući u vidu zadatak vlasti NDH o opismenjavanju nepismenih, 22. prosinca donesena je naredba o polaganju izpita za učitelje hrvatskog brzopisa, (Isto, str. 97-102) koji se polaže pred povjerenstvom za polaganje hrvatskog brzopisa kod ministarstva za obrt, veleobrt i trgovinu na tri godine. Položenim ispitom stječe se osposobljavanje za obučavanje brzopisa u svim stručnim školama. Cilj je da svaki građanin u NDH savlada pisanje, čitanje i račun.

  1. Kazna vješanjem:

Prema zakonskoj odredbi od 19. prosinca, ministar pravosuđa i bogoštovlja može u pojedinim slučajevima, narediti da se smrtna kazna ima izvršiti vješanjem. (Isto, str. 103)

  1. Žigovi, žigosanje i sprave za mjerenje:

Grb, zastava i državni znakovi su izraz državnosti. NDH se razlikuje od bivše države kao i drugih, po tome što posjeduje vlastiti državni grb, državnu zastavu i druge državne oznake. Također su svi predmeti od vrijednosti nosili žig i kroz žigosanje se izražavala namjera državnih vlasti da se prikaže odgovornom i samosvojnom. 12. prosinca donesena je naredba o oblicima žigova, za žigosanje i sprava za mjerenje, (Isto, str. 104-108) sukladno kojoj se žig za mjerenje sastoji od grba Nezavisne Države Hrvatske, iznad kojeg stoje slova „NDH“, a žig za burad predstavljaju slova „NDH“, iznad kojih stoji veliko slovo „U“. (Isto, čl. 1., str. 104) Sve sprave za žigosanje predmeta od vrijednosti su nosile oznaku žiga NDH za tekuću godinu (otisnuti žig) kao vlasništvo države Hrvatske. Predviđen je i žig za poništavanje žigova na mjerilima i spravama za mjerenje u obliku zaobljenog slova X. (Isto, str. 108) Ovime se NDH predstavlja kao ustrojena državna organizacija koja vodi računa o tome što će drugi o istoj reći.

  1. Zamračivanje:

Nalog za provođenje zamračivanja donesen je 23. prosinca, za razdoblje od siečnja do prosinca 1942. godine (Isto, str. 109), ovisno o godišnjem dobu, svitanju i sumraku. U zimskim mjesecima obvezno zamračivanje počinje od 18 i 19 sati, a ljeti od 20,30 i 21,30 sati do 4 i 5 sati ujutro. Ovo govori o ratnim uvjetima kada nije bilo lahko živjeti normalnim životom na području ratnih dejstava.

  1. Red i kolajna krune kralja Zvonimira:

Vođstvo ustaškog pokreta naglašavalo je ulogu kralja Zvonimira, kao činitelja neprekinutosti hrvatske državnosti. 27. prosinca donesena je zakonska odredba o osnutku reda i kolajne kralja Zvonimira. (Isto, str. 179-182) Poglavar reda je Poglavnik NDH. Ovim redom/kolajnom odlikuje Poglavnik domaće i strane osobe za zasluge, stečene u miru ili u ratu za hrvatski narod i NDH. „U sredini naličja je natpis „Bog i Hrvati“, iznad nadpisa krunitbena godina „1076“, a izpod njega dan proglašenja Nezavisne Države hrvatske „10. IV. 1941.“ (Isto, str. 180) U redu krune kralja Zvonimira postoje: a) velered sa Danicom i b) red I. stupnja sa srebrnom zvijezdom. Nositelji velereda i reda I. stupnja imaju pravo na naslov „vitez“ i mjesečnu naknadu. Istog dana donesena je zakonska odredba o osnutku vojničkog reda „Željezni trolist“ (Isto, str. 183-185) kao najviši vojnički red u NDH, koji se dodjeljuje za ratna djela i osobit uspjeh protiv neprijatelja. Dodjeljuje se častnicima, dočastnicima i domobranima, odnosno, ustašama hrvatskih oružanih snaga. U sredini trolista nalazi se okrugao hrvatski grb u ustaškim znakom. Na naličju trolista se nalazi u sredini nadpis „Za dom spremni“, iznad nadpisa „10. IV.“ a ispod nadpisa „1941.“ (Isto, čl. 5., str. 184) Nositeljima ovog reda također pripada pravo na naziv „vitez“. 27. prosinca donesena je zakonska odredba o osnutku „Kolajne Poglavnika Ante Pavelića za hrabrost“. (Isto, str. 186-188) Ona ima na prednjoj strani lik Poglavnika Ante Pavelića s pogledom na desno, nadpis „Poglavnik Ante Pavelić“ i oznaku dana proglašenja Nezavisne Države Hrvatske: „10. IV. 1941.“ Na naličju je u sredini hrvatski državni grb s ustaškim znakom (slovo „U“), ispod grba u polukrugu nadpis „Za hrabrost“ a iznad grba geslo „Za dom spremni“. (Isto, čl. 3., str. 186-187) Nositelj zlatne kolajne ima pravo na naziv „vitez“ kao i pravo na mjesečni doplatak.

  1. Imovina osoba koje narušavaju javni red i poredak:

Vlasti NDH su se strogo odnosile prema osobama koje ugrožavaju javni red i državni poredak. 27. prosinca donesena je zakonska odredba o oduzimanju imovine osobama, koje narušavaju javni red i poredak. (Isto, str. 189-195) Protiv osoba osuđenih za narušavanje javnog reda i poretka, sud će izreći da se imovina takvih osoba ima oduzeti u korist NDH.

  1. Reorganizacija državne uprave:

Vlasti NDH su tragale za učinkovitim oblikom ustrojstva državne uprave, zbog čega je 30. prosinca 1941., donesena zakonska odredba o ukidanju Državnog ravnateljstva za ponovu i Državnog ravnateljstva za prehranu, (Isto, str. 255-258) koji prestaju s radom danom 1. siečnja 1942. Svi poslovi prelaze u nadležnost ministarstva za obrt, veleobrt i trgovinu i Državnu riznicu i to prema njihovoj naravi.

  1. Zasluge za hrvatski narod i oslobodilačku borbu:

Ministar seljačkog gospodarstva je 18. prosinca, odlučio da se siromašnim učenicima poljodjelskog odsjeka Poljodjelsko-šumarskog fakulteta u Zagrebu, koji su bili spriječeni studirati ili završiti fakultet, a koji su radili ili surađivali u narodnom (ustaškom) pokretu za oživotvorenje odnosno obnovu, Nezavisne Države Hrvatske, može podijeliti pripomoć odnosno stipendija za nastavak studija na fakultetu, (isto, str. 271-272) uz priloženu molbu u kojoj se potvrđuje da je osoba sudjelovala u oslobodilačkoj borbi za državu Hrvatsku. Svaki politički i državni poredak visoko cijeni, vrednuje i nagrađuje osobe i krugove koji su se žrtvovale za ideje pokreta, pa se to tome ustaški pokret i NDH ne razlikuju. Ustaške vlasti su visoko cijenile prinesenu žrtvu za obnovu države Hrvatske i sukladno pravilima, nastojale odgovarajuće nagrađivati takve osobe i krugove, kako odlikovanjima tako mjesečnim doplacima.

Dr. sc. Ivica Ivo Josipović


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.