Podjeli

Nastavno na prijedlog Udruge BLOKIRANI  o  nezakonitosti zatezne kamate  Ustavnom sudu godine 2018., i njihov odgovor sa odbacivanjem prijedloga o ocjeni zakonitosti, ovime se ponovo predlaže da sada netko drugi  postavi USUDu i Saboru, prijedlog za ocjenu zakonitosti te promjenu odredbe o načinu izračuna zatezne kamate, a sve iz razloga što je zatezna kamata jedna od glavnih poluga upravljanja  gospodarstvom.

Slijedom u svijetu prihvaćene misli K.Marxa, da je kamata dio viška vrijednosti koje plaća proizvođač bankaru kao naknadu za usluge sakupljanja i pribavljanja novčanih sredstava radi ulaganja u proizvodni proces, to je velikoj većini laika danas jasno da ako je kamata veća od prosječne profitne stope u društvu, da će se to odraziti u više smjerova, za sve nas poglavito u dva smjera:                                                                                                         a) proizvodnja će se smanjiti i smanjivati pa će svaki daljnji proizvodni ciklus biti umanjen, i tada se govori o umanjenoj reprodukciji                                                                                                                                  i/ili                                                                                                                                                                                      b)rasti će cijene i.e. inflacija, budući da će proizvođači i trgovci te svi državni zaposlenici kao i sve socijalne službe ( posljedice ne-stvaralaštva,kriza,pandemija,potres,poplava..)ugraditi u cijenu dobara i usluga, i tako će emisiona banka štampati dodatne novčanice, unatoč uzlaznom trendu elektronskog plaćanja i kratkom vremenu zadržavanja manjih iznosa gotovog novca u lisnici građana.                                                                U svemu ovome posebno smeta i boli što je Sabor prenio svoje neotuđivo pravo i dužnost da svake godine donosi odnosno određuje visinu zatezne kamate u zemlji, na HUB Hrvatsku udrugu banaka koja uz odredbu Zakonodavca o 2-postotnom kaznenom(?) dodatku , sada ukupno 5,48 % zatezne kamate godišnje terete sve fizičke osobe dužnike koje kasne sa uplatom.                                                     Ovdje se podsijeća na dvije velike nelogičnosti i nedosljednosti:                                                                           a) Nelogično i nedosljedno je od Sabora da svoju dužnosti i pravo prenese na HUB, i to udrugu koja ima monopolističku poziciju u zemlji,ujedno ne-državnu instituciju, koja je, uz to, i u sukobu interesa (vuku dali da čuva ovce ,a   …lupus pelum mutat, no mores..) (nekada je velikaš, osuđen na smrt, svojem krvniku udijelio novčić prije nego li mu je odrubljena glava!)                                                                                                                                                                              b)Neprihvatljivo je da su pisci predlagatelji odredaba o zateznoj kamati ugradili u istu, elemente kazne odnosno kaznenog i prekršajnog prava, unatoč svugdje u svijetu priznatoj definiciji da je zatezna kamata naknada vjerovniku na ime izgubljene dobiti radi kašnjenja u plaćanju .

pa ispada da se Zakonodavac stavio u službu* stranom bankarskom kapitalu, jer kako drugačije predočiti sebi razloge radi kojih Sabor još uvijek nije u cjelosti usuglasio domaće zakone sa EKLJP i pravnom stečevinom EU, unatoč čl.134. i 141.C. USTAVA RH, kao i čl.20.Ustava RH.

Naime, praksa je pokazala da su dispozitivne odredbe čl.29,30,31.. Zakona o obveznim odnosima ZOO-a u suprotnosti sa kogentnim odredbama, čl.2. ZOO-a moralu i dobrim običajima, čl.4. ZOO-a o savjesnosti i poštenju, čl.7.ZOO-a o jednakoj vrijednosti činidbe i protučinidbe (laesio enormis, lihvarenje..).. te nadasve o odredbama ..o bogaćenju bez osnove ( condictio sine causa, condictio ob iniusta causa,..).

Iznos zatezne kamate treba da donosi Sabor svake godine do 15.prosinca za narednu godinu na temelju izračuna o prosječnoj profitnoj stopi u zemlji prema nalazima Zavoda za statistiku te nalaza HNB-a. Neprihvatljiva je  dispozitivna odredba čl. 30.ZOO-a da se…. zatezna kamata plaća i kad vjerovnik nije pretrpio nikakvu štetu..(izgubljenu dobit?)…. i                                                                                             Umjesto ovakve formulacije uvrstiti:… vjerovnik je ovlašten dokazivati da je pretrpio veći iznos na ime izgubljene dobiti ,radi kašnjenja uplate,te argumentum a contrario….. dužnik je ovlašten osporavati iznos zatezne kamate.( To će se poduzimati u slučajevima većih iznosa… dokaz e-g. završni račun društva, ili fizičke osobe… ).

*( Nakon napuštanja zlatnog pokrića i deklaracije devalvacije Richarda Nixona godine 1971., i sve veće inflacije USDollara, USA bankari su uz pomoć CIA-e „ kupili“ vojnu huntu generala Videle i nakon toga pokupovali dionice banaka u Argentini,i protekom vremena uz instituciju mortgage-a dali velike kredite tamošnjoj privredi uz iznadprosječne kamate, tako da se krediti uz, izazvani veliki pad pesosa,  nisu mogli redovito otplaćivati i posljedično većina gospodarstva je prešla u ruke stranaca, koji su poslije diktirali životne uvjete u zemlji, extremnom eksploatacijom.što je rezultiralo u pobunama stanovnika koja je ugušivana represijom junte militar.. desaparesidos-i)..                                                                                           U Chile-u sam se u srpnju 1972. i sam uvjerio da je strani kapital putem CIA-e plaćao znatnu zakupninu za neaktivnost vlasnicima kamiona na otvorenim garažama, pa vlasnici krcatelji tereta nisu imali dovoljno vozila da bi osigurali redovan podvoz tereta bakra (cobre es nuestro..) pod čekrk broda „Alacrity“ Panamske zastave, gdje sam tada  bio časnik…I to je tada bio jedan od načina da se destabilizira gospodarstvo Chile-a.)

Zato nema druge nego,određivanje zatezne kamate vratiti u nadležnost Sabora.

 Sapienti satis  BLOKIRANI 3.10.2021.

Igor Govorčin


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Gospodarstvo