By Napokon sam uspio u ostvarenju dobivanja Europske iskaznice za osobe s invaliditetom kao i Europske parkirališne karte za osobe s invaliditetom. Nisu do vijeka mogli izbjegavati moje zdravstveno stanje kao ni pustu liječničku dokumentaciju koju sam im proslijedio.
Danas mi je poštar dostavio konačno traženo te ću bar sad moći stati na invalidsko parking mjesto kad me prijatelji dovedu do bolnice.
Dokaz da se sve može kad znaš da si u pravu. Koliko god da su tražili dlaku u jajetu na kraju su ipak morali kapitulirati i priznati mi, da je moja liječnika dokumentacija i moje zdravstveno stanje prejako za njihova negiranja.
Toplo se nadam da nakon 5 godina kad mi istekne rok potvrdi nečem morati prolaziti istu torturu kao sad. Podrazumijeva se pritom da sam nakon određenog perioda još među živima!
Dok od resora MHB i ministra Medveda ni riječi na moj dopis koji sam im uputio 18.09. ove godine u kojem sam tražio i zahtijevao rješavanje te realiziranje % invaliditeta, tuđu njegu, skrb i pomoć od strane moje supruge kao i zaštitu svih ostalih prava; od ljudskih prava na dostojanstven život, pravo na zakon o zaštiti pacijenta te zakon o pravima hrvatskih branitelja iz DR-a kao i nas stradalnika! Na lijepi način pokazuju svu brigu za branitelje i stradalnike Domovinskog rata.
Donosim kratku kronologiju zbivanja od četvrtog mjeseca ove godine nadalje:
U uredu zadarske županije svih ovih godina kad sam predao zahtjev za invalidsku oznaku (parking mjesto) bilo mi je dostatno fotokopija statusa HRVI-a to jest rješenje nadležnog tijela. To se ove godine promijenilo te su me iz Područnog ureda MHB Zadar uputili na adresu Agencije za komercijalnu djelatnost proizvodno, uslužno i trgovačko d.o.o., u Zagrebu.
Dana 19.05.´24. uputio sam gore spomenutoj agenciji zahtjev prema uputi Područnog ureda Ministarstva hrvatskih branitelja Zadar, a u vezi izdavanja znaka pristupačnosti invalidnim osobama. Naime prema priloženoj dokumentaciji koju sam im u privitku dostavio vidljivo je da sam 70% HRVI. Prvi negativni odgovor na moj zahtjev proslijedila mi je gđa. Sandra Šafarić Tićak da bi nakon mog prigovora uslijedio drugi negativni odgovor od pomoćnika ravnatelja za kvalitetu doc.dr.sc. Tomislav Benjak, dr. med. spec. javnog zdravstva i znanstveni suradnik.
Dana 10.09.´24.uputio sam posljednji zahtjev prema navedenim jer nakon toga htio sam pokrenuti spor na sudu za Ljudska prava u Strasbourgu! U cijelosti citiram poslani zahtjev od navedenog datuma:
Bio sam nemalo iznenađen što sam dobio od naslova u dva navrata povratnu informaciju o tome da moja priložena liječnička dokumentacija nije dostatna. Naime, u uredu zadarske županije svih ovih godina kad sam predao zahtjev za invalidsku oznaku (parking mjesto) bilo mi je dostatno fotokopija statusa HRVI-a to jest rješenje nadležnog tijela.
U današnje vrijeme digitalizacije nepojmljivo mi je da Vam nije dostupan moj zdravstveni karton preko institucija kao što je resor Ministarstva hrvatskih branitelja ili pak mirovinskog. Očito da je lakše proslijediti odgovor u kojem se moj zahtjev odbija zbog samo Vama poznatih razloga nego zatražiti istu preko dostupnih ureda i institucija!
Zbog mog zdravstvenog stanje u kojem se nalazim sramotno je i ponižavajuće od svih državnih institucija pa i od Vas, da se od mene i dalje traži bilo koja vrst dokumentacije jer danas u vrijeme Interneta te povezanosti svih institucija cjelokupna arhiva mog predmeta Vam je i te kako dostupna!
Posljednji put obraćam se naslovu u kojem prilažem dodatno još dvije liječničke svjedodžbe od 12.06.´24. i ´02.09.´24., barthelov indeks od 04.09.´24., otpusno pismo dnevne bolnice onkologije od 09.09.´24., specijalistički nalaz fizijatra od 04.09.´24. te specijalistički nalaz psihijatra od ´23.08.´24.!
Zbog svega navedenog tražim i zahtijevam da mi se što ažurnije izda znak pristupačnosti za invalidne osobe za trajno. Dostupni su Vam svi moji liječnički nalazi preko aplikacije e-karton i MHB-a sa kojim se hrvatska vlada tako dići. Dostupni su Vam svi moji specijalisti koji me godinama liječe pa ako Vam nije nešto jasno kontaktirajte njih i raspitajte se da Vas oni poduče!
Ako pak niste kompetentni za obnašanje posla kojeg bi trebali savjesno odrađivati, nemojte se time baviti. Prepustiti taj dio nekom tko je stručniji, humaniji i sa više ljudskog osjećaja!
U suprotnom ću biti prisiljen tražiti zadovoljštinu i pravdu na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Budete li i nadalje ignorirali liječničke nalaze, svjedodžbe, otpusna pisma, status HRVI od 70% tražit ću odštetu za kršenje ljudskih prava, kršenje zakona o pravima i zaštiti pacijenta, kršenje zakona hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji kao i za duševne boli od svih Vas.
Nemojte me tražiti da obilazim kojekakve liječničke komisije ni bilo koje druge imaginarne Vaše nebuloze. Nalazim se u invalidskim kolicima, aparatu za kisik 24 sata na dan, borim se sa raznim zdravstvenim tegobama od Kopb-a do karcinoma te nemam više ni snage ni volje udovoljavati Vašim birokratskim hirovima! Moja supruga također nije u mogućnosti obilaziti puste urede jer se brine za mene 24 sata na dan. Da čekamo Vašu pomoć odavno bi bio na zadarskom belafuškom groblju!
Vrijeme je da počnete raditi i biti prije svega ljudi sa više osjetljivosti, humanosti i razumijevanja. Svi vi od raznih ministarstava, ureda i komisija ste tu radi nas, nikako obratno. Trebali biste služiti narodu, biti njima na usluzi, a ne slijepo slušati i ispunjavati naredbe partijske politike koju vam tkz. političari nameću“!
U prilogu sam im svaki put dostavio: liječnički nalazi pulmologa (23), liječnički nalazi urologa (17), liječnički nalazi fizijatra (13) te naknadno priloženo još: 2 liječničke svjedodžbe od 12.06.´24. i ´02.09.´24., barthelov indeks od 04.09.´24., otpusno pismo dnevne bolnice onkologije od 09.09.´24., specijalistički nalaz fizijatra od 04.09.´24. te specijalistički nalaz psihijatra od ´23.08.´24.!
Nakon toga mi je doc.dr.sc. Tomislav Benjak proslijedio obrasce za ispunjenje traženog te uputio na adresu AKD ekipe:
Tomislav Benjak / Podrška MOSI – Poštovana AKD ekipa, u privitku je potvrda za gospodina Debeljaka. Molim Vas da mu se javite sa mogućim ostalim informacijama oko izdavanja dokumenata. Lijep pozdrav, Benjak
Dana 23.09.2024. godine konačno nakon toliko vremena na kućnu adresu stigla mi je pošta između koje je bilo i tražena Europska iskaznica za osobe s invaliditetom kao i Europska parkirališna karta za osobe s invaliditetom!
Što na kraju reći, a da nije već izgovoreno i napisano! Po ne znam koji put tražim i zahtijevam od ministara Medveda zaštitu u ostvarivanju prava iz Zakona o hrvatskim braniteljima i članova njihovih obitelji te provođenje prava iz Zakona o zaštiti hrvatskih pacijenata i nas stradalnika DR-a!
Do sad nije učinio ništa od navedenog. Pitam ga zbog čega veterani moraju pristupiti komisiji za vještačenje invaliditeta I. i II. stupnja? Zbog čega uopće treba dva stupnja da bi se utvrdio invaliditet pojedinog veterana? Zašto se jedinstveno vještačenje u vezi procjene invaliditeta veterana iz DR ne provodi u MHB-u? Zbog čega imamo onda spomenuto ministarstvo, a i Vas osobno? Možda za uhljebljivanje partijsko podobnih kojih ima sve više. Neka ne prodaje političku demagogiju u javnom prostoru o tome kako ima u našem resoru navodno vojna komisija koja rješava sva naša goruća pitanja i probleme.
Svi veterani koji su ranjeni, ozlijeđeni i bolesni nezadovoljni su vještačenjem i stupnjevanjem na tim i takvim komisijama, mislimo da se taj posao loše radi čak što više tvrdim da namjerno produžavate agoniju svih nas veterana iz DR-a u Hrvatskoj. Stoga želim, tražim i zahtijevam od Vas da se veteranima omogući da pristupe vojnoj medicinskoj liječničkoj komisiji ne civilnoj. Ni jedan civilni liječnik nije kvalificiran da procjenjuje oštećenje i invaliditet veterana! Kakve on ima veze sa vojnom terminologijom, nastanka ranjavanja, ozljede i bolesti! Kao i same posljedice te liječenje nakon stradavanja! U ne malo slučaja događa se da na komisiji imamo liječnika obiteljska medicine, liječnika za dječje bolesti ili socijalnog radnika! Sad mi recite što oni mogu učiniti? Gdje je tu njihova stručnost?
Nemojte kao do sad od nas potraživati bezbroj dokumenata i potvrdi koje treba priložiti prilikom zahtjeva za vještačenje invaliditeta pogoršanjem našeg zdravstvenog stanja! Sve vam je dostupna u par klika na tastaturi. Treba samo netko savjestan, pošten, osjetljiv i sa malo ljudskosti odraditi taj dio posla u naše vrijeme interneta i digitalizacije o kojoj se ministar Medved tako hvali u javnom prostoru.
Neću govoriti o ostalim problemima u Lijepoj Našoj te nama koji smo teže pokretni i koji se nalazimo u invalidskim kolicima. Ponekad nam mala prepreka napravi veliki problem koje institucije ne vide, nije ih briga i prelaze zatvorenih oči preko njih!
Od bezobraznih vozača auta koji svog ljubimca parkiraju ravno na trotoar tako da jedva mogu proći pješaci. Kad sam se uselio prije više od 2 desetljeća u sadašnji dom od investitora sam tražio da napravi ulaz u zgradu za invalidnu osobu. Već tada je postojala mogućnost da u budućnosti završim trajno u invalidskim kolicima što se sad nažalost i obistinilo. Zbog toga mi je sad ulaz u zgradu i dom jako jednostavan, bez stresa i nervoze. Da sam ovisio od države i raznih institucija pitam se kako bi sve to završilo!
Nažalost nije to tako kad moraš obilaziti razne institucije i birokratske urede. U najviše navrata možemo poljubiti vrata jer prilaz nam je onemogućen kako sa stepenicama tako i parkiranim automobilima nesavjesnih vozača. Žaliti se nemaš kome jer nikog nije briga za tvoj problem.
Ako vozačima ne dao Bog nešto prigovoriš dogodi se da te pošalju na neko određeno mjesto ili pak s mrskim pogledom uđu u svoje vozilo i odu.
Kultura kućnog odgoja je na vrhuncu kao i humanost, ljudskost te brige za bolesne i nemoćne. Dok se istovremeno većina njih busa u prsa kao humani ljudi!
Najgore od svega jest da niti državne službe koje bi trebale osigurati svima iste mogućnosti i uvjete života to ne čine niti ih je briga. Prebacivanje loptice na drugog je jedino što možemo očekivati!
S poštovanjem,
hrvatski branitelj-Dragovoljac, veteran, HRVI
Matjaž-Mate Debeljak
U Zadru, 24.09.2024.
