By Poštovani podpredsjedniče, cijenjene kolegice i kolege,
Ja vjerovatno ovom mojom raspravom riskiram da opet budem ne shvaćen, jer ću govoriti o mirovinama i vjerojatno će ljudi shvatiti da ja branim ili ću reći da su mirovine dobre, a to nije točno.
Niti su adekvatne, niti naša gospodarska osnova nam dozvoljava, niti možemo, niti možda nešto možemo učiniti, ali ne previše i mirovine bi trebale biti veće, ali ako krenemo od pogrešnih pretpostavki, od pogrešnih statističkih podataka, uspoređujući se sa drugima, pri tome bez nula samokritičnosti, onda ćemo sigurno završiti u slijepoj ulici.
Nisam zabilježio u 20.godina da je niti jedan umirovljenik ili umirovljenica, rekla pas mater, mom poslodavcu što mi nije uplaćivao doprinose, te zbog toga mi je mirovina mala. Država je za sve odgovorna, država je u temeljima odgovornosti za mirovinski sustav i na kraju krajeva, za svačiju mirovinu, , ali postoje i drugi akteri koji nisu ispunjavali svoje obveze.
Postoje obrtnici, koji danas uživaju najnižu mirovinu koja je zaštitna kategorija, a uplaćivali su najniže, najniže moguće doprinose, koji nisu dostatni za pola takve mirovine. Dakle, moramo otvoreno govoriti, ja nemam što izgubiti, niti me interesiraju politički poeni, ali mi je jako stalo do istine.
Drugo, mi se uspoređujemo sa drugim državama i kažemo da je prosječna mirovina u Hrvatskoj 412,3 eura odnosno 36,46% udjela neto mirovine u prosječnoj plaći, i svi viču sramota.
Okej, ja se slažem sramota, ajmo drugi podatak bez međunarodnih ugovora je to 41%, ali u tom podatku su sve mirovine i invalidska, i obiteljska i prijevremena i starosna, sve kompletan sataraš, dakle sve je zmućkano unutra.
I vidite, već kad se isključe , mirovine po međunarodnim ugovorima, a ima ih 183.000 za razliku od 2006.godine kad ih je bilo 96.000, mogu pogriješiti oko tisuću, ali uglavnom duplo više ih ima danas nego onda.
Dakle, već tu se vidi razlika, kad isključimo invalidske mirovine, koje su nakon 2014. sa 65 godina života pretvaraju u starosnu, u prosjek starosne mirovine unose i svoj staž i svoju visinu staž osiguranja i visinu mirovine, kad uzmemo samo starosnu mirovinu, onda je prosječna mirovina 437 eura odnosno 37,71% bez međunarodnih ugovora je to 45,15% u prosječnoj neto plaći.
E sad, sa ovim se još rijetko koja država dići, u većini država Europske unije je relevantna mirovina za 40 godina staža i to starosna mirovina.
I kad dođemo do te mirovine, onda će mi netko tko to ima, a imaju ljudi koji su odradili 40 i više godina staža. Prosječna starosna mirovina sa 40 godina staža je 624 eura, odnosno 55,24% , bez međunarodnih ugovora je to 745 eura, odnosno 66% prosječne neto plaće.
Što to govori, da dobra bruto plaća i puno godina staža, daju dobru mirovinu, država mora imati zaštitne mehanizme i za one koji su oboljeli i za one koji nisu imali sreću raditi na visokoj plaći, ali su tu zaštitni mehanizami i mi moramo gledati ne sve u jednom, sve samljeveno, sve uspoređivati sa drugima.
I zaključno da kažem, po Svjetskoj banci i MMF 1999. godine, ovaj prosjek bi bio 25% prosječne neto plaće.
Sve ovo, što smo u međuvremenu radili, došli smo do ovoga i uvijek nezadovoljni.
Hvala lijepa!
