By SDP-ov i GONG-ov prijedlog šest izbornih jedinica ne uvažava preporuke Venecijanske komisije niti zahtjeve referendumskih inicijativa „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ i „Narod odlučuje“. Venecijanska komisija preporuča da odstupanje broja stanovnika izborne jedinice ne prelazi ± 10% od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica. Kod šest izbornih jedinica Grad Zagreb je imao 10,62% više stanovnika od prosjeka stanovnika izbornih jedinica prema popisu 2011. godine, a prema popisu 2021. godine ima 18,88%. Kako bismo ispunili preporuku Venecijanske komisije Grad Zagreb određuje podjelu na pet izbornih jedinica kao maksimalni broj izbornih jedinica ili diobu Grada Zagreba na dvije izborne jedinice.
Broj zdravstvenih osiguranika je veći od broja stanovnika popisanih 2021. godine
Večernji list objavio je 16. siječnja 2022. godine da Hrvatska i dalje ima 209.374 zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika te više birača nego punoljetnih stanovnika. Naime, prema prvim rezultatima popisa stanovništva, Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, dok je 3. siječnja 2021. godine imala čak 4.097.903 zdravstvenih osiguranika. Također, nakon popisa trebat će “očistiti” i registar birača. Popisom 2021. godine prema Statistici u nizu Državnog zavoda za statistiku mlađih od 20 godina bilo je 743.556. Prema mojoj procjeni punoljetnika ima 3.206.205, jer je sredinom 2019. godine prema Državnom zavodu za statistiku bilo 38.356 stanovnika staro 16 godina i 39.572 staro 17 godina, a 2021. godine su popisani kao punoljetnici. Maloljetnika je po procjeni popisano 665.628. Rješenjem ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice utvrđuje se da je u registru birača na dan 4. prosinca 2021. u 00:00 sati bilo upisano ukupno 3.684.467 birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj te da deset posto od tog broja iznosi 368.446. Od Ministra uprave Ivana Malenice zatražio sam da mi dostavi tablične prikaze podataka o broju birača po jedinicama područne i lokalne samouprave za 4.prosinca 2021. godine u 00:00 sati kako bih ukazao na grubo odstupanje broja birača od broja stanovnika popisanih 2021. godine. Na tisuću popisanih stanovnika Hrvatske bilo je 952 birača, a na tisuću popisanih stanovnika ima prema procjeni 828 punoljetnika. Birača s prebivalištem u Hrvatskoj bilo je 478.262 više od procijenjenih punoljetnika prema popisu stanovništva 2021. godine. Zar je to moguće gospodo zastupnici i ustavni sudci? Treća izborna jedinica na lokalnim izborima 2021. godine je imala 903, četvrta 960, osma 970, deveta 987 i deseta 945, a prva, druga , šesta i sedma ukupno 921 birača na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine. Treća i osma izborna jedinica su unutar dopuštenih odstupanja od ± 5% po broju birača i po broju stanovnika od prosjeka broja birača i stanovnika izbornih jedinica. Četvrta izborna jedinica odstupa od prosjeka broja stanovnika za – 15,18%, a od prosjeka broja birača za – 13,86%, peta po broju stanovnika za -12,84% i po broju birača za -6,97%, deveta po broju stanovnika za 8,29% i po broju birača za 13,02% i deseta po broju stanovnika za 8,11% i broju birača za 8,50%. Treća izborna jedinica je izgubila 37.218 stanovnika od 2011. do 2021. godine ili 8,81%, četvrta 61.474 ili 15,77%, peta 78.666 ili 18,90%, deveta 37.410 ili 8,29% i deseta 31.942 ili 7,09% od broja stanovnika popisanih 2011. godine. Hrvatska je prirodnim kretanjem stanovništva za osam mjeseci ove godine izgubila 16.855 stanovnika. Iz ovih podataka može se zaključiti da sastav Hrvatskog sabora ne odgovara niti po jednakosti glasova birača niti po jednakosti broja stanovnika koje zastupnici predstavljaju. Na lokalnim izborima prošle godine imale su: Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija više birača od popisanih stanovnika 2021. godine odnosno više od tisuću birača na tisuću popisanih stanovnika. Hrvatska je imala 945 birača s prebivalištem u njoj na tisuću popisanih stanovnika.
Ministar pravosuđa i uprave nije mi poslao tražene raspodjele birača po županijama, gradovima i općinama!
Imamo preko petsto i pedeset tisuća stanovnika manje, a sto tisuća zaposlenih u javnom sektoru više od popisa 2001. godine
Iako smo u zadnjih 20 godina izgubili više od pola milijuna stanovnika, broj zaposlenih u javnom sektoru porastao je za 100 tisuća, u općinama broj zaposlenih povećao se za dva i pol puta, u županijama je udvostručen a u gradovima se povećao za 50 posto. Zastupnica Natalija Martinčević (Klub HSLS-a i Reformista) pozvala je ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenicu da hitno izađe s planom reforme javne uprave, “jer smo u 20 godina izgubili oko pola milijuna ljudi, a istovremeno je 100 tisuća više zaposlenih u javnom sektoru”. Od popisa 2001. godine do popisa 2021. godine izgubili smo 565.627 stanovnika, a od tog gubitka slavonske županije su izgubile oko 40% od ukupnih gubitaka stanovnika Hrvatske. Vukovarsko-srijemska županija je izgubila oko 29% od broja stanovnika popisanih 2001. godine, Brodsko-posavska oko 26% , Osječko-baranjska oko 21,5% ), Požeško-slavonska oko 25% i Virovitičko-podravska 24,5% stanovnika od broja stanovnika popisanih 2001. godine.
Iako smo u zadnjih dvadeset godina izgubili više od pola milijuna ljudi, broj zaposlenih u javnom sektoru porastao je za sto tisuća, u općinama broj zaposlenih povećao se za dva i pol puta, u županijama je udvostručen a u gradovima se povećao za 50 posto, upozorila je zastupnica u slobodnom govoru .
“U županijama imali smo tisuću i dvjesto zaposlenih da bi 2019. bili na dvije tisuće i četiristo, u gradovima se broj zaposlenih sa sedam tisuća i dvjesto popeo na deset tisuća i sedamsto a u općinama s dvije tisuće i dvjesto na pet tisuća i osamsto zaposlenih, ukupno je broj zaposlenih u lokalnim jedinicama narastao za 78 posto”, kazala je Martinčević 28. siječnja ove godine. Dodala je kako je isti trend u javnom i državnom sektoru gdje su rashodi za zaposlene zadnjih 13 godina narasli za 68 posto. Tih sto tisuća ljudi plaćaju građani, gospodarstvenici, obrtnici i poljoprivrednici, naglasila je.„Sustav treba hitno mijenjati, uprava je skupa, troma i neefikasna a još nema ni jedne riječi od ministra o reformi”, istaknula je Martinčević i pozvala ministra da čim prije izađe s planom i programom za efikasniju i jeftiniju upravu.
Natalija Martinčević je bila jedna ruka s osam ruku etnobiznismena na čelu s notornim Miloradom Pupovcem i tri ruke takozvanih zastupnika dijaspore, koja protuustavno održava na vlasti saborsku većinu osuđene stranke za udruženi zločinački pothvat. Ona je 2014. godine sudjelovala u gušenju referendumskog odlučivanja o promjeni Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Broj birača od 4.042.522 s prebivalištem u Hrvatskoj na dan 21. rujna 2014. godine u 00:00 sati je bio veći za 555.488 od broja punoljetnika popisanih 2011. godine. Na tisuću stanovnika popisanih 2011. godine bilo bi 943 birača. Zar je to moguće gospodo ustavni sudci. Sovin Ustavni sud je prihvatio podatak koji mu je dostavio ministar uprave u Vladi Zorana Milanovića, matematičar Arsen Bauk, s obrazloženjem da može biti više birača od popisanih stanovnika i spriječio referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu građanske inicijative „Glasujmo imenom i prezimenom“. SDP i GONG predlažu da se Hrvatska podjeli na 6 izbornih jedinica. Zagreb bi bio I. izborna jedinica gdje bi se biralo 28, a cijela Dalmacija 6. i u njoj bi se biralo 29 zastupnika.
SDP-ov i GONG-ov prijedlog šest izbornih jedinica
Kako su najavili, SDP-ovci su pripremili svoj prijedlog Zakona o izbornim jedinicama za izbor saborskih zastupnika. Njime se ne bi samo korigirale granice postojećih deset izbornih jedinica kako bi se smanjila odstupanja između broja birača, te uvažila odluka Ustavnog suda koji je još 2010. upozorio da broj birača po izbornim jedinicama nije u skladu sa zakonom koji dopušta razliku do ±5 posto od prosječnog broja birača izbornih jedinica, a razlike su tada iznosile i do 25 posto, što je dovelo do velike razlike u vrijednosti glasa pojedinog birača.
Po SDP-u, ne bismo imali deset izbornih jedinica, nego samo njih šest. Sabor bi i dalje imao 151 zastupnika, osam predstavnika nacionalnih manjina, troje iz dijaspore, a preostalih 140 zastupnika bi se biralo u šest izbornih jedinica. Odustalo bi se, međutim, od aktualnog modela po kojem se iz svake izborne jedinice bira jednaki broj zastupnika (sada je to njih 14).
Bitna promjena u SDP-ovu prijedlogu je i ta što bi izborne jedinice pratile administrativno-teritorijalnu podjelu zemlje. Grad Zagreb je, kazao je predsjednik SDP-a Peđa Grbin, podijeljen na četiri dijela, a VII. izborna jedinica se proteže od Jaruna do Jadrana, odnosno Bakra.
Prema njihovu modelu, Zagreb bi bio jedna, ujedno prva, izborna jedinica i u njemu bi se biralo 28 saborskih zastupnika. Drugu izbornu jedinicu bi činilo pet županija sjeverozapadne Hrvatske: Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Bjelovarsko-bilogorska i Koprivničko-križevačka, a u njoj bi se birao 21 zastupnik. Treću izbornu jedinicu bi također činilo pet županija, i to slavonske: Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Slavonsko-brodska, te Požeško-slavonska, a u njima bi se biralo 24 zastupnika.
Četvrta izborna jedinica obuhvaćala bi središnju Hrvatsku s tri županije: Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Karlovačka, a u njoj bi se biralo 20 zastupnika. Peta izborna jedinica bila bi Jugozapadna Hrvatska i obuhvaćala bi tri županije: Istarsku, Primorsko-goransku i Ličko-senjsku, a birala bi 18 zastupnika. Šesta izborna jedinica bila bi Dalmacija u kojoj bi se našle četiri županije (Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Zadarska, te Dubrovačko-neretvanska), a u njima bi se biralo 29 zastupnika.
U Novinarskom domu 17. svibnja ove godine istaknula je izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet.
“Gong ustavna načela o političkoj jednakosti građana i građanki, kao i ustavnost i zakonitost izbora, smatra jednim od temelja demokratskog političkog sustava. Ako svaki glas ne vrijedi jednako u praksi, demokracija je ugrožena. Očekuju nas parlamentarni izbori 2024. godine i želimo vladajućima poslati poruku da je sada krajnje vrijeme za izbornu reformu”.
Predsjednik Vijeća Gonga Berto Šalaj podsjetio je da je parlamentarna politička elita, a prije svega vladajuća koalicija, u siječnju ove godine najavila izmjene izbornog zakonodavstva kako bi ‘težina’ biračkog glasa bila u okvirima zakonskih odstupanja.
“Međutim, vidimo da u proteklih nekoliko mjeseci nisu poduzeti nikakvi konkretni koraci koji bi vodili sustavnim i kvalitetnim promjenama izbornog zakonodavstva. Bojimo se da je hrvatska politička klasa pitanje izbornih jedinica odlučila ponovno ‘gurnuti pod tepih’. Stoga ih danas sve skupa, a posebno parlamentarnu većinu, podsjećamo da se, osim izbornim zakonodavstvom u Bosni i Hercegovini, moraju baviti i manjkavostima u hrvatskom izbornom zakonodavstvu. Ukoliko se navedene promjene uskoro ne dogode, pozivamo Ustavni sud da se ponovno, ovaj puta odlučnije nego do sada, angažira po pitanju izbornih jedinica.”
Član Gonga i profesor na Fakultetu političkih znanosti Goran Čular, autor rada “Hoće li i sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti neustavni?”, govorio je o Gongovom prijedlogu prema kojem bi se Hrvatska podijelila na šest izbornih jedinica koje bi pratile granice županija, u kojima bi se birao različit broj zastupnika, a koji bi uvažavao ustavnu jednakost biračkog prava.
“Podjela na 6 izbornih jedinica koju Gong zagovara ne samo da uspostavlja stvarnu jednakost biračkoga prava i ispravlja nelogičnosti postojeće geografske podjele: manji broj izbornih jedinica s većim brojem zastupnika koji se u njima biraju poboljšava i druge elemente hrvatskog razmjernog modela. Podjela mandata listama sada će biti razmjernija postotku osvojenih glasova, a praktički će biti gotovo nemoguće da stranka koja pređe prag ostane bez mandata, što se do sada događalo”, pojasnio je.
To je Gongov prijedlog iz „Novog izbornog zakonodavstva „ objavljenog 2014. godine na čelu s Draganom Zelićem tajnikom Kluba zastupnika SDP-e.
To je jedna varijanta koju sam razmatrao 2013. godine. Odustao sam od nje uvažavajući preporuke Venecijanske komisije zbog prevelikog odstupanja broja stanovnika pete ( -22,26% ) i šeste ( 19,97% ) izborne jedinice, Grada Zagreba i ostalih izbornih jedinica od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica. Odstupanja broja stanovnika od prosjeka izbornih jedinica su nakon popisa 2021. godine povećana ( vidi I. tablicu ). Od 2012. godine slao sam klubovima zastupnika U Hrvatskom saboru, GONG-u i brojnim strankama prijedloge podjele Hrvatske na tri i / ili pet izbornih jedinica.
Izborni prag i prag za napredovanje kandidata preferencijskim glasovima
Veličina izborne jedinice, prema Grbinu, definirala bi se temeljem broja stanovnika, a ne birača. – Baza je stanovništvo i to zato što registar birača nije sređen, a osim toga zastupnici predstavljaju ljude koji žive u tome kraju – kaže Grbin i napominje da se prema njihovu zakonskom prijedlogu nakon popisa stanovništva Državnom izbornom povjerenstvu prenosi ovlast da naprave redistribuciju zastupničkih mandata po jedinicama ako je došlo do promjena.
SDP bi ojačao utjecaj birača i to tako da broj preferencijskih glasova u odnosu na listu s kojim se ulazi u Sabor s 10 smanje na 5 posto. Na pitanje bi li njihove promjene utjecale na aktualni saziv Sabora, Grbin odgovara da bi promjena bilo, ali ne dramatičnih. Prijedlog novog Zakona o izbornim jedinicama u utorak je dan Predsjedništvu SDP-a na usvajanje, a o njemu će se još raspravljati pa su moguće i korekcije. SDP i GONG ne uvažavaju zahtjeve građanskih inicijativa „Glasujmo imenom i prezimenom“ i „Narod odlučuje“. U I. tablici prikazani su podaci o broju stanovnika izbornih jedinica prema popisima: 2001., 2011. I 2021. godine, broj birača po izbornim jedinicama prema broju registriranih birača po županijama na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine, smanjenje broja stanovnika izbornih jedinica od popisa 2001. I 2011. do popisa 2021. godine, broj zastupnika po izbornim jedinicama razmjeran broju stanovnika izbornih jedinica, broj birača na tisuću stanovnika popisanih 2021. godine i odstupanja broja stanovnika od prosjeka izbornih jedinica prema popisima 2011. I 2021. godine. Broj zastupnika razmjeran broju birača na lokalnim izborima 2021. godine je: I. 27, II. 20, III. 25, IV. 20, V. 19 i VI. 29., a razmjerno broju stanovnika popisanih 2021. godine: I. 28, II. 21, III. 24, IV. 20, V. 18 i VI. 29. Jadransku Hrvatsku možemo podijeliti na dvije izborne jedinice s podjednakim brojem stanovnika: Južnu primorsku Hrvatsku koja bi obuhvaćala: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju i Jugozapadnu primorsku Hrvatsku koja bi obuhvaćala: Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Zadarsku županiju. GONG I SDP nisu definirali izborni prag. Budući da se ovim prijedlogom u nekim izbornim jedinicama udvostručuje broj zastupnika u odnosu na 14 koji smo dosad birali u izbornim jedinicama uz jednaki izborni prag od 5% stanke bi morale dobiti u: I. izbornoj jedinici 140% glasova po kandidatu u izbornoj jedinici, u II. 105%, u III. 120%, u IV. 100% u V. 95% i u VI. 145%. Izborni prag od 4% bio bi za I. i VI. Izbornu jedinicu previsok. Izborni prag strankama bi trebao biti ps = 70/z%. Budući da se ovim prijedlogom u nekim izbornim jedinicama udvostručuje broj zastupnika u odnosu na 14 koji smo dosad birali u izbornim jedinicama smanjenjem praga kandidatima za napredovanje na kandidacijskim listama prijedlog SDP-e ne bi ojačao utjecaj birača jer bi u tom slučaju kandidat morao dobiti između 95 i 145 posto prosječnih glasova birača po kandidatu koje je stranka dobila. Uz dosadašnji prag od 10 posto za 14 kandidata kandidati su morali dobiti 140 prosječnih glasova po kandidatu koje je stranka dobila. Prag za napredovanje kandidata na listama trebao bi biti pk = 40/z%. Kandidat bi trebao dobiti oko 40% glasova po kandidatu koji je stranka dobila.
| I. KRETANJE BROJA STANOVNIKA KOD PODJELE HRVATSKE NA ŠEST IZBORNIH JEDINICA PREMA PRIJEDLOGU SDP-e i GONG-a OD 2001. DO 2021. GODINE | ||||||||
| IJ | S1 | S11 | S21 | ∆S1 | ∆S11 | p1 | p11 | p21 |
| I. | 779.145 | 790.017 | 767.131 | 12.014 | 22.886 | 5,35 | 10,62 | 18,88 |
| II. | 703.178 | 657.995 | 588.539 | 114.639 | 69.456 | -4,92 | -7,86 | -8,80 |
| III. | 891.259 | 805.998 | 665.858 | 225.401 | 140.140 | 20,51 | 12,86 | 3,18 |
| IV. | 636.870 | 618.944 | 551.783 | 85.087 | 67.161 | -13,89 | -13,33 | -14,49 |
| V. | 565.526 | 555.177 | 503.404 | 62.122 | 51.773 | -23,53 | -22,26 | -21,99 |
| VI. | 861.482 | 856.758 | 795.118 | 66.364 | 58.820 | 16,48 | 19,97 | 23,22 |
| RH | 4.437.460 | 4.284.889 | 3.871.833 | 565.627 | 413.056 | – | – | – |
Oznake: IJ = izborne jedinice: I. obuhvaća Grad Zagreb, II. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju, III. obuhvaća: Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku, IV. obuhvaća: Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Zagrebačku županiju, V. obuhvaća: Istarsku, Ličko-senjsku i Primorsko- goransku županiju i VI. Obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju, S1 = broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2001. godine, S11 = broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2011. godine, S21 = broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2021. godine ( vidi u tablici III. ), ∆S1 = S1 – S21 = gubitak broja stanovnika od popisa 2001. do popisa 2021. godine, ∆S11 = S11 – S21 = gubitak broja stanovnika od popisa 2011. do popisa 2021. godine, p1 = (600xS1 / SRH -100)% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica popisanih 2001. godine, p11 = (600xS11 / SRH -100)% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica popisanih 2011. godine i p21 = (600xS21 / SRH -100)% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica popisanih 2021. godine.
| II. PODJELA HRVATSKE NA ŠEST IZBORNIH JEDINICA PREMA PRIJEDLOGU SDP-e i GONG-a | |||||||||
| IJ | S21 | B21 | p | Zb | Z1 | Z11 | Z21 | ps | pb |
| I. | 767.131 | 693.645 | 904 | 27 | 25 | 26 | 28 | 18,88 | 13,70 |
| II. | 588.539 | 535.230 | 909 | 20 | 22 | 22 | 21 | -8,80 | -12,26 |
| III. | 665.858 | 655.821 | 985 | 25 | 28 | 26 | 24 | 3,18 | 7,50 |
| IV. | 551.783 | 519.929 | 942 | 20 | 20 | 20 | 20 | -14,49 | -14,77 |
| V. | 503.404 | 486.989 | 967 | 19 | 18 | 18 | 18 | -21,99 | -20,17 |
| VI. | 795.118 | 768.689 | 967 | 29 | 27 | 28 | 29 | 23,22 | 26,00 |
| RH | 3.871.833 | 3.660.303 | 945 | 140 | 140 | 140 | 140 | – | – |
Oznake: IJ = izborne jedinice: I. obuhvaća Grad Zagreb, II. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju, III. obuhvaća: Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku, IV. obuhvaća: Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Zagrebačku županiju, V. obuhvaća: Istarsku, Ličko-senjsku i Primorsko- goransku županiju i VI. Obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju, S21 = broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2021. godine, B21 = broj registriranih birača na biračkim mjestima za župane na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine, p = B21 / S21 x 1000‰ = broj birača na tisuću stanovnika popisan 2021. godine, Z1 = broj zastupnika razmjeran broju stanovnika izbornih jedinica popisanih 2001. godine, Z11 = broj zastupnika razmjeran broju stanovnika izbornih jedinica popisanih 2011. godine, Z21 = broj zastupnika razmjeran broju stanovnika izbornih jedinica popisanih 2021. godine, Zb = broj zastupnika razmjeran broju birača izbornih jedinica 2021. godine, ps = (600 x S21 / SRH -100)% = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica prema popisu stanovnika 2021. Godine i pb = (600xB21 / BRH -100)% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosječnog broja birača izbornih jedinica na lokalnim izborima 2021. godine.
| III. UDIO NACIONALNIH MANJINA KOD PODJELE HRVATSKE NA ŠEST IZBORNIH JEDINICA PREMA PRIJEDLOGU SDP-e | ||||||||
| IJ | S11 | S21 | ∆S11-21 | P1 | P2-6 | p1 | p2-6 | p |
| I. | 790.017 | 767.131 | 22.886 | 12.034 | 19.590 | 1,57 | 2,55 | 2,9 |
| II. | 657.995 | 588.539 | 69.456 | 7.317 | 19.643 | 1,24 | 3,34 | 10,56 |
| III. | 805.998 | 665.858 | 140.140 | 42.934 | 21.605 | 6,45 | 3,24 | 17,39 |
| IV. | 618.944 | 551.783 | 67.161 | 22.625 | 10.557 | 4,1 | 1,91 | 10,85 |
| V. | 555.177 | 503.404 | 51.773 | 20.259 | 33.972 | 4 | 6,75 | 9,33 |
| VI. | 856.758 | 795.118 | 61.640 | 18.723 | 10.820 | 2,35 | 1,36 | 2,68 |
| V.a | 725.194 | 663.170 | 62.024 | 26.214 | 36.434 | 3,95 | 5,49 | 8,55 |
| VI.a | 686.741 | 635.352 | 51.389 | 12.768 | 8.358 | 2,01 | 1,32 | 7,48 |
| RH | 4.284.889 | 3.871.833 | 413.056 | 123.892 | 116.187 | 3,20 | 3,01 | – |
IJ = izborne jedinice I., II., III., IV. , V. i VI. , V.a i VI.a je podjela statističke regije Jadranske Hrvatske na dvije izborne jedinice s brojem stanovnika unutar granica od ±5% od prosječnog broja stanovnika šest izbornih jedinica.
S11 = broj stanovnika popisan 2011. godine, S21 = broj stanovnika popisan 2021. godine, P1 = broj pripadnika srpske manjine, P2 = broj pripadnika mađarske manjine, P3 = broj pripadnika talijanske manjine, P4 = broj pripadnika češke i slovačke manjine, P5 = broj pripadnika: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine, P6 = broj pripadnika: bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske manjine, P2-6 = P2 + P3 + P4 + P5 + P6 = broj pripadnika ostalih nacionalnih manjina bez srpske, p1 = P1 / S x 100% = broj pripadnika srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2021. godine, p2-6 = P2-6 / S x 100% = ukupni broj pripadnika ostalih manjina bez srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2021. godine i p = gubitak broja stanovnika izbornih jedinica od 2011. do 2021. godine izražen u postotcima od broja stanovnika izbornih jedinica 2011. godine.
Jadransku Hrvatsku možemo podijeliti na dvije izborne jedinice s podjednakim brojem stanovnika:
V.a Jugozapadnu primorsku Hrvatsku koja bi obuhvaćala: Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Zadarsku županiju i
VI.a Južnu primorsku Hrvatsku koja bi obuhvaćala: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju. Takav su moj prijedlog šest izbornih jedinica 2014. godine uputili u Hrvatski sabor Hrvatski laburisti.
Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i ” Narod odlučuje ” tako da: 1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 130,
- izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom ( 85 razmjernim i 42 dvokružnim većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 127 zastupnika,
- da smanje izborni prag s 5 % na 2,8% kod razmjernog izbornog sustava u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve hrvatske birače u kojoj bi svi hrvatski birači izabrali 25 zastupnika kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa i na 4% u tri izborne jedinice u Hrvatskoj u kojima bismo izabrali ukupno 60 zastupnika,
- izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem, 5. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor, 6. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima, 7. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom, 8. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ). 9. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar i popise birača do kraja 2022. godine i 10. da se ukinu posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine.
mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
