By Treći svjetski rat kao da nije počeo!
Biblijski pisci Zemlju nazivaju suzna dolina, pa ću je i ja tako zvati. Davno je Herodot rekao da je rat otac svega, a mir utopija. Lokalni ratovi su trajno stanje u suznoj dolini, a od svjetskih dogodila su samo dva.
Prvi svjetski rat počeo je 1914. godine i odnio 50 milijuna ljudskih života. Stotinu godina kasnije 2014 godine počeo je treći svjetski rat. U međuvremenu , u srcu tog najkrvavijeg stoljeća u ljudskoj povijesti, dogodio se drugi svjetski rat 1940. godine i odnio više od 100 milijuna ljudskih života. Treći svjetski rat započeo, ali kao da nitko nije primijetio jer su borbe događaju postupno. Ratovi prije više od 100 godina bili rijetki, ali događaji sljedećih godina potvrdili Heredotovu tezu o ratu. Zaprao, ratni stanje stalno je i trajno stanje u suznoj dolini.Izbijanje sukoba između Indije i Pakistana, broj tekućih sukoba porastao je na 56, a u njima sudjeluje 92 zemlje. To je najveći broj od kraja Drugog svjetskog rata, u kojem nije sudjelovalo samo 11 zemalja našega planeta.
Treći svjetski rat podmuklo tinja u više žarišta. Ta žarišta se stalno proširuju na sve strane našega platea i prokleto prerastaju u globalni sukob, u treći svjetski, kojeg ljudi kao da nisu još svjesni; ili, kao da neće sami sebi priznati. Pojam svjetski rat u dijelovima u svijetu na našemu planetu, odnosi se na globalni sukob koji se ne vodi kao jedan jedinstveni rat, poput Prvog ili Drugog svjetskog rata, već se sastoji od mnogih manjih, raštrkanih sukoba koji se istodobno odvijaju na različitim mjestima našega planeta. To je svjetski rat u fragmentima, u kojem više lokaliziranih ratova, humanitarnih kriza, terorizma i sustavnog nasilja zajedno čini nešto što nalikuje globalnom sukobu. Primjer su ratovi i nestabilnosti u zemljama kao što su Ukrajina, Gaza, Sudan, Mianmar. Iako su te zemlje i ratovi, geografski odvojeni, zajedno doprinose globalnoj nestabilnosti i utječu na brojne aspekte svakodnevnog života zbog globalizacije i umreženosti ekonomije zemalja u ratu. Rečeni sukobi nisu se smanjili tijekom zadnjih godina, već su se zapravo proširili. Da trageija bude veća slabljenja multilateralizma, tijela stvorena za promicanje sigurnosti, mira i suradnje više nisu sposobna okupiti sve svoje članove za istim stolom. Tako fragmentacija međunarodne zajednice prerasta u ‘klubove’ koji prihvaćaju samo države koje su ideološki slične. Tako se u modernim ratovima briše granica između civila i vojski, pa tako se događaju najprljaviji ratovi u povijesti ljudskog roda. Eklatantan primjer je EU koja je već neko vrijeme na konopcima. Invazija na Ukrajinu i povratak Trumpa u Ovalni ured, otkrili su disonancu koja vlada starim kontinentom. Dok se Kina i SAD spremaju na sukob civilizacija, EU čelnici se svađaju tko smije, a tko ne na Putinovu proslavu pobjede u Moskvi.
– Moderni ratovi više se ne odvijaju samo na izoliranim ratištima i više se ne vode samo oko vojnika. Događaji u Gazi i Ukrajini jasan su dokaz. Ne smijemo zaboraviti da ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava predstavljaju ratne zločine i da nije dovoljno samo otkriti ih, već ih i spriječiti. Stoga je potrebna snažnija angažiranost međunarodne zajednice na zaštiti i provedbi međunarodnog humanitarnog prava, koje se čini jedinim načinom za zaštitu ljudskog dostojanstva u ratnim situacijama .
Od šest ratova uvjerljivo najveću međunarodnu pažnju izazvao je rat u Ukrajini, koji promjenjivim intenzitetom traje od 2014. godine. Ukrajinci su nakon desetljeća bliskih odnosa s Rusijom, odlučili krenuti putem euroatlantskih integracija. Putin je prvo uzeo Krim, podržao pobunjenike u Donbasu, a onda 2022. odlučio riješiti ‘Ukrajinsko pitanje’ jednom za sva vremena. Iako obje strane skrivaju svoje gubitke kao zmija noge, prema procjenama u ratu je poginulo više 68 tisuća ukrjainskih vojnika i oko 104.000 ruskih vojnika. Prema procjenama Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava u Ukrajini je poginulo 12.910 civila, a u Rusiji 387 civila. Rat je stvorio milijune migranata i tektonski promijenio međunarodni poredak koji se gradio od kraja Hladnog rata.
Upadom Hamasa u Izrael 7. listopada 2023. počeo je najdulji i najkrvaviji rat ova dva smrtna neprijatelja. Do 2025. u Gazi je poginulo preko 50.000 ljudi, ali za razliku od Ukrajine i Rusije, radi se najviše o civilima. Hamas je u svom napadu ubio 1200 ljudi, a stotine izraelskih vojnika poginuli su u brutalnim urbanim borbama u pojasu Gaze uz kojem živi 2.1 milijuna ljudi. Rat je doveo do žestokih i oprečnih međunarodnih reakcija. Diljem Zapada održavaju se gotovo svakodnevni protesti protiv izraelske kampanje bombardiranja koju mnogi nazivaju genocidom. Međunarodni kazneni sud objavio je nalog za uhićenjem Netanyahua zbog ratnih zločina nad Palestincima. Rat je imao implikacije i na izbore u SAD-u. Podrška Izraelu je tradicionalna predizborna tema, a demokrati i republikanci kao papige ponavjlaju da Izrael ima pravo na obranu. Pojedini analitičari smatrali su da je Kamala Harris izgubila izbore, djelom i zato što nije zauzela snažnjiji pro Palestinski stav.
Paralelno se vodio i rat Izraela i Hezbolaha. Iran je desetljećima radio na uspostavi tzv. ‘Šijitskog polumjeseca’, skup saveznika i šijita na Bliskom istoku koje Teheran koristi za vođenje asimetričnog rata s Izraelom. Hezbolah je teško stradao u sukobu s Izraelom. Većina vodstva je ubijena, i Izrael je na određeno vrijeme uništio borbene sposobnosti iranskog saveznika. Rat u Sudanu Ovaj sukob se odvija u sjeni rata u Ukrajini i Gazi, ali utječe na svakodnevnicu. Kao sukobi u Africi rat u Sudanu ima potencijal destabilizirati cijelu regiju i guruti milijune migranta prema Europi. Procjene broja poginulih uvelike variraju, a bivši američki izaslanik za Sudan sugerira da je čak 150.000 ljudi ubijeno od početka sukoba 15. travnja 2023. Više od četrnaest milijuna je raseljeno, što je dovelo do najveće migrantske krize u svijetu. Kongo ima dugu i tragičnu povijest ratova i genocida. Početkom 2025., borbe između kongoanskih sigurnosnih snaga i militantnih skupina brzo su eskalirale, što je kulminiralo zauzimanjem Gome od strane Istočne Demokratske Republike Kongo (DRC; Kongo) na granici s Ruandom. Ruanda, stalno pati od plemenski sukoba. Pakistan i Indija svako toliko zarate, pa se pomire i sve tako u Pahalgamu, u Kašmiru pod indijskom upravom, pa je nedavni sukob izazvao oštru eskalaciju između Indije i Pakistana, pri čemu su obje strane razmjenjivale vatru preko linije kontrole i smanjivale diplomatske veze. Indija je 6. svibnja objavila pokretanje “Operacije Sindoor”, ciljajući devet lokacija u Pakistanu i Jammuu i Kašmiru pod pakistanskom upravom, za koje je navodno korišteno za planiranje napada. Situacija je pojačala strahove od šireg vojnog sukoba između dviju nuklearno naoružanih nacija, označavajući najznačajniji bilateralni sukob od 2019. Nuklearne supersile stoje na rubu petog velikog rata. Napadi na kršćane Papa je stalno upozoravao na antisemitizam, ali i na činjenicu da u svijetu postoji više od 360 milijuna kršćana koji doživljavaju visoke razine progona i diskriminacije zbog svoje vjere i koji su sve više prisiljeni bježati iz svojih domovinskih zemalja.’ Prema podacima stranice ‘Global Conflict Tracker’ u svijetu se trenutačno odvija 27 ratova i ozbiljnih kriza. Naravno, postoji još stotine lokalnih sukoba diljem svijeta. Međunarodna sigurnost postala je ugrožena ruskom napadom na Ukrajinu, pa eksplozija nasilja i kriza u Magrebu i na Bliskom Istoku, rat Hamasa i Izraela, pogoršanje situacije u Jemenu i Kongu te ratovi Armenije i Azerbajdžana…Nikad mira…
Piše: Ante Lib Matić
