By Kujundžić (HDZ): Imamo li snage istini pogledati u oči i reći – ‘Car je gol’?!
Akademski kipar Ivan Kujundžić, član HDZ-a, uputio je poruku javnosti 19. lipnja 2021. godine, osvrnuvši se na obilježavanje 32. rođendana Hrvatske demokratske zajednice. Kujundžić je na prošlim unutarstranačkim izborima bio kandidat za potpredsjednika HDZ-a, kritizirao je aktualnu politiku predsjednika Vlade Andrej Plenkovića i poručio kako su birači izgubili povjerenje u vodstvo što je rezultiralo lošim rezultatima na lokalnim izborima: “I dok se od najnižih razina stranačkih baza, simpatizera i biračkog tijela čuje vapaj za snažnijom identitetskom politikom, i sređivanjem metastaza pravosuđa, politički Vrh nam pokušava bez i malo srama mazati oči, vrijeđajući tako zdravu pamet i ljudsku inteligenciju.”, napisao je između ostalog Kujundžić.
Iz njegovog komentara prenosim sažeto bitne kritičke dijelove politike Plenkovićeve interesne zajednice:
“Jedan objektivno (ne)dobar rezultat HDZ-a na lokalnim izborim, zapravo je poraz političke transformacije i atomizacije, koji se slijepo predočava kao kolosalna pobjeda. Nikada tako groteskna čestitka, kao u povodu ovog 32-og rođendana HDZ-a, čiju je godišnjicu stranke i proslavu jedini Plenković po pameti Marija Kapulice, ograničilo na Covid pasoše i učinio presedan promijenivši u dan prije?! Dok se na stadionima diljem Europe okuplja bez ikakvih mjera i brnjica, po četrdeset tisuća, na proslavu HDZ-a izdana je dozvola za jedva sastaviti momčad. Ali naši su barem izišli obilatih trbuščića, dobro da su po istanbulski žene bile zaštićene obavezno ih gledati ?! Kolosalna proslava još kolosalnije pobjede lokalnih izbora?!”
“Bez i malo kritičke svijesti i dijalogiziranja, zapravo kao slijepci pored zdravih očiju najveću odgovornost snosimo mi utemeljitelji, njegujući taj sklad tišine, bez potrebe trunka propitivanja uzroka rastakanja i loše transformacije HDZ-a. Među posljednjim sam svjedocima tog 17-og lipnja, 1989-te, osnivačke skupštine HDZ-a, pred Panoramom, koju su pokušali drugovi rastjerati vodenim vatrogasnim topovima, metaforički zalijevajući posljednje komunističko proljeće. Jutarnje kapljice vodenih mlazova stvarale su ozračje slobodarskog slavoluka u spektru duginih boja. I danas su dugine boje lijepe, imaju taj divan simbol svršetka i kraja, crnog i tmurnog nevremena. Kraj i početka novog sunčanijeg dana i života!” i dalje “I dok se od najnižih razina stranačkih baza, simpatizera i biračkog tijela čuje vapaj za snažnijom identitetskom politikom, i sređivanjem metastaza pravosuđa, politički Vrh nam pokušava bez i malo srama mazati oči, vrijeđajući tako zdravu pamet i ljudsku inteligenciju. Pa ne možemo loš i slabi izborni rezultat opisivati kolosalnim?!” i dalje postavlja: “Jesmo li na pravom putu?! Tko će prvi prepoznat slijepca na čelu kolone?! Imamo li snage istini pogledati u oči i reći: “Car je gol”?!
“Prevažno je pogledati istini u oči i reći kako je ova politika bila politika rastakanja HDZ-a i našeg članstva kao i biračkog tijela od kojeg se kao nikada do sada odronio komad od kog je nastao Domovinski pokret, danas kao nasušna potreba i svjetonazorski blizak i potreban partner u sastavljanju lokalne i nacionalne vlasti. Da oni su tu, kao stvarni učinak našega odmicanja u lijevo, od identiteta, i svjetonazora, i svoje baze i Boga, i eto ti kolosalne pobjede! Jedan je takav povijesni, kolosalni uspjeh nestao u potresu, u moru Rodosa. Nas je također stresao sličan, geološki, a bojim se još goreg, političkog potresa, kojeg animiraju i oblikuju arhitekti velikih meštara.
Novi izbori planirani za jesen nisu dovoljni niti korektni jer se želi posuti pepelom samo lokalnu bazu i nižu razinu koje je ponajmanje odgovorna za loš rezultat lokalnih izbora. Iako su po statutu, trebamo napraviti iskorak! Učinimo stoga kolosalan iskorak i popepelimo se svi ali prvo politički vrh HDZ-a i Andreja Plenkovića! Raspišimo opće izbore u HDZu, a ne samo za niže lokalne razine. Izaberimo svježe ljude, neovisno o dobi i spolu, hrabre i kompetentne a nadasve socijalno osjetljive. Izaberimo one koji će znati zagrliti običnog čovjeka i sve naše društvene probleme, bez natruha gremija i dotrajalih potrošenih i umornih političara čiji politički koraci sve više nalikuju vučjoj sukerini, olinjaloj u čuvanju vlastita brloga. To će biti kolosalna pobjeda i ona se mora dogoditi prvo u HDZ-u! U protivnom, vrijeđamo naše simpatizere i obično članstvo koje nam je poslalo snažnu poruku, kako traže one koji su im bliski i susretljivi, ma tko bili i komu ideološki pripadali.”
Na prijevremenim izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016 glasao sam za HDZ nadajući se pokretanju demokratizacije hrvatskog društva promjenom izbornog zakonodavstva i Zakona o referendumu.”
“Antifašistička koalicija” uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa interesne zajednice HDZ-e, Pupovčevih etnobiznismena, Furia Radina i ostalih zastupnika nacionalnih manjina je spriječila održavanja Referenduma o izbornim pravilima, koji je svojim potpisima tražilo 380.649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj 2014. godine, a 2018. godine preko četiristo tisuća. Osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine samo 21.934 birača. Sadašnja vladajuća većina je dobila 202.784 glasova manje od oporbenih stranaka. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2011. godine dokazuje grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj koju je bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima provela uz pomoć Ustavnog suda te utjecajem generala Vladimira Šeksa Sove kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija = “YUTEL” snosi veliki dio odgovornosti u gušenju neposredne demokracije kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju hrvatske javnosti.
Na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine HDZ je dobio u deset općih izbornih jedinica 682.687 glasova odnosno 36,27% od ukupnog broja važećih glasova u deset općih izbornih jedinica ili 19,33% od ukupnog broja registriranih birača. Tadašnja vladajuća većina dobila oko 220 tisuća glasova više od oporbenih stranaka ( tablica II. ). HDZ je s koalicijskim partnerima na lokalnim izborima 2017. godine za županijske skupštine i Grad Zagreb dobio ukupno 535.748 glasova odnosno 31,72% glasova od ukupnog broja važećih glasova, a to je samo 14,40% od ukupnog broja registriranih birača u Hrvatskoj ( tablica III. ). HDZ je od izbora za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. do lokalnih izbora 16. svibnja 2017. godine izgubio zajedno s koalicijskim partnerima na izborima za županijske skupštine i Grad Zagreb 146.939 glasova za samo 247 dana nakon dolaska na vlast Andreja Plenkovića. Za loš rezultat na izborima za Europski parlament kriv je “crni labud”, a za gubitak predsjedničkih izbora HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović “krivi su birači koji su slijedili Miroslava Škoru namjernim glasanjem nevažećim listićima”, a ne Plenkovićevi koalicijski partneri: Radimir Čaćić, Branimir Glavaš i Milorad Pupovac koji su se pohvalili da su glasali za Zorana Milanovića. Kad bi sve nevažeće glasove pribrojili gubitnici Kolindi Grabar Kitarović Zoran Milanović imao bi 15.486 glasova više od gubitnice. Na trećim izborima za Europski parlament 26. svibnja i u drugom krugu predsjedničkih izbora pokazali smo velikim brojem nevažećih listića ili izbornom apstinencijom da ne želimo Kuščevićev = Plenkovićev “festival demokracije” i diktatorsku vladavinu Andreja Plenkovića pomoću Bandićevih “žetončića” i etnobisnismena poput Pupovca i Radina. Nadali smo se “Novoj hrvatskoj paradigmi” prema načelima iznesenim u ogledu Davora Ive Stiera, a dobili smo Šeksovu boljševičku paradigmu vladanja Hrvatskom. Kolinda Grabar Kitarović je zbog takve politike Plenkovićeve interesne zajednice izgubila izbore. Između dva loša kandidata izabrali smo križanje listića.
Na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine HDZ je dobio u deset općih izbornih jedinica 603.130 glasova ili 36,81% od važećih glasova odnosno 16,55% od registriranog broja birača. Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama ( tablica V. ) Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta XI. izborne jedinice s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica ili prema broju glasova u izbornim jedinicama kako preporuča Venecijanska komisija. I. i II. izborna jedinica imale bi 15. zastupničkih mjesta, III. 13. IV. i V. 12, VI. 13. VII. 16, VIII. 13, IX. 15 i X. 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a dijaspora bi imala samo 2 zastupnička mjesta. Gospodin Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika Pupovčevih etnobisznismena i Štromarom iz HNS-e.
HDZ je dobio 5. srpnja prošle godine treći zastupnički mandat u XI. izbornoj jedinici D`Hondtovom raspodjelom s deset glasova više od Nezavisne liste Željka Glasnovića. Od ukupno 17.905 dobivenih glasova HDZ je dobio u državama nastalim na području bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 16.246 glasova, a samo 1.659 u ostalim država svijeta na svim kontinentima, a Nezavisna lista Željka Glasnovića je od ukupno 5.958 dobila na području država bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 3.285 i u ostalim državama svijeta 2.673 glasova. Prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju od 1. srpnja 2020. godine najavljeno je ukupno 184.822 registrirana birača u dijaspori, a glasalo je samo 28.768 birača odnosno samo 15.57% od najavljenih birača. U DIP-ovom izvješću piše da je glasalo skoro 100%. Zahtijevamo da nam predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Đuro Sessa obrazloži takvo prikazivanje rezultata izbora! Birači iz Bosne i Hercegovine su presudili rezultat izbora u dijaspori. Razmjerni izborni sustav za izbor tri zastupnika nema nikakvog smisla, jer se razmjernost s tako malo zastupnika po izbornoj jedinici ne može ostvariti. To su u Mostu trebali shvatiti i dogovoriti se s Nezavisnom listom Željka Glasnovića. Prema mišljenju Ustavnog suda posebne izborne jedinice su ekvivalentne općim izbornim jedinicama pa bi i za njih trebalo vrijediti načelo jednakosti biračkog glasa. U jedanaestoj izbornoj jedinici prema tom načelu na izborima 5. srpnja ove godine XI. izborna jedinica imala bi samo dva zastupnika kako smo računali do 2007. godine. Broj važećih glasova birača u deset izbornih jedinica (I. – X.) iznosi 1.638.563.
Količnik za primjenu članka 41. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor za izračunavanje broja zastupnika u XI. izbornoj jedinici iznosi V1 = V/140 = 11.704, a to je prosječan broj važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Broj zastupnika po izbornim jedinicama od prve do desete jednak je količniku broja važećih glasova izborne jedinice Vi i prosječnog broja važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica Zi = Vi / V1 = Vi / V x 140.
Budući da po izbornim jedinicama jako varira broj birača nacionalnih manjina ispravno je računati broj zastupnika izbornih jedinica kako smo računali do 2007. godine broj zastupnika u XI. izbornoj jedinici. U tom slučaju Andrej Plenković ne bi imao potrebnih 76 zastupnika za dobivanje mandata za sastav Vlade RH.Kao glasači Domovinskog pokreta želimo suradnju s HDZ-om uz uvažavanje naših stavova. Mi nismo krajnja desnica niti klerikalci i “ustaške guje” kako nas prozivaju:ekstremni ljevičari, SDP-ovci, etnobiznismeni: Pupovac, Radin, Kajtazi…, Štromar, Mesić, Josipović, Čačić i gospodin Plenković. Mi smo razočarani politikom Plenkovićeve interesne zajednice bivši članovi ili glasači HDZ-e! Zalažemo se za osudu svih totalitarnih i nedemokratskih režima vladanja sukladno Rezoluciji Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP), koja ističe:
Uzimajući u obzir Rezoluciju 1481 o potrebi međunarodne osude zločina totalitarističkih komunističkih režima koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 26. siječnja 2006.; uzimajući u obzir prašku Deklaraciju o europskoj savjesti i komunizmu, usvojenu 3. lipnja 2008.; uzimajući u obzir rezolucije i izjave o zločinima totalitarnih komunističkih režima koje je usvojio niz nacionalnih parlamenata…; budući da su sjećanje na žrtve totalitarnih režima i priznanje i podizanje svijesti o zajedničkom europskom naslijeđu zločina koje su počinile komunističke, nacističke i druge diktature od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezina naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezinih naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje…
Na temelju gore konstatiranog, Europski parlament poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režimi te se zalaže za zajedničku kulturu sjećanja koja će odbacivati zločine fašističkih, staljinističkih i drugih totalitarnih i autoritarnih režima iz prošlosti i služiti kao sredstvo za izgradnju otpornosti na današnje prijetnje demokraciji, naročito među mlađim naraštajima. Hrvatski mediji su većinom prešutjeli rezoluciju, a Možemo bi vratili Trg maršala Tita.
U I. izbornoj jedinici na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja prošle godine prema korigiranom broju zastupnika po općim izbornim jedinicama zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić sa 677, u II. dobila bi Martina Grman Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V. izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI. izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3.907 dobivenih preferencijskih glasova.
HDZ je s koalicijskim partnerima dobio na lokalnim izborima za županijske skupštine i Grad Zagreb 16. svibnja 2021. godine 483.282 glasa ili 29,37% glasova od ukupnog broja važećih glasova u županijskim skupštinama i Gradu Zagrebu odnosno 13,2% od ukupnog broja registriranih birača u Hrvatskoj ( tablica VI. ). Od izbora za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. do lokalnih izbora 16. svibnja HDZ je zajedno s koalicijskim partnerima izgubio 119.848 glasova za 315 dana, a na izborima za Hrvatski sabor nastupao je skoro samostalno. Ova analiza dovodi u pitanje kolosalne rezultate Plenkovićeve interesne zajednice i opravdava kritičke izjave akademskog kipara Ivana Kujundžića o politici Plenkovićeve interesne zajednice.
| I. ANALIZA GLASOVANJA PO IZBORNIM JEDINICAMA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 11. RUJNA 2016. GODINE | |||||||
| I. J. | S16 | B | G | V | N | g | p |
| I. | – | 334.179 | 200.023 | 196.963 | 3.060 | 59,86 | – |
| II. | – | 378.186 | 198.165 | 194.774 | 3.391 | 52,40 | – |
| VI. | – | 317.238 | 173.596 | 170.017 | 3.579 | 54,72 | – |
| VII. | – | 389.534 | 220.523 | 216.392 | 4.131 | 56,61 | – |
| Σ | 1.691.315 | 1.419.137 | 792.307 | 778.146 | 14.161 | 55,83 | 839 |
| III. | 408.534 | 348.381 | 181.214 | 177.245 | 3.969 | 52,02 | 853 |
| IV. | 365.363 | 299.067 | 161.090 | 157.797 | 3.293 | 53,86 | 818 |
| V. | 380.549 | 324.523 | 167.642 | 164.029 | 3.613 | 51,66 | 853 |
| VIII. | 417.526 | 352.754 | 182.204 | 178.659 | 3.545 | 51,65 | 845 |
| IX. | 445.111 | 393.452 | 211.551 | 207.117 | 4.434 | 53,77 | 884 |
| X. | 445.815 | 393.965 | 223.180 | 219.324 | 3.856 | 56,65 | 884 |
| RH | 4.154.213 | 3.531.279 | 1.919.188 | 1.882.317 | 36.871 | 54,35 | 850 |
| XI. | – | 21.223 | 21.208 | 20.913 | 295 | 99,93 | – |
| XII. | – | 211.267 | 37.902 | 37.283 | 619 | 17,94 | – |
| Σ I. – XII. | – | 3.763.769 | 1.978.298 | 1.940.513 | 37.785 | 52,56 | – |
Oznake: I.J. = izborna jedinica, S16 = broj stanovnika opće izborne jedinice prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2016. godine, B = broj registriranih birača na biračkim mjestima, G = ukupan broj glasova, V = važeći glasovi, N = nevažeći glasovi, Σ = zbroj podataka po stupcima tablice za I., II. VI. i VII. izbornu jedinicu, g = G / B x100% = glasovalo u postotcima od registriranih birača po izbornim jedinicama i p = B / S X 1000‰ = broj birača na tisuću stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2019. godine. Broj birača na tisuću stanovnika po izbornim jedinicama i za Republiku Hrvatsku je bio stvarno veći jer je Državno izborno povjerenstvo isključilo 211.267 birača nacionalnih manjina koji nisu glasali ili su glasali u XII. izbornoj jedinici iz općih izbornih jedinica! Birači nacionalnih manjina moraju se izjasniti prilikom preuzimanja glasačkih listića hoće li glasati u općim izbornim jedinicama ili u XII. za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina.
| II. RASPODJELA GLASOVA POBJEDNIČKIH KANDIDACIJSKIH LISTA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 11. RUJNA 2016. GODINE | ||||||||
| VLADAJUĆE STRANKE | OPORBENE STRANKE | |||||||
| I.J. | HDZ… | MOST | MB … | HDSSB | NLŽG | SDP… | Ž.Z. | IDS… |
| I. | 62.310 | 20.520 | 8.488 | – | – | 77.541 | 11.603 | – |
| II. | 69.224 | 16.776 | 18.011 | – | – | 68.603 | 13.590 | – |
| III. | 43.786 | 10.507 | 8.349 | – | – | 93.164 | 11.767 | – |
| IV. | 60.380 | 13.346 | 2.519 | 15.540 | – | 46.694 | 11.311 | – |
| V. | 77.278 | 15.591 | 5.141 | * 8.033 | – | 41.382 | 8.902 | – |
| VI. | 59.653 | 15.763 | 12.899 | – | – | 58.746 | 11.200 | – |
| VII. | 76.049 | 19.723 | 10.413 | – | – | 76.786 | 18.418 | 2.455 |
| VIII. | 35.753 | 11.588 | 2.261 | – | – | 63.890 | 13.669 | 40.725 |
| IX. | 102.768 | 26.358 | 4.781 | – | – | 49.843 | 8.620 | – |
| X. | 95.486 | 36.454 | 3.192 | – | – | 59.953 | 8.063 | – |
| G10 | 682.687 | 186.536 | 76.054 | 23.573 | – | 609.602 | 117.203 | 43.180 |
| XI. | 13.117 | 656 | 936 | – | 5.211 | 362 | – | |
| G11 | 965.197 | 770.347 | ||||||
| Gi | 25.420 | 0 | ||||||
| G12 | 990.617 | 770.347 | ||||||
Oznake: I.J. = izborna jedinica, G10 = ukupan broj dobivenih glasova pobjedničkih kandidacijskih lista u deset općih izbornih jedinica, G11 = ukupan broj dobivenih glasova pobjedničkih kandidacijskih lista u jedanaest izbornih jedinica, Gi = broj birača koji je dalo glas izabranim kandidatima u XII. izbornoj jedinici, G12 = zbroj glasova vladajućih ili oporbenih stranaka u dvanaest izbornih jedinica.
| III. REZULTATI IZBORA ZA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE 2017. GODINE | |||||||
| ŽUP | S17 | B | G | V | N | HDZ | g |
| ZG | 311.416 | 272.676 | 121.820 | 117.664 | 4.156 | 32.928 | 44,68 |
| KZ | 126.334 | 109.713 | 57.493 | 55.752 | 1.741 | 18.836 | 52,40 |
| SM | 152.546 | 146.400 | 67.796 | 64.369 | 3.427 | 27.535 | 46,31 |
| KA | 118.263 | 111.073 | 53.380 | 51.310 | 2.070 | 22.794 | 48,06 |
| VA | 168.560 | 146.777 | 72.236 | 69.725 | 2.511 | 19.569 | 49,21 |
| KK | 109.137 | 94.444 | 43.783 | 42.145 | 1.638 | 10.807 | 46,36 |
| BB | 109.822 | 98.895 | 44.449 | 42.884 | 1.565 | 16.881 | 44,95 |
| PG | 286.677 | 265.637 | 112.931 | 109.421 | 3.510 | 28.604 | 42,51 |
| LS | 45.943 | 44.696 | 26.744 | 25.397 | 1.347 | 14.045 | 59,84 |
| VP | 77.086 | 71.520 | 35.339 | 33.997 | 1.342 | 19.948 | 49,41 |
| PS | 69.583 | 65.886 | 31.758 | 30.501 | 1.257 | 16.088 | 48,20 |
| BP | 143.827 | 136.481 | 60.959 | 58.469 | 2.490 | 24.419 | 44,66 |
| ZD | 168.672 | 162.035 | 73.798 | 69.625 | 4.173 | 36.268 | 42,97 |
| OB | 283.035 | 253.813 | 115.240 | 110.660 | 4.580 | 40.526 | 45,40 |
| ŠK | 101.436 | 99.493 | 48.143 | 46.089 | 2.054 | 20.466 | 48,39 |
| VS | 159.213 | 152.334 | 68.982 | 65.058 | 3,924 | 32.251 | 45,28 |
| SD | 449.610 | 404.845 | 193.539 | 187.050 | 6.489 | 71.533 | 47,81 |
| IS | 208.229 | 187.474 | 84.603 | 81.978 | 2.625 | 9.432 | 45,13 |
| DN | 121.381 | 107.735 | 61.230 | 58.737 | 2.493 | 26.431 | 56,83 |
| ME | 110.999 | 96.041 | 42.894 | 41.916 | 978 | 7.703 | 44,66 |
| GZ | 802.762 | 692.144 | 329.264 | 323.322 | 5.942 | 38.684 | 47,57 |
| RH | 4.124.531 | 3.720.112 | 1.746.381 | 1.686.069 | 56.392 | 535.748 | 46,94 |
Oznake: ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska. S17 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2017. godine, B = broj registriranih birača na biračkim mjestima za županijske skupštine 16. svibnja 2021. godine, G = glasovalo birača, V = važeći glasovi, N = nevažeći glasovi, HDZ = broj glasova koalicija na čelu s HDZ-om i g = G / B x 100% = glasovalo u postotcima od broja registriranih birača na biračkim mjestima.
| IV. ANALIZA GLASOVANJA PO IZBORNIM JEDINICAMA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 5. SRPNJA 2020. GODINE | |||||||
| I. J. | S | B | G | V | N | g | p |
| I. | – | 341.787 | 176.407 | 173.718 | 2.689 | 51,61 | – |
| II. | – | 387.890 | 173.254 | 169.252 | 4.002 | 44,67 | – |
| VI. | – | 328.499 | 150.335 | 146.766 | 3.569 | 45,76 | – |
| VII. | – | 408.297 | 194.719 | 190.471 | 4.278 | 47,69 | – |
| Σ | 1.667.667 | 1.466.473 | 694.715 | 680.207 | 14.538 | 47,37 | 885 |
| III. | 399.422 | 347.715 | 157.183 | 152.774 | 4.409 | 45,24 | 875 |
| IV. | 343.720 | 312.592 | 142.358 | 138.993 | 3.365 | 42,20 | 925 |
| V. | 351.532 | 337.321 | 144.560 | 140.832 | 3.728 | 41,57 | 976 |
| VIII. | 413.922 | 372.573 | 158.230 | 154.518 | 3.712 | 42,47 | 909 |
| IX. | 437.989 | 409.883 | 183.814 | 179.242 | 4.572 | 44,85 | 946 |
| X. | 443.913 | 397.508 | 196.058 | 191.997 | 4.061 | 49,32 | 897 |
| RH | 4.058.165 | 3.644.065 | 1.676.918 | 1.638.563 | 38.385 | 46,02 | 906 |
| XI. | – | 28.790 | 28.768 | 28.410 | 358 | 100 | – |
| XII. | – | 29.369 | 29.347 | 28.812 | 535 | 100 | – |
| Σ I. – XII. | – | 3.701.736 | 1.735.033 | 1.695.785 | 39.278 | 46,87 | – |
Oznake: I.J. = izborna jedinica, S19 = broj stanovnika opće izborne jedinice prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2019. godinu, B = broj registriranih birača na biračkim mjestima, G = ukupan broj glasova, V = važeći glasovi, N = nevažeći glasovi, Σ = zbroj podataka po stupcima tablice za I., II. VI. i VII. izbornu jedinicu, g = G / B x100% = glasovalo u postotcima od registriranih birača po izbornim jedinicama i p = B / S X 1000‰ = broj birača na tisuću stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2019. godine.
| V. ANALIZA GLASOVANJA NA IZBORIMA ZA HHRVATSKI SABOR 5. SRPNJA 2020. GODINE | ||||||||
| VLADAJUĆE STRANKE | OPORBENE STRANKE | |||||||
| I.J. | HDZ… | HNS | REF. | SDP… | DP | MOST | MOŽ. | STRIP |
| I. | 49.202 | 334 | 311 | 38.701 | 15.586 | 14.134 | 36.702 | 11.029 |
| II. | 58.046 | 951 | 5.475 | 41.619 | 22.865 | 13.395 | 9.388 | 5.970 |
| III. | 45.038 | 8.835 | 8.355 | 57.557 | 9.528 | 4.234 | 5.124 | 5.642 |
| IV. | 61.204 | 6.423 | 346 | 28.479 | 23.020 | 6.705 | 3.020 | 2.961 |
| V. | 67.345 | 567 | 537 | 27.079 | 27.878 | 8.145 | 2.097 | 2.305 |
| VI. | 55.574 | 792 | 0 | 35.565 | 16.193 | 10.267 | 13.915 | 5.426 |
| VII. | 68.401 | 847 | 568 | 46.722 | 18.086 | 12.997 | 19.949 | 12.228 |
| VIII. | 34.794 | 713 | 375 | 68.808 | 7.244 | 8.999 | 13.130 | 5.592 |
| IX. | 85.075 | 779 | 532 | 30.823 | 21.353 | 18.028 | 4.388 | 4.761 |
| X. | 78.451 | 1.486 | 299 | 39.292 | 19.740 | 23.149 | 8.251 | 10.356 |
| G10 | 603.130 | 21727 | 16798 | 414.645 | 181.493 | 120.053 | 115.964 | 66.270 |
| XI. | 17.905 | 0 | 0 | 0 | 0 | 3.141 | 519 | 129 |
| G11 | 621.035 | 21.727 | 16.798 | 414.615 | 181.492 | 123.194 | 116.483 | 66.399 |
| G11 | 659.560 | 902.183 | ||||||
| Gi | 21.934 | 0 | ||||||
| G12 | 699.399 | 902.183 | ||||||
| Z | 66 | 1 | 1 | 41 | 16 | 8 | 7 | 3 |
| Zk | 62 | 1 | 0 | 43 | 16 | 8 | 7 | 3 |
| Z1 | 9.410 | 21.727 | 16.798 | 10.113 | 11.343 | 15.399 | 16.640 | 22.133 |
Oznake: I.J. = izborna jedinica, G10 = ukupan broj dobivenih glasova pobjedničkih kandidacijskih lista u deset općih izbornih jedinica, G11 = ukupan broj dobivenih glasova pobjedničkih kandidacijskih lista u jedanaest izbornih jedinica, Gi = broj birača koji je dalo glas izabranim kandidatima u XII. izbornoj jedinici, G12 = zbroj glasova vladajućih ili oporbenih stranaka u dvanaest izbornih jedinica, Z = broj osvojenih zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih lista, Zk = korigirani broj osvojenih zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih lista koji odgovara prosječnom broju glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica i z1 = broj glasova po jednom zastupničkom mjestu.
| VI. REZULTATI IZBORA ZA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE 2021. GODINE | |||||||
| ŽUP | S19 | B | G | V | N | HDZ | g |
| ZG | 309.611 | 274.799 | 120.961 | 116.208 | 4.753 | 28.753 | 44,02 |
| KZ | 124.407 | 107.650 | 54.561 | 52.809 | 1.752 | 14.006 | 50,68 |
| SM | 144.599 | 139.107 | 66.608 | 62.940 | 3.668 | 28.709 | 47,88 |
| KA | 114.804 | 106.023 | 50.640 | 48.435 | 2.205 | 20.802 | 47,76 |
| VA | 165.885 | 144.689 | 70.998 | 67.870 | 3.128 | 18.853 | 49,07 |
| KK | 105.886 | 92.282 | 43.630 | 42.112 | 1.518 | 7.998 | 47,28 |
| BB | 105.554 | 95.089 | 43.644 | 42.280 | 1.364 | 12.633 | 45,90 |
| PG | 281.945 | 259.725 | 110.554 | 107.039 | 3.515 | 26.948 | 42,57 |
| LS | 44.346 | 42.140 | 25.138 | 23.993 | 1.145 | 8.818 | 59,65 |
| VP | 72.843 | 68.734 | 32.350 | 30.867 | 1.483 | 17.499 | 47,07 |
| PS | 65.614 | 63.384 | 27.552 | 26.150 | 1.402 | 13.790 | 43,47 |
| BP | 136.429 | 132.070 | 58.721 | 55.917 | 2.804 | 23.645 | 44,46 |
| ZD | 168.055 | 160.549 | 72.607 | 68.532 | 4.075 | 30.498 | 45,22 |
| OB | 270.877 | 246.552 | 108.879 | 103.052 | 5.827 | 51.118 | 44,16 |
| ŠK | 98.899 | 96.560 | 45.330 | 43.514 | 1.812 | 15.219 | 46,94 |
| VS | 149.489 | 145.082 | 72.558 | 68.401 | 4.157 | 27.460 | 50,01 |
| SD | 448.153 | 404.471 | 193.117 | 186.024 | 7.093 | 61.122 | 47,75 |
| IS | 209.955 | 185.158 | 81.392 | 78.092 | 3.300 | 9.206 | 43,96 |
| DN | 122.449 | 107.157 | 61.153 | 58.812 | 2.341 | 23.551 | 57,07 |
| ME | 109.130 | 95.522 | 42.961 | 41.805 | 1.156 | 6.422 | 44.97 |
| GZ | 809.235 | 693.670 | 326.410 | 320.403 | 6.007 | 36.232 | 47,06 |
| RH | 4.058.165 | 3.660.413 | 1.709.764 | 1.645.255 | 64.505 | 483.282 | 46,71 |
Oznake: ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska. S19 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2019. godine, B = broj registriranih birača na biračkim mjestima za županijske skupštine 16. svibnja 2021. godine, G = glasovalo birača, V = važeći glasovi, N = nevažeći glasovi, HDZ = broj glasova koalicija na čelu s HDZ-om i g = G / B x 100% = glasovalo u postotcima od broja registriranih birača na biračkim mjestima.
Mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. inž. elektr.
