Kritički osvrt na Vladin prijedlog Zakona o izbornim jedinicama….

Prema podatcima Ministarstva pravosuđa i uprave za 13. prosinca 2022. godine o broju birača u općim izbornim jedinicama devet od deset postojećih općih izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica.  Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.                                                     

Kako, unatoč uočenim nepravilnostima nije dolazilo do izmjena izbornih jedinica, Ustavni
sud je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama 7. veljače 2023. godine i naredio sređivanje Registra birača.                                                                                    Ustavni sud je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom i sredi evidenciju birača s prebivalištem u Hrvatskoj.

Predsjednik Vlade Andrej Pleković i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavili su prijedlog Zakona o izbornim jedinicama

Premijer Plenković kazao je na početku da se radi o manjim izmjenama postojećeg zakona. Napomenuo je da izmjena zakona ima samo 17 stranica. Cilj ovih izmjena koji su napravljene po naredbi Ustavnog suda osigurati jednaku težinu glasa u svom izbornim jedinicama, što se promijenilo tijekom godina zbog demografskih promjena. Drugo načelo je koje slijedi izmjena je da se pokuša slijediti granice administrativnih jedinica, treća da odstupanja prema zakonu ne smiju biti veća odnosno manja od 5 posto te na kraju da zakon bude donesen prije listopada 2023. godine.Plenković je kazao da očekuje da prvo čitanje zakona bude prije ljetne stanke, drugo u prvim danima rujna i da bude donesen prije 1. listopada tako da ne bude pravnog vakuma.

“Trebamo ostvariti jednaki tretman i birača i zastupnika koji se biraju u Sabor. Vrlo je interesantno to da će nakon modifikacije 78 posto birača nakon ovoga ostati u jedinicama u kojima su i trenutno. Za samo 22% birača mijenja se izborna jedinica. Željeli smo ostaviti postojeći zakon koji smo samo modificirali. Postoje razni izborni modeli, ali to je druga vježba koja iziskuje više vremena i uključenost drugih faktora. Nismo vidjeli da je Ustavni sud rekao da se mora u potpunosti promijeniti zakon. Mi smo shvatili odluku Ustavnog suda kao zahtjeva da se modificira postojeći sustav. Da bi se odstupanja korigirala Vlada je pristupila modifikaciji postojećeg zakona. Po novoj arhitekturi najveće je odstupanje tek u X. izbornoj jedinici od tek nešto 2,20 posto što je daleko bolje od pet posto koliko je tražio Ustavni sud.“ Plenković je kazao da su nastojali što bolje uskladiti broj birača zbog budući demografskih trendova da se ne bi dogodila promjena u trenucima kad se izbori počnu održavati. Možda jedna od najvećih promjena je što Zagreb više nije podijeljen u četiri izborne jedinice već će sada biti u tri – prvoj, drugoj i šestoj. Otklonjen je prigovor da glasači s Jaruna i Brezovice daju glas zajedno s građanima koji žive na obali Jadranskog mora. Također je Plenković kazao da je zadržan razmjerni izborni sustav za što smatraju da osigurava najbolju zastupljenost svih političkih faktora u Hrvatskoj. Odgovarajući na pitanja novinarke koja je baza za izračun broja glasača u izmjenama zakona, ministar Malenica je kazao da je registar birača jedini relevantni dokument za izradu ovog dokumenta jer na kraju glasuju biraču. Problem je što na popisu birača imamo pola milijuna više ljudi nego je to popisano na zadnjem popisu stanovništva. Ministar je kazao da drže da su podaci u registru birača točni. Nije želio ulaziti u raspravu u vjerodostojnost podataka u registru birača kao ni u popisu.

Odgovarajući na pitanje zašto Novi Vinodolski strši u osmoj izbornoj jedinici i je li to ‘frankeštajn’ izborna jedinica kao što to kaže SDP, ministar Malenica je kazao da su iz oporbene stranke licemjerni i da kad su donosili promjene kad su bili na vlasti nisu se ni savjetovali s javnosti i da su se vodili preporukama Ustavnog suda da odstupanja budu što manja. Promjene nisu rađene zbog ministra Olega Butkovića.

 

Kritički osvrt na Vladin prijedlog Zakona o izbornim jedinicama

Grad Zagreb je podijeljen na tri izborne jedinice: I. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad-Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb-istok, Peščenicu-Žitnjak, Podsljeme i Trnje s ukupno 311.506 stanovnika, II. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Donja Dubrava, Gornja Dubrava i Sesvete s ukupno 162.592 stanovnika i VI. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Brezovica, Novi Zagreb-zapad, Podsused-Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka-jug i Trešnjevka-sjever s ukupno 293.033 stanovnika.

Grad Zagreb ima oko petine stanovnika Hrvatske pa se može podijeliti na dvije izborne jedinice s odstupanjem unutar granica ± 5 posto.

Zagrebačka županija je podijeljena u četiri izborne jedinice: I. koja obuhvaća: Veliku Goricu, Kravarsko, Orle, Pisarovinu, Pokupsko i Rugvicu s ukupno 77.207 stanovnika, II. koja obuhvaća: Dugo Selo, Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelinu, Vrbovec, Bedenicu, Brckovljane, Dubravu, Farkaševac, Gradec, Kloštar Ivanić, Križ, Preseku i Rakovec s ukupno 88.545 stanovnika popisanih 2021. godine, III. koja obuhvaća: Bistru, Dubravicu, Jakovlje, Luku, Mariju Goricu i Pušću s ukupno 17.356 stanovnika i             VI. koja obuhvaća: Jastrebarsko, Samobor, Svetu Nedelju, Zaprešić, Brdovec, Klinča Sela, Krašić, Stupnik i Žumberak s ukupno 116.877 stanovnika.

Postojeće IV. i V. izborna jedinica zajedno s Bjelovarsko-bilogorskom županijom imaju oko petine stanovnika Hrvatske pa se mogu podijeliti na dvije izborne jedinice s odstupanjem broja stanovnika unutar granica ± 5 posto od prosječnog broja stanovnika deset izbornih jedinica. Nova V. izborna jedinica ima 358.148 stanovnika pa je odstupanje broja stanovnika od prosjeka deset općih izbornih jedinica sada – 7,5 posto, a nova VI. izborna jedinica ima 409.910 stanovnika i njeno odstupanje je 5,87 posto. Ostale izborne jedinice su unutar dopuštenih granica od ± 5 posto. Sisačko-moslavačka i Koprivničko-križevačka županija mogle bi u cijelosti pripadati jednoj izbornoj jedinici. Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Bjelovarsko-bilogorska ili Osječko-baranjska županija se moraju dijeliti na dvije izborne jedinice da se osigura odstupanja broja stanovnika izbornih jedinica unutar granica ± 5 posto kod deset općih izbornih jedinica.      

Koprivničko-križevačka županija se dijeli prema prijedlogu na: II. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Križevce, Gornju Rijeku, Kalnik, Rasinju, Sokolovac, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec s ukupno 35.367 stanovnika i IV. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Đurđevac, Koprivnicu, Drnje, Đelekovac, Ferdinadovac, Golu, Hlebine, Kalinovac, Kloštar Podravski, Koprivničke Brege, Koprivnički Ivanec, Legrad i Molve s ukupno 65.854 stanovnika.

Sisačko-moslavačka županija se dijeli na: V. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Hrvatsku Kostajnicu, Novsku, Donje Kukuruzare, Hrvatsku Dubicu, Jasenovac, Lipovljane i Mjur s ukupno 20.684 stanovnika i na VII. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Glinu, Kutinu, Petrinju, Popovaču, Sisak, Dvor, Gvozd, Lekenik, Martinsku Ves, Sunju, Topusko i Veliku Ludinu s ukupno 118.919 stanovnika.

Primorsko-goranska županija se dijeli na dvije izborne jedinice: VII. koja obuhvaća: Bakar, Čabar, Delnice, Kastav, Vrbovsko, Brod moravice, Čavle, Fužine, Jelenje, Klanu, Lokve, Matulje, Mrkopalj, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu i Viškovo s ukupno 80.812 stanovnika i na VIII. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Cres, Crikvenicu, Kraljevicu, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatiju, Rab, Rijeku,  Bašku, Dobrinj, Kostrenu, Lopar, Lovran, Malinsku-Dubašnicu, Moščeničku Dragu, Omišalj, Punat i Vrbnik s ukupno 184.607 stanovnika.

Zadarska županija se prema prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama dijeli na dvije izborne jedinice: VII. koja obuhvaća: Obrovac, Pag, Gračac, Jasenice, Kolan, Novigrad, Posedarje, Povljanu, Ražanac, Starigrad i Vir s ukupno 25.764 stanovnika i na XI. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Benkovac, Biograd na Moru, Nin, Zadra, Bibinje, Galovac, Kali, Kukljicu, Lišane Ostrovičke, Pakoštane, Pašman, Polaču, Poličnik, Preko i Privlaku s ukupno 134.092 stanovnika.

Splitsko-dalmatinska županija se dijeli na:  IX. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Kaštela, Sinj, Solin, Trilj, Trogir, Vrliku, Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Klis, Lečevicu, Marinu, Muć, Okrug, Otok, Prgomet, Primorski Dolac, Seget i Šoltu s ukupno 147.224 stanovnika i na X. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Hvar, Imotski, Komižu, Makarsku, Omiš, Split, Stari Grad, Supetar, Vis, Vrgorac, Bašku Vodu, Brela, Cista Provu, Dugi Rat, Jelsu, Lokvičiće, Lovreč, Milnu, Nerežišča, Podbablje, Postiru, Proložac, Runoviće, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Tučepe, Zadvarje, Zagvozd i Zmijavce s ukupno 276.183 stanovnika. Iz ovih podataka može se lako izračunati brojeve stanovnika novih izbornih jedinica i izračunati za njih broj birača na tisuću stanovnika. I. izborna jedinica ima 918 birača na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine, II. 928, III. 896, IV. 940, V. 999, VI. 891, VII. 965, VIII. 963. IX. 978 i X. 951, a Hrvatska 942. Iz ovih podataka slijedi da u Hrvatskoj ima u svim izbornim jedinicama birača s fiktivnim prebivalištem u njoj. U Hrvatskoj je bilo 19. svibnja 2023. godine 468.896 birača više od broja punoljetnih državljana popisanih 2021. godine.  Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica i predsjedik Vlade RH Andrej Plenković grubo manipuliraju popisom birača i zbog toga bi morali kazneno odgovarati. Prije lokalnih izbora 2021. godine je prema izjavama bivšeg ministra Vlahe Orepića trebalo brisati iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj oko 270 tisuću birača koji nisu imali prebivalište. Zašto DORH nije saslušao optužbe Vlahe Orepića o sprječavanju brisanja tih birača.  

Slavica Lukić je 29. svibnja u Jutarnjem listu napisala: „Plenković će ostati upamćen kao premijer koji je bio savršeno nezainteresiran provesti ijednu iole važnu reformu. Eto vam gospodo – tražili ste, gledajte. Htjeli ste da ujednačimo broj birača po izbornim jedinicama. I jesmo – razlika je sada manja od 2,3 posto. Puku formu smo zadovoljili. To bi bio sukus ponuđene “mini izborne reforme” na koju je vladajuća većina prisiljena odlukom Ustavnog suda.

To je reforma “ovdje uštipni – ondje dodaj”, Koprivničko-križevačkoj odreži, Podravsko-virovitičkoj zalijepi, u isti lonac uguraj Pag i Petrinju, Vir i Kutinu. I sve to na temelju popisa birača u koji nitko, pa ni Plenković i njegov ministar Malenica, koji su prije tri dana novinare uvjeravali da predstavlja vjerodostojan izvor podataka – iskreno ne vjeruju.“

Prijedlog podjele Hrvatske na osam županija i Grad Zagreb i deset izbornih jedinica

384. izborna jedinica s 384.345 obuhvaćala bi zagrebačke gradske četvrti: Brezovica, Črnomerec, Donji grad, Gornji grad-Medvešćak, Podsused-Vrapče, Podsljeme, Stenjevec, Trešnjevka-jug, Trešnjevka-sjever i Trnje.
385. izborna jedinica s 382.786 stanovnika obuhvaćala bi zagrebačke gradske četvrti: Donja Dubrava, Gornja Dubrava, Maksimir, Novi Zagreb-istok, Novi Zagreb-zapad, Peščenica-Žitnjak i Sesvete.

III. izborna jedinica s 398.127 stanovnika  obuhvaćala bi : Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju te: Bistru, Dubravicu, Jakovlje i Luku iz Zagrebačke županije.

392. izborna jedinica s 392.509 stanovnika obuhvaćala bi: Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku te sjeverozapadni dio Bjelovarsko-bilogorske županije: Berek, Bjelovar, Ivanska, Kapela, Nova Rača, Rovišće, Severin, Šandrovac, Velika Pisanica, Veliko Trojstvo i Zrinski Topolovac.
393. izborna jedinica s 375.228 stanovnika obuhvaćala bi: Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku i Vukovarsko-srijemsku županiju te istočni dio Bjelovarsko-bilogorske županije: Daruvar, Dežanovac, Đulovac, Garešnica, Grubišno Polje, Hercegovac, Končanica, Sirač, Velika Trnovitica i Veliki Grđevac.
394. izborna jedinica s 388.508 stanovnika obuhvaćala bi: Koprivničko – križevačku i Zagrebačku županiju bez: Bistre, Dubravice, Jakovlja i Luke.

VII. izborna jedinica s 376.708 stanovnika obuhvaćala bi: Karlovačku, Ličko-senjsku i Sisačko-moslavačku županiju, gradove i općine: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Klana, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski,Ravna Gora, Skrad, Vinodolska općina, Viškovo i Vrbovsko iz istočnog dijela Primorsko-goranske županije i grad Pag i općine: Gračac, Kolan i Povljanu iz Zadarske županije.

VIII. izborna jedinica s 386.289 stanovnika obuhvaćala bi: Istarsku županiju te gradove i općine: Baška, Cres, Crikvenica, Dobrinj, Kastav, Kostrena, Krk, Kraljevica, Lopar, Lovran, Mali Lošinj, Malinska- Dubašnica, Matulji, Mošćenička Draga, Omišalj, Opatija, Punat, Rab, Rijeka i Vrbnik iz zapadnog dijela Primorsko-goranske županije.

393. izborna jedinica s 393.601 stanovnika obuhvaćala bi: Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju bez grada Paga i općina: Gračaca, Kolana i Povljane te gradove i općine: Cista Provo, Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Kaštela, Klis, Lećevica, Lokvičići, Lovreč, Marina, Muć, Okrug, Otok, Podbablje, Prgomet, Primorski Dolac, Proložac, Seget, Sinj, Solin, Šestanovac,Trilj, Trogir, Vrlika, Zadvarje i Zagvozd iz sjevernog dijela Splitsko-dalmatinske županije.
394. izborna jedinica s 393.722 stanovnika obuhvaćala bi Dubrovačko-neretvansku županiju te gradove i općine: Baška Voda, Bol, Brela, Dugi Rat, Gradac, Hvar, Imotski, Jelsa, Komiža, Makarska, Milna, Nerežišće, Omiš, Podgora, Postira, Pučišća, Runovići, Selca, Split, Stari Grad, Sućuraj, Supetar, Sutivan, Šolta, Tučepi, Vis, Vrgorac, Zagvozd i Zmijavci iz južnog dijela Splitsko-dalmatinske županije.

Odstupanja broja stanovnika od prosjeka izbornih jedinica kreće se od – 3,09 posto kod V. do 2,83 posto kod III. izborne jedinice. Četvrta, peta i sedma izborna jedinica imaju u sastavu stanovništva više od 5% pripadnika srpske nacionalne manjine, a sedma ima više od 5% pripadnika ostalih manjina. Izborne jedinice bi mogle biti županije. Tako bismo imali osam županija i Grad Zagreb.

I. BROJ BIRAČA PO ŽUPANIJAMA NA LOKALNIM IZBORIMA 16. SVIBNJA 2021. GODINE
ŽUP	S21	P21	B21	B21 – P21	Bi	pb-p	p21
ZG	299.985	244.398	274.799	30.401	12.277	124	916
KZ	120.702	100.081	107.650	7.569	3.004	76	892
SM	139.603	116.562	139.107	22.545	15.087	193	996
KA	112.195	94.026	106.023	11.997	11.217	128	945
VA	159.487	131.429	144.688	13.259	4.905	101	907
KK	101.221	83.210	92.282	9.072	3.477	109	912
BB	101.879	83.850	95.089	11.239	6.876	134	933
PG	265.419	222.697	259.713	37.016	15.337	166	979
LS	42.748	35.954	42.139	6.185	6.985	172	986
VP	70.368	57.993	68.733	10.740	7.255	185	977
PS	64.084	52.594	63.384	10.790	8.100	205	989
BP	130.267	107.034	132.070	25.036	12.534	234	1.014
ZD	159.766	130.268	160.516	30.248	17.066	232	1.005
OB	258.026	213.927	246.552	32.625	23.946	153	956
ŠK	96.381	80.799	96.560	15.761	15.355	195	1.002
VS	143.113	117.500	145.082	27.582	16.318	235	1.014
SD	423.407	344.794	404.462	59.668	26.710	173	955
IS	195.237	160.197	185.137	24.940	9.662	156	948
DN	115.564	92.820	107.151	14.331	6.657	154	927
ME	105.250	84.283	95.521	11.238	3.795	133	908
GZ	767.131	623.324	693.645	70.321	42.953	113	904
RH	3,871.833	3.177.740	3,660.303	482.563	269.516	152	945

Oznake: ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska,                                    ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.                                                                                                                                                                                                                                                       S₂₁ = broj stanovnika popisan 2021. godine, P₂₁ = broj punoljetnih državljana Republike Hrvatske popisan 2021. godine,                         B₂₁  = broj registriranih birača na biračkim mjestima na lokalnim izborima za župane 16. svibnja 2021. godine, B₂₁ – P₂₁ = višak birača od punoljetnih državljana,  B_i = broj birača koje je prema tvrdnji bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića trebalo brisati iz Registra birača prije lokalnih izbora 2017. godine, p_b-p = (B₂₂ – P₂₁)/ P₂₁ x 1.000 = više birača od punoljetnih državljana na tisuću punoljetnih državljana  i p₂₁ = B₂₁ / S₂₁ x 1.000 = broj birača na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine na tisuću stanovnika popisan 2021. godine. 

II. RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA 13. PROSINCA 2022. ZA STARE I 19.SVIBNJA 2023. GODINE ZA NOVE
IJ	S21-s	B22-s	S21-n	B23-n	ps-22	pb-22	ps-23	pb-23
I.	–	341.398	388.713	356.866	–	-6,59	0,40	-2,13
II.	–	389.400	388.383	360.312	–	6,54	0,31	-1,19
III.	385.429	346.016	402.785	360.861	-4,53	-5,33	4,03	-1,04
IV.	328.394	312.179	394.248	370.565	-15,18	-14,59	1,82	1,62
V.	337.464	338.615	358.148	357.801	-12,84	-7,35	-7,50	-1,88
VI.	–	330.764	409.910	365.225	–	-9,50	5,87	0,15
VII.	–	410.107	380.358	367.100	–	12,21	-1,76	0,67
VIII.	386.289	371.866	379.844	365.860	-2,31	1,75	-1,90	0,32
IX.	419.282	416.755	377.697	369.334	8,29	14,03	-2,45	1,28
X.	418.584	397.757	391.747	372.712	8,11	8,83	1,18	2,20
RH	3.871.833	3.654.857	3.871.833	3.646.636	–	0	0	0

 

Oznake: S_21-s = broj stanovnika popisan 2021. godine za stare izborne jedinice, B_22-s = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj 13. prosinca 2022. godine, S_21-n = broj stanovnika popisan 2021. godine za nove izborne jedinice, B_23-n = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj 19. svibnja 2023. godine, p_s-22 = (10S_21-s / S_RH – 1)x100% = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica od prosjeka broja stanovnika deset općih izbornih jedinica, p_b-22 = (10B_22-s / B_RH – 1)x100% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosjeka broja stanovnika deset općih izbornih jedinica, p_s-23 = (10S_21-n / B_RH – 1)x100% = odstupanje broja stanovnika novih izbornih jedinica od prosjeka broja stanovnika deset općih izbornih jedinica i p_b-23 = (10B_23-n / B_RH – 1)x100% = odstupanje broja birača novih izbornih jedinica od prosjeka broja birača deset općih izbornih jedinica.

Za izradu I. i II. tablice koristio sam podatke iz Odluke Ustavnog suda od 7. veljače 2023. godine U-I-4089-2020 i HDZ-ov Prijedlog novih izbornih jedinica.

Kao članovi Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i  ” Narod odlučuje ” tako:                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                     

 

1. da je minimalni broj zastupnika u izbornim jedinicama kod razmjernog izbornog sustava 20,

 

2. da smanje izborni prag s 5 posto na 2,8 posto u izbornoj jedinici za razmjerni izborni sustav u kojoj bi svi naši državljani birali 61 zastupnika, a 60 zastupnika bismo birali dvokružnim većinskim izbornim sustavom razmjerno broju stanovnika po županijama,

 

3. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,

 

4. izglasaju uvjet kandidature stranaka koje imaju manje od dvanaest tisuća članova potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,

 

5. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,

 

6. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,

 

7. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ).

 

8. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar i popise birača do kraja 2023. godinei

 

9. da nam Ministarstvo pravosuđa i uprave hitno objavi podatke o broju registriranih birača po županijama, gradovima i općinama kako bismo mogli dati svoje prijedloge izbornih jedinica uvažavajući preporuke Venecijanske komisije da se županije ne dijele na dvije ili više izbornih jedinica.

mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.