Podjeli
  • 6
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
    6
    Shares

Jučer (25. siječnja u 14:10) je na HTV 4 u okviru emisije “Studio 4” predstavljena izuzetno vrijedna i moglo bi se slobodno reći za Hrvatsku dragocjena knjiga koju je uredio prof. dr. sc. Matko Marušić, profesor emeritus Medicinskog fakulteta u Splitu.

Iako je o njoj već pisano, nije na odmet još jednom podsjetiti javnost o čemu je riječ.

Croatia: past, present and future prespectives (Hrvatska: prošlost, sadašnjost i budućnost) nakladnika Nova Publishers Inc. iz New Yorka (SAD) naziv je ovog jedinstvenog djela (tiskanog na engleskom jeziku), publikacije kakvu do sada nismo imali.

Knjiga je koncipirana tako da potencijalne čitatelje iz svijeta koji o Hrvatskoj ne znaju ništa ili su o našoj zemlji do sada bili slabo obaviješteni, upozna s poviješću i društvenom stvarnošću Lijepe naše, te njezinim perspektivama u budućnosti – uz osvrt na pojedine kontroverze oko kojih u svijetu još uvijek ima dvojbi i nerazumijevanja (Hrvatska u Austrougarskoj i komunističkoj Jugoslaviji, hrvatsko-srpski odnosi u XIX. i XX. stoljeću, borba za hrvatski jezik i identitet, hrvatski Domovinski rat, istina o blaženiku Alojziju Stepincu, nedoumice vezano za film “Dnevnik Dijane Budisavljević” itd.).

Pisana je vrlo ozbiljno i stručno s uravnoteženim pristupom kako povijesti tako i temama koje se tiču naše suvremene društvene stvarnosti, a uz sve odlike koje ima, vidljiva je i nakana urednika i nakladnika da se Lijepa naša prikaže u pravom svjetlu kao poželjno turističko odredište koje ima što ponuditi svijetu ne samo zbog svojih prirodnih ljepota i raznolikosti pejzaža, flore i faune, nego i kad je u pitanju njezina izuzetno bogata i vrijedna kulturna i povijesna baština.

Tko god uzme u ruke ovu knjigu, zacijelo će ostati impresioniran upravo takvim pristupom: cjelovitošću prikaza svega što jednu zemlju kao što je Hrvatska čini onim što ona jest. Jesmo li mi sami koji imamo privilegij živjeti u Lijepoj našoj svjesni te svoje povlastice, pitanje je na koje nije lako pronaći odgovor, ali ne bi bilo loše da se barem ponekad sjetimo ove činjenice i lišimo se našeg već tradicionalnog malodušja i defetizma te ostavimo mjesta za nadu u budućnost.

Upravo nam to žele poručiti autori knjige u posljednjem poglavlju.

Umjesto prepričavanja sadržaja (što je uostalom vrlo teška i složena zadaća s neizvjesnim ishodom), ovog puta je možda najbolje podsjetiti na opis i poglavlja knjige kao i autore – koji su se (podsjetimo i na to) uključujući i samog urednika i autora posljednjeg poglavlja odrekli bilo kakvoga honorara za svoj rad – što ga donosi sam nakladnik na svojoj Internet stranici:

 Hrvatska je danas u narodu poznata kao lijepa zemlja s izvrsnom nogometnom momčadi, ali ostatak njezine duge povijesti još uvijek nije poznat izvan znanstvenih krugova. Primjerice, manje je poznato da je Hrvatska započela kao drevno kraljevstvo uspostavljeno u 7. stoljeću. Izgubila je neovisnost u 11. stoljeću i imala je problematičnu povijest do prvih demokratskih izbora 1990. i neovisnosti 1991. godine.

 Od Velikog raskola u 11. stoljeću, Hrvatska je najistočnija zemlja katoličkog Zapada okrenuta pravoslavnom Istoku. Napadnuti od Osmanskih Turaka u 15. stoljeću, nazivao se još od Antemurale Christianitatis (bedem kršćanstva). Hrvatska je prolazila kroz teška vremena tijekom dva svjetska rata te u međuratnom i poratnom razdoblju sve dok nije izborila neovisnost i kasnije stekla članstvo u Europskoj uniji 2013. Ova knjiga otkriva važne podatke o svojoj povijesti, borbama izdržao da stekne neovisnost, ključni problemi postkomunističke socijalne i ekonomske tranzicije i izgledi za budućnost, sažeti na kraju kao analiza njegovih snaga i slabosti, kao i vanjskih prijetnji i prilika.

 Knjiga je podijeljena u dva dijela, ‘Vremenska crta hrvatske povijesti’ i ‘Prošlost u sadašnjosti i budućnosti’, jer hrvatska prošlost na dubok način informira svoju sadašnjost i budućnost.

 Rijetki su izvori na engleskom jeziku koji predstavljaju toliko do sada nepoznatih aspekata ove europske zemlje kao i ova knjiga. Može se reći da je to prvi pouzdani i objektivni vodič koji daje suštinsko razumijevanje Republike Hrvatske do sada objavljen na engleskom jeziku.

‘Hrvatska je mala zemlja s velikom kulturnom baštinom i burnom prošlošću. Hrvati su stoljećima branili Europu od osmanske agresije s istoka, držeći pritom na oku lukave Mlečane. Hrvatska je danas prvorazredno turističko odredište. Obala je najljepši dio Hrvatske, s preko 1.000 otoka, kristalno čistim morem i prekrasnim plažama, te svojim jedinstvenim srednjovjekovnim gradovima izgrađenim od kamena – Dubrovnikom kao najpoznatijim među njima. Ova knjiga predstavlja jednako zadivljujuću povijest Hrvatske, kao i buduće izglede za zemlju kao neovisnu državu i članicu Europske unije.’ – dr. Žarko Domljan, prvi predsjednik demokratski izabranog Hrvatskog sabora (1990).

‘Oni koji o Hrvatskoj ne znaju ništa ili malo, naučit će istinu o njoj iz ove knjige, dok će oni koji misle da znaju dovoljno iznenaditi se otkrivši mnoštvo važnih činjenica o prošlosti i budućnosti ove lijepe zemlje.’ – Vinko Sabljo, predsjednik, Hrvatski svjetski kongres.

‘Za one koji traže povijesno točan i višeznačan pogled na Hrvatsku, Hrvatska je prošlost sadašnjost i budućnost, koju je uredio Matko Marušić, izvor koji nagrađuje. Članci istaknutih znanstvenika i povjesničara ispravljaju prošla iskrivljenja povijesti Hrvatske. Sadrži zanimljivu perspektivu o budućnosti Hrvatske i osvjetljujući članak o hrvatskom jeziku. Vrlo čitljivo, autoritativno, objektivno.’ – Marvin S. Zuckerman, dekan za akademska pitanja; Predsjedavajući, Odsjek za engleski jezik, Los Angeles Valley College.

 Sadržaj 

Predgovor

  1. dio: Hrvatska vremenska crta

Poglavlje 1. Pregled hrvatske povijesti od 7. stoljeća do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji 2013. godine
(Karmen Perković, učiteljica povijesti, Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića, Zagreb, Hrvatska)

Poglavlje 2. Hrvatski jezik
(dr. sc. Sanda Ham, Odsjek za hrvatski jezik i književnost, Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Osijek, Hrvatska)

Poglavlje 3. Hrvatsko pitanje u Austro-Ugarskoj na početku dvadesetog stoljeća: između federalizma i trijalizma
(dr. Željko Holjevac, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, Hrvatska)

Poglavlje 4. feldmaršal Svetozar Boroević i put do hrvatskog ujedinjenja
(dr. sc. Darko Richter, Odjel za pedijatriju, KBC, Zagreb, Hrvatska)

Poglavlje 5. Alojzije Stepinac: Profil u hrabrosti
(dr. Esther Gitman, neovisna povjesničarka, New York, New York, SAD)

Poglavlje 6. Može li komunizam imati ljudsko lice? Svjedočanstvo istaknute hrvatske katoličke intelektualke Smiljane Rendić iz sredine šezdesetih u Jugoslaviji
(Marino Erceg, novinar, Glas Koncila [Glas koncila], Zagreb, Hrvatska)

Poglavlje 7. Hrvatsko proljeće: Hrvatski nacionalni reformski pokret u socijalističkoj Jugoslaviji (1967. – 1972.)
(dr. Josip Mihaljević, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Hrvatska)

Poglavlje 8. Hrvatski neovisni rat (1991. – 1995.)
(dr. Andrijana Perković-Paloš, neovisna povjesničarka, Split, Hrvatska)

Dio II: Prošlost u sadašnjosti i budućnosti

Poglavlje 9. Hrvatsko-srpski odnosi u 19. i 20. stoljeću
(dr. sc. Mihovil Biočić, bivši profesor dječje kirurgije, Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska)

Poglavlje 10. Razumijevanje povijesti u Hrvatskoj danas: Propuštena prilika u filmu ‘Dnevnik Diane Budisavljević’
(Igor Vukić, Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, Zagreb, Hrvatska)

Poglavlje 11. Hrvatska: Buduće perspektive: SWOT analiza
(Matko Marušić, dr. Med., Sveučilište u Splitu, Split, Hrvatska)

(Izvor: https://novapublishers.com/shop/croatia-past-present-and-future-perspectives/; stranica posjećena 26. 1. 2021.)

Detaljnije o knjizi s uputama o tomu kako je naručiti: https://novapublishers.com/shop/croatia-past-present-and-future-perspectives/

 

Zlatko Pinter


Podjeli
  • 6
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
    6
    Shares
  •  
    6
    Shares
  • 6
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Politika