By IZVJEŠĆE O PROVEDBI GODIŠNJEG PLANA UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM ZA 2020. I 2021.
Najprije valja reći da raspravljamo o izvješćima za 2020. i 2021., a sada je polovica 2023., što čini raspravu promašenom. Mi u 2023. raspravljamo o potresima koji su pogodili Hrvatsku u 2020., o procijenjenoj šteti i razmjeru štete. DEBELO ZAKAŠNJENJE
Pod nadležnošću ministarstva u upravnom području upravljanja državnom imovinom nalaze se:
Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) je pravna osoba s javnim ovlastima, upisana u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu koja obavlja stručne poslove u okviru djelokruga i nadležnosti propisanih Zakonom o upravljanju državnom imovinom i drugim propisima. Djelatnost Centra za restrukturiranje i prodaju je upravljanje dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima čiji je imatelj Republika Hrvatska, a koja nisu utvrđena kao društva od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsk trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. u 100% je vlasništvu Republike Hrvatske i pravna je osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, usmjerena na postizanje strateških razvojnih ciljeva i zaštitu nacionalnih interesa te na što efikasnije upravljanje državnom imovinom. Državne nekretnine d.o.o. upravljaju stanovima i poslovnim prostorima od komercijalne vrijednosti, rezidencijalnim objektima i ostalim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koje su Društvu prenesene na upravljanje od strane Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i njegovih pravnih prednika. Društvo je ovlašteno sklapati sve poslove vezane uz djelokrug poslovanja
Kao jedan od najvažnijih ciljeva iz Godišnjeg plana upravljanja imovinom za 2020. i 2021. se navodi učinkovito upravljanje nekretninama u vlasništvu RH. Za ostvarenje tog cilja, po mom mišljenju, ključno je djelovanje trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o., kao društva od posebnog interesa za RH. U ovom izvješću se hvali djelovanje tog društva i ocjenjuje pozitivnim.
Međutim, iz Državne revizije proizlazi čitav niz nepravilnosti u poslovanju trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o. Revizija je obavljena tijekom 2022., a revizori su češljali usklađenost financijskih transakcija i drugih aktivnosti Državnih nekretnina sa zakonima i njezinim internim aktima u 2020. Iz nalaza revizije proizlazi da je tvrtka Državne nekretnine u 2020. upravljala s ukupno 4.918 državnih stanova od čega ih je 440 u toj godini bilo prazno. Najaviše ih je, 191 bilo prazno u Zagrebu, 62 prazna državna stana su te su godine bila u Osječko baranjskoj županiji, 50, u Karlovačkoj, 38 u Primorsko goranskoj, a ostali i drugim županijama. Država je na tim stanovima, umjesto zarade imala gubitke – kao što smo uvodno napomenuli na režije, pričuvu i troškove tekućeg odražavanja 440 praznih stanova Državne su nekretnine u 2020. potrošile 1,6 milijuna kuna. Ta je tvrtka, ističe se u nalazu revizije, posljednji javni natječaj za najam 21 praznog državnog stana provela 2016. a od tada do 2020. ih uopće nije raspisivala. S obzirom na to da od 2016. nisu provođeni javni natječaji za davanje stanova u najam, zaključuje revizija, nije učinkovito upravljano imovinom, jer nije provedene mjera koja se odnosi na stavljanje u funkciju nekretnina jer ne ostvaruju prihodi kojima bi se nadoknadili stalni troškovi održavanja imovine. Državne nekretnine su se u očitovanju opravdavale da one javni natječaj za najam stanova mogu raspisati tek nakon što to odobri nadležno Ministarstvo prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine, a da to Ministarstvo od 2016. odluku raspisivanju natječaja nije donijelo. U razdoblju od 2016. do 2020. ( do ovog izvješća) su se promijenila tri ministra (Goran Marić, Mario Banožić i Darko Horvat), ali odluku o raspisivanju natječaja nisu uspjeli donijeti. TOLIKO O UPRAVLJANJU DRŽAVNOM IMOVINOM!
U nalazu revizije se uz ostalo se opisuje slučaj iz Splita. Državne nekretnine su u ožujku 2018. u tome gradu dale u petogodišnji zakup veliki poslovni prostor za koji se zakupac obvezao plaćati mjesečni najam od 66.133 kuna bez PDV-a (što je oko 77.000 kuna s PDV-om). Iako je zakupac, prema ugovoru, najam bio dužan plaćati do 5- og u mjesecu za svaki tekući mjesec, već prve godine nije plaćao ništa. Umjesto da na takvo ponašanje reagira odmah, tvrtka Državne nekretnine je neurednom platiši ispostavila prvi račun tek tu veljači 2019. za 11 neplaćenih mjesečnih zakupnina koje su se popele na 845.956 kuna. Iako je bilo jasno da je riječ o zakupcu koji ne plaća, u svibnju 2019. Državne nekretnine su mu odobrile prvu obročnu otplatu duga koji se tada već popeo na 1, 016.248 kuna. Do kraja 2020. Državne nekretnine će tome neplatiši odobriti još dvije obročne otplate- u srpnju u iznosu za dug od 1,253.574 kune i u listopadu za dug od 1.127.574 kune. Dodatne obročne otplate nastalog duga moguće je odobriti samo ako zakupac uredno podmiruje tekuće obaveze najma, što ovdje nije bio slučaj jer zakupac nije u cijelosti podmirivao ni tekući najam ni i prethodno odobrene obročne otplate. Time je, ističe revizija, državna tvrtka koja skrbi o državnim nekretninama prekršila vlastite odluke o odobravanju obročnih otplata, kao i ugovor prema kojem je zakupac bio dužan za tekući mjesec platiti zakup do 5. u mjesecu. U vrijeme obavljanja revizije u travnju 2022. dug ovog zakupca i dalje je iznosio 1,055.765,00 kuna.
U nalazu revizije opisuje se i slučaj vile Kovač u Hvaru, ustanovljeno je da u postupku dostave i montaže pergole na terasi vile Kovač koji je koštao od 102.820 kuna, Povjerenstvo za provedbu postupka jednostavne nabave nije sastavilo nikakvu dokumentaciju o toj nabavi ni zapisnike o otvaranju pregledu i ocjeni ponuda. Također nema ni odluke o odabiru ponude, koja po Pravilniku o postupku jednostavne javne nabave mora biti donesene u pisanom obliku. Revizija je utvrdila i da su Državne nekretnine u veljači 2021. povrijedile postupak jednostavne javne nabave pri ugovaranju dopunskog zdravstvenog osiguranja za svoje zaposlenike u ukupnom iznosu 178.500 kuna (1.500 po osiguraniku).
U nalazu revizije se opisuje i obnova vanjskog stubišta vile Jadranke na Brijunima. Za taj su posao Državne nekretnine s odabranim ponuditeljem sklopile ugovor u travnju 2021. u iznosu o 658.474,00 kuna s rokom izvršenja od tri mjeseca od početka radova. Međutim, posao ni ovdje nije dovršen u ugovorenom roku pa su od kolovoza do studenog 2021. sklopljena još tri dodatka ugovoru o produženju rokova, ali i dodatnim radovima od 195.2016 kuna, s tim da ni dodatni troškovi ni materijali nisu iskazani ni u projektu ni u troškovniku. Međutim, ni taj posao nije dovršen u produljenim rokovima, a za izvedene su radove Državne nekretnine do studenog 2021. platila 735.459 kuna ili 86 posto vrijednosti ugovorenog posla.
Utvrđene su i nepravilnosti u isplati nagrada za rezultate rada i naknada članovima Nadzornog odbora te državne tvrtke. 17 zaposlenika Držanih nekretnina dobilo je novčane nagrade od 1.500 do 5000 kuna “za ostvarene rezultate rada” na što je tvrtka potrošila 29.000 kuna. Međutim, uprava nije dala nikakva obrazloženja koje je to rezultate rada ostvarilo nagrađenih 17 zaposlenika. To, trgovačko društvo, navodi u nalazu revizija uopće nije odredilo mjerljive kriterije za dodjelu nagrada za ostvarene rezultate rada čime bi se osigurala opravdanost, jednoobraznost i transparentnost tih nagrada.
Uz to članovima Nadzornog odbora su 2020. isplaćene naknade u bruto iznosu od 119.99 kuna. Svakome od članova NO isplaćivan je neto iznos od 2000. iako je Odbor u toj godini održao svega četiri sjednice, pa se ispostavilo da je svako od njih u 2020. dobio 24.000 kuna za četiri održane sjednice. Revizije zato nalaže toj tvrtki obračunavati naknade za rad članovima NO prema broju održanih sjednica na kojima su sudjelovali, a ne mjesečni iznos.
Iz svega navedenoga proizlazi da izvješće nije objektivno i ne treba ga prihvatiti.
Ante Kujundžić
