Zašto svi potencijalni kandidati za predsjednika RH šute o biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj?

Prirodno kretanje stanovništva od 1. siječnja  2011. do 31 listopada 2024. godine

Od popisa 2021. godine do 31. listopada ove godine  rođeno je 99.207, a umrlo je 165.757 stanovnika uglavnom birača, a prirodnim kretanjem smo izgubili 66.550 stanovnika. Za to vrijeme je postalo punoljetno oko 102 tisuća stanovnika te je prema mojoj procjeni 31. listopada ove godine bilo oko 3,112.000 punoljetnih državljana. U 2024. godini od 1. siječnja do 30. rujna je rođeno 23.823, a umrlo je 38.838 stanovnika pa smo prirodnim kretanjem za devet mjeseci izgubili 15.015 stanovnika.

U 2024. godini od 1.siječnja do 31. listopada živorođeno je 26.749 djece, a umrlo je 43.275 stanovnika pa smo prirodnim kretanjem već izgubili 16.526 stanovnika. Po mojoj procjeni ove godine rodit će se oko 32 tisuće djece. U X. mjesecu živorođeno je 2.926 djece, a umrlo je 4.437 te smo tijekom listopada prirodnim kretanjem izgubili 1.511 stanovnika. Od 1. siječnja 2011 do 31. listopada 2024. godine živorođeno je 516.475 djece, a umrlo je 749.107 stanovnika te smo prirodnim kretanjem izgubili 232.632 stanovnika.

 

Izvješće Ministarstva uprave i pravosuđa o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. i III. tromjesečje 2024. godine

U članku 14. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor propisana osnova za određivanje područja 10 izbornih jedinica u kojima zastupnike biraju birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj je prosječan broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, s time da se njihov broj utvrđuje na način da se ukupni broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj podijeli s brojem 10. Broj birača u pojedinoj izbornoj jedinici ne smije se razlikovati više od ±5% od propisane osnove sukladno odredbama zakona kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Nadalje, sukladno članku 16. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor Vlada Republike Hrvatske dostavlja Hrvatskom saboru izvješća o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama.

Navedena izvješća dostavljaju se dva puta tijekom kalendarske godine, i to na kraju I. i III. tromjesečja.

 

1. PODACI ZA I. TROMJESEČJE

Na dan 31. ožujka 2024. godine na području deset izbornih jedinica (I. do X. izborna jedinica) registrirana su ukupno 3.631.953 birača. U odnosu na prosječan broj birača po izbornoj jedinici (363.195,30 birač) sva su odstupanja unutar zakonom dopuštenog raspona ±5% s time da su najveća odstupanja u odnosu na prosječan broj birača na kraju prvog tromjesečja 2024. godine zabilježena na području prve (-2,22%) i desete (2,22%) izborne jedinice.

Osvrt na izvješće za I. tromjesečje

 

Na održanim izborima za Hrvatski sabor provedenim 16. I 17. travnja 2024. godine u deset općih izbornih jedinica  registrirano je ukupno 3,482.150 birača. Punoljetnih državljana 2021. godine popisano je 3.177.740. Na izborima za Hrvatski sabor bilo je u deset općih izbornih jedinica 304.410 birača više od popisanih državljana 2021. godine, a 31. ožujka 2024. godine bilo je prema Ministarstvu uprave i pravosuđa  454.213. Od popisa stanovništva 2021. godine do 31. 3. 2024. godine rođeno je 80.392, a umrlo je 136.763 stanovnika uglavnom birača. Za to vrijeme postalo je punoljetno oko 81 tisuća birača. Prema mojoj procjeni broj punoljetnih državljana 31. ožujka ove godine iznosi oko 3,122.000 ili oko 56 tisuća manje od popisanih 2021. godine.

 

2. PODACI ZA III. TROMJESEČJE

 

Na dan 30. rujna 2024. godine na području deset izbornih jedinica (I. do X. izborna jedinica) registrirana su ukupno 3.624.375 birača. U odnosu na prosječan broj birača po izbornoj jedinici (362.437,5 birača) sva su odstupanja unutar zakonom dopuštenog raspona ±5% s time da su najveća odstupanja u odnosu na prosječan broj birača na kraju trećeg tromjesečja 2024. godine zabilježena na području pete (-2,34%) i desete (2,23%) izborne jedinice.

 

Osvrt na izvješće za III. tromjesečje

Broj birača je 30. rujna ove godine bio više od 446.635 veći od broja punoljetnih državljana.  Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je 31. prosinca 2023. godine imala 3,861.967

stanovnika, a V. izborna jedinica ima 10,28 posto manje stanovnika od prosjeka deset općih izbornih jedinica i 988 birača na tisuću stanovnika.

Razmjerno broju stanovnika V. izborna jedinica bi imala 13, VI. 15 zastupnika, a ostale po 14. Zašto svi potencijalni kandidati za predsjednika RH šute o biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj? Vladajuća većina HDZ i DP dobila je na izborima za Hrvatski sabor 2024. godine 99.527 glasova  manje od oporbe u deset općih izbornih jedinica, a V. izborna jedinica bi razmjerno broju stanovnika imala 13 i VI. 15 zastupnika. U V. izbornoj jedinici broj stanovnika izborne jedinice odstupa za – 10,28 posto od prosjeka deset izbornih jedinica, a u VI. za 7,28 posto prema procjeni broja stanovnika DZS-a za 31. prosinca 2023. godinu broj birača na tisuću stanovnika izborne jedinice je za V. izbornu jedinicu 992, a za VI. 850. HDZ i DP vladaju uz pomoć etnobiznismena i žetončića hrvatskim narodom. Predsjednik Republike Zoran Milanović je kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske spriječio referendumsko odlučivanje o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014., a predsjednik Vlade Andrej Plenković 2018. godine grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a u tome je pomogao „upišani“ general Vladimir Šeks Sova i Ustavni sud prihvativši lažni podatak o 4,042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Penavin DP je na stranačkim izborima uzurpirao stranku i prevario birače i članove stranke.

 

Rezultati izbora za Hrvatski sabor u XI. izbornoj jedinici 2024. godine                                                                

 U XI izbornoj jedinici glasovalo je 41.120 birača, a od važećih glasova HDZ je dobio 32.108, a od toga u Bosni i Hercegovini 33.806 te: Crnoj Gori, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji 1.228 i u svim ostalim državama 4.643. MOST je dobio 2.684 i HRVATSKO BILO 2.469. U državama nastalim raspadom SFRJ HDZ je dobio 29.596 glasova. U svim ostalim državama samo 2.512 glasova. Sva tri zastupnička mjesta dobio je HDZ: 1. Zvonko Milas sa 7.967, Dario Pušić s 3.887 i Radoje Vidović s 3.499 glasova. Razmjerni sustav za izbor tri zastupnika iseljenika nema nikakvog smisla. Njihove zastupnike  bi iseljenici trebali izabrati većinskom izbornim sustavom u pet izbornih jedinica. Broj

zastupnika iseljenika bi trebao biti jednak kao i zastupnika nacionalnih manjina.

Ukupno su izabrani zastupnici iseljenika dobili 15.353 glasova što je oko 25 puta manje od nas potpisnika zahtjeva za održavanje referenduma za promjenu Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Izabrani zastupnici Hrvatskog sabora bi morali poštivati prvi članak Ustava RH, vratiti Županijski dom i naziv Hrvatski državni sabor. Važećih glasova po jednom zastupniku u 10 općih izbornih jedinica 14.860. Prema načelu jednakosti biračkog glasa dijaspora bi imala samo 2 zastupnika koji bi mogli odlučivati o sastavu vlade i proračunu. Dosta nam je etnobiznismena iz takozvane dijaspore koji su izabrani u Bosni i Hercegovini!

Rezultati izbora za Hrvatski sabor 2024. godine u XII. Izbornoj jedinici

Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 17. travnja 2024. godine izabralo 25.628 birača što je oko 15 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative „Glasujmo imenom i prezimenom“; za promjenu izbornih načela rujna 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 11.635, Anju Šimpragu s 10.820 i Draganu Jeckov s 10.323 glasova je izabralo maksimalno 13.717 birača što je oko 28 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 11.911 birača što je oko 32 puta manje od broja potpisnika peticije. Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac i vojni psiholog zaposlen u zločinačkoj Jugoslavenskoj nacističkoj armiji Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara, a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legalitet niti legitimitet.

Na izborima 17. travnja 2024. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 34.896 registriranih birača odnosno oko desetine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko devetine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 7,89 posto birača od broja birača prema Rješenju o zaključivanju popisa birača od 8. travnja 2024. godine. Predsjednici odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina: Furio Radin i Milorad Pupovac prikrivaju zločine nad ratnim zarobljenicima koje su počinili partizani nakon 8. svibnja 1945. godine radi toga bi morali kazneno odgovarati prema Ženevskoj konvenciji. Prema načelu jednakosti biračkog glasa dijaspora bi imala samo 2 zastupnika koji bi mogli odlučivati o sastavu vlade i proračunu. Dosta nam je etnobiznismena iz nacionalnih manjina! Prema načelu jednakosti biračkog glasa ukupno bi u izglasavanju sastava vlade i proračuna za dijasporu i nacionalne manjine mogla sudjelovati 4 zastupnika, a ukupno 147. Većina bi u tom slučaju za izglasavanje povjerenja Vladi i izglasavanje proračuna bila 74 umjesto dosadašnjih 76.

Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina

Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 posto dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-a. Nama potpisnicima peticija građanskih inicijativa pisci Ustava Vladimir Šeks i Krunislav Olujić, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, Dražen Bošnjaković predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i Politički sustav Hrvatskog sabora i bivša potpredsjednica Vlade magistra agronomije Anja Šimpraga nisu odgovorili jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno člancima 45. i 72. Ustava Republike Hrvatske? Bivši ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica je također izbjegao odgovoriti jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno člancima 45. i 72. Ustava RH i nije objavio popise 3,646.636 birača po županijama, gradovima i općinama za 19. svibnja 2023. godine kako bismo mogli analizirati odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva i kvalitetno sudjelovati u javnoj raspravi o HDZ-ovom prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama.

I. BROJ BIRAČA PO ŽUPANIJAMA NA LOKALNIM IZBORIMA 2021. GODINE I NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2024. TE STANOVNIKA POPISANIH 2021. GODINE
ŽUP	S21	P21	B21	B24-s	B21 – P21	B21-s – P21	p21	p24-s
ZG	299.985	244.398	274.799	270.300	30.401	25.902	916	911
KZ	120.702	100.081	107.650	104.110	7.569	4.029	892	875
SM	139.603	116.562	139.107	131.361	22.545	14.799	996	953
KA	112.195	94.026	106.023	100.328	11.997	6.302	945	905
VA	159.487	131.429	144.688	139.453	13.259	8.024	907	890
KK	101.221	83.210	92.282	88.304	9.072	5.094	912	867
BB	101.879	83.850	95.089	90.441	11.239	6.591	933	884
PG	265.419	222.697	259.713	247.839	37.016	25.142	979	942
LS	42.748	35.954	42.139	39.750	6.185	3.796	986	930
VP	70.368	57.993	68.733	65.369	10.740	7.376	977	937
PS	64.084	52.594	63.384	60.469	10.790	7.875	989	962
BP	130.267	107.034	132.070	126.048	25.036	19.014	1.014	975
ZD	159.766	130.268	160.516	153.941	30.248	23.673	1.005	972
OB	258.026	213.927	246.552	234.859	32.625	20.932	956	919
ŠK	96.381	80.799	96.560	91.796	15.761	10.997	1.002	963
VS	143.113	117.500	145.082	137.298	27.582	19.798	1.014	970
SD	423.407	344.794	404.462	390.387	59.668	45.593	955	929
IS	195.237	160.197	185.137	178.459	24.940	18.262	948	923
DN	115.564	92.820	107.151	103.032	14.331	10.212	927	904
ME	105.250	84.283	95.521	92.149	11.238	7.866	908	888
GZ	767.131	623.324	693.645	665.393	70.321	42.069	904	877
RH	3,871.833	3,177.740	3,660.303	3,511.086	482.563	333.346	945	917

 

Oznake: ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska,                                    ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.                                                                                                                                                                                                                                                       S₂₁ = broj stanovnika popisan 2021. godine,                                                                                                                                                     P₂₁  = broj punoljetnih državljana Republike Hrvatske popisan 2021. godine,                                                                                                B₂₁  = broj registriranih birača na biračkim mjestima na lokalnim izborima za župane 16. svibnja 2021. godine,                                           B_24-s = broj birača na izborima za Hrvatski sabor 17. travnja 2024. godine,                                                                                                  B₂₁ – P₂₁ = višak birača od punoljetnih državljana popisanih 2021. godine,                                                                                                                                         B_24-s – P₂₁ = višak birača od punoljetnih državljana popisanih na izborima za Hrvatski sabor  2024. godine,                                                                                                                                         p₂₁ = B₂₁ / S₂₁ x 1.000 = broj birača na lokalnim izborima 2021. godine na tisuću stanovnika popisanih 2021. godine i                                  p_24-s = B_24-s / S₂₁ x 1.000 = broj birača na izborima za Hrvatski sabor 17. travnja 2024. godine na tisuću stanovnika popisan 2021. godine.

Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici jedanaestog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i  ” Narod odlučuje ” tako da:                          

1. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom:  53 razmjernim u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala iseljenike i domovinu, a60 dvokružnim većinskim izbornim sustavom odnosno ukupno 113 zastupnika. Razmjernim izbornim sustavom birali bismo: 42 zastupnika  stranaka,  6 zastupnika nacionalnih manjina i 3 zastupnika dijaspore,                                                                      

2. da smanje izborni prag s 5 % na 1,8% kod razmjernog izbornog sustava u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače u kojoj bi oni izabrali 53 zastupnika kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa. Stranke i dijaspora bi svoje kandidate birale s dva preferencijska glasa s pragom za napredovanje na listi od 1,8%, a nacionalne manjine s jednim glasom jer biraju jednog ili dva zastupnika prema priloženoj tablici.                      

3. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,

4. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,        

5. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,

6. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,

7. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina )

8. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar birača do kraja 2024. godine.

 

II. Prijedlog smanjenja na šest zastupnika nacionalnih manjina
G.	Nacionalne manjine	P	z
1.	Albanska, njemačka, rusinska, rumunjska, ukrajinska, slovenska i turska	28.569	1
2.	Austrijska, bošnjačka, bugarska, slovačka i poljska	29.103	1
3.	Crnogorska, mađarska, ruska, talijanska, vlaška i židovska	29.118	1
4.	Češka, Makedonska i romska	29.397	1
5.	Srpska	123.892	2
Σ	240.079		6

 

Oznake: G = grupe nacionalnih manjina , Σ = zbroj pripadnika grupa nacionalnih manjina popisan 2021. godine,                             P = broj pripadnika grupe nacionalnih manjina i                                                                                                                                                    z = broj zastupnika grupe.

 

mr. sc Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.