Podjeli
  • 3
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
    3
    Shares

U posljednje vrijeme se sve češće spominje problematika mirovinskog sustava i nekim, u politici veoma čestom metodom puštanja probnim balonima, iznesenim promišljanjima pokušava sondirati teren nakon čega vrlo vjerojatno slijedi i konkretna akcija parlamentarne većine u smislu iznošenja konkretnih prijedloga. Ono što je između ostalog u fokusu trenutne akcije „ispipavanja“ javnosti je i traženje načina za produljenje dobne granice za umirovljenje, koje je sada kao što svi znamo 65 godina starosti.

Ono na što će se predlagači posebno hvatati iznoseći kao svoj jaki argument je očekivano produljenje životnog vijeka stanovništva koje se u posljednjih 50 godina produljilo za desetak godina. Podatak da je preko 20% stanovništva EU starije od 65 godina je za Europsku komisiju bio signal da pokuša progurati svoj prijedlog da se u cijeloj EU radni vijek produlji kako bi se donekle rasteretio mirovinski i socijalni fond koji svake godine imaju sve veće izdatke, posebno radi činjenice da je svake godine sve veći broj onih iznad 80 godina starosti među kojima je najviše onih sa potrebnom dugotrajnom skrbi.

Kako je poznato da je Hrvatska već jednom podigla dobnu granicu za umirovljenje na 67 godina pa je to radi političkog interesa prije prošlim parlamentarnih izbora promijenila i vratila na 65, sada se izgleda opet ozbiljno razmišlja da se dobna granica za umirovljenje vrati na 67 godina starosti. Zasigurno će i ovaj puta kod predlagača biti isticanja kako neke države EU već razmišljaju o produljenju radnog vijeka na dob od 70 godina, kao i činjenicom da je već jednom oko istog prijedloga postignut konsenzus između HDZ-a i SDP-a, kao i činjenicu da se ni ostale parlamentarne stranke nisu tada bunile. Za očekivati je dakle da će se ova promjena sasvim sigurno naći na dnevnom redu Hrvatskog sabora nakon lokalnih izbora, i gotovo sigurno novom izmjenom Zakona životna dob za umirovljenje biti podignuto na 67 godina starosti.

Predlagači izmjena Zakona u Hrvatskom saboru će zasigurno kao argument za produljenje radnog vijeka između već spomenutog isticati nužnost promjene i radi održivosti mirovinskog sustava  koji je svake godine po sve većim pritiskom jer je umirovljenika sve više, a osiguranika ni blizu dovoljno za punjenje mirovinskog fonda. U Hrvatskoj je uz mnoge različitosti u odnosu na EU poseban problem i u tome što imamo previše osiguranika sa relativno malim plaćama što kao posljedicu samo dodatno generira siromaštvo u umirovljeničkoj dobi takvih osiguranika čije mirovine najčešće nisu dostatne za normalan život. Produljenjem radnog vijeka u hrvatskoj bi bez neophodnog reseta cijelog društva korist imao samo državni proračun koji bi za svaku godinu produljene dobne granice za umirovljenje kumulativno dobio odnosno uštedio cca 40 milijardi kuna.

Hrvatskoj treba jedna ozbiljna i sveobuhvatna mirovinska reforma kojom će se otkloniti cijeli niz uočenih anomalija poput disfunkcionalnog II mirovinskog stupa, velikih troškova sustava, loše formule za izračun mirovina, još lošije za usklađivanje, katastrofalnim upravljanjem imovine,… što sve zajedno kao rezultat daje katastrofalno male mirovine za više od pola od ukupnog broja umirovljenika. Upravo je sve navedeno još jedan veliki dodatni motiv da se okupljanje umirovljeničkih stranaka i udruga maksimalno ubrza kako bi umirovljenička opcija spremno dočekala sve ono budućnost donosi za 1,2 milijuna umirovljenika.

U Zagrebu, 30.01.2021.

Predsjednik BUZ

Milivoj Špika


Podjeli
  • 3
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
    3
    Shares
  •  
    3
    Shares
  • 3
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Gospodarstvo