Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

nakon savjetovanja s vecim brojem istaknutih znanstvenika i osoba iz javnog i kulturnog zivota, nakon plovid be MB Leut 21. rnjna 2019.iz Zadra na sredinu hrvatskog iskljucivog gospodarskog pojasa u nasem dijelu Jadranskoga mora,  objavljuje    sljedecu

 

DEKLARACIJ U

o proglaseniu Iskliucivog gospodarskog poiasa   (IGP)

na hrvatskom dijelu Jadranskog mora cime ostvarn jeml ddavni suverenitet na jos toliko Jadranskoga mora  koliko ga sada  imamo.

 

Iskljucivi gospodarski pojas je podrncje koje se nalazi izvan teritorijalnog mora. Svaka obalna ddava ima pravo proglasiti iskljucivi gospodarski pojas. Stotinu cetroeset i jedna drlava je iskoristila to svoje pravo. Hrvatska nije iskoristila svoje pravo.

Trazimo od mjerodavnih hrvatskih vlasti da proglase iskljucivi gospodarski pojas. Time ce hrvatska ddava konacno postati i formalni vlasnik svojega mora u povrlini 23.870 km2, sto znaci ukupnu povrsinu hrvatskog Jadrana od 55.349 km2. Osim poticajnog prava istrazivanja i prava iskoristavanja mora, dobiva se dragocjeno pravo i duznost cuvanja mora. More je pocetak i osnovica hranidbenog lanca zivota. More regulira klimu i time uvjete da zivot opstane.

Naša tehnološko-profiterska civilizacija dovela je do krajnjih granica izdržljivosti cijeli eko sustav.

Odgovornost je na velikim savezima poput UN-a i EU-a.

Ovo, 21. stoljeće je na kušnji, možda sudbinskoj, ali na stolu je veliki dar Međunarodnog prava: Konvencija o pravu mora UN-a 1982., koja je stupila na snagu 1994., kada ju je prihvatilo više od polovice članstva Ujedinjanih naroda..

UN je izabrao ekipu svjetskih stručnjaka za Međunarodno pravo mora, po kriteriju reputacije, i dokazane odanosti pravnoj doktrini, s najvećom mogućom jednakošću i ravnopravnošću među državama. Među njima je bio i hrvatski akademik Vladimir Ibler. Poslije dvadeset godina strpljivog i upornog pregovaranja, čovječanstvo i more dobili su potpuno novi pravni institut, originalan subjekt Međunarodnog prava: Isključivi gospodarski pojas.

Otvorenom moru se još oduzima, a državama za toliko još dodaje novih velikih površina.

Konvencija 82 pomirila je nepomirljivo, ujedinila suprotstavljeno, dogovorila nedogovorivo. Dvije jednako važne silnice vukle su, svaka na svoju stranu: egoizam država traži potpuno vlasništvo nad morem, idealizam otvorenog mora traži potpunu slobodu.

Rezultat je senzacionalan: i države i otvoreno more dobili su gospodarski pojas, ono što su htjele – države isključivost korištenja i pravo isključivanja drugih, a otvoreno more nesmetanu, slobodnu plovidbu zajedno, u istom pojasu:

  1. dogovaranje bez nadglasavanja i kompromisa;
  2. države su dobrovoljno odredile svoje granice popuštanja;
  3. svaka država, na kraju, bila je jednako zadovoljna i jednako nezadovoljna, ali svjesnog pristanka na izbalansirani interes prema interesu Međunarodne zajednice. Nitko nije ništa popustio, niti izgubio, zbog

druge države, nego zbog općeg interesa.

Dakle, prvi takav dogovor Međunarodnog prava mora, Međunarodnog javnog prava i Međunarodnog pravnog poretka, nastao je na razumijevanju „opće baštine čovječanstva“.

Konvencija 82 odražava volju država, a države određuju sadržaj i oblik prava.

Hrvatska, kao prostorno i brojčano mala država, među najmlađim članicama UN-a i EU, pamteći strašna povijesna iskustva i razabirući turbulentno susjedstvo u Konvenciji, koja se oslanja na članak 2. Povelje UN-a, nalazi svoju sigurnost. Više od četrnaest stoljeća Hrvati su u svojoj domovini živjeli – pravo. Bez obzira na cijenu i izazove, nikada nikoga nisu napadali. U starim statutima, od Korčulanskog iz 1214. pa na dalje, zapisane su mnoge pravne norme, među njima one o moru aktualne su i danas. U zgradi UN-a, ispred koje uz obalu Istočne rijeke od 22. svibnja 1992. visi i zastava hrvatske države, bilo bi prikladno zapisati prvu rečenicu na svijetu protiv ropstva: Statut grada Dubrovnika 1272.:

 

Rob koji stupi nogom na dubrovačku lađu postaje slobodan čovjek“.

UN još jednim važnim dokumentom usmjerava svijet.

Agenda 2030. novi je globalni program razvoja, u kojem se sljedećeg desetljeća treba prihvatiti i primijeniti 17 ciljeva, među kojima je i programirana zaštita mora.

Od 1. siječnja 2020. RH predsjedava Europskom unijom pa valja očekivati da će razgovori o ekologiji i pravnoj doktrini koja ju prati, biti utemeljeni na spomenutim svjetskim dokumentima. Oko „hrvatskog“ europskog stola moći ćemo dominirati primjerom – pokazati svoju predanost suživotu s prirodom, što potvrđuje uščuvanost našeg kopna i mora. Imamo dragocjeno iskustvo stoljetne pomorske tradicije, kada su brodogradnja, moreplovstvo i ribarstvo bili u ravnoteži čovjeka i prirode. Da bi opstali, da bi pobjeđivali, morali smo upoznati sve tajne i osobine mora, o kojima vrijeme tehnologije kao da ništa ne zna. Gradili smo brodove koji su svladavali oceanske valove, a formula vala otkrivena je u Hrvatskoj.

Savladavanju sila pučinskoga mora, pomogla je prva knjiga koja pomorcima objašnjava prirodne zakone i klimu, napisanu u Hrvatskoj. Da bi ulovili ribu, trebalo je poznavati ćud ribljih jata, imati izvrsne brodice

i savršeni alat. Hrvati su ribarstvu svijeta poklonili jedina dva revolucionarna izuma: vitlo za vađenje mreža i led za čuvanje ulova…

Hrvatski je narod odlučio sam proglasiti Isključivi gospodarski pojas i time potaknuti državne institucije da to provedu, s glavnim motivom da se ravnopravno uključimo u kolo država koje su oko europskog kontinenta u europskom moru proglasile svoje isključive gospodarske pojaseve.

O ovome obavještavamo hrvatsku javnost, hrvatske političke i znanstvene institucije i čelnike UN i Europske unije.

Ova je Deklaracija potpisana i proglašena 21. rujna 2019. godine 54,1 NM izvan Zadra na točki 43* 35,0 .H/014*28,1*E na crti hrvatskog isključivog gospodarskog pojasa – postojećeg a neproglašenog.

U ime Hrvatskog nacionalnog etičkog Sudišta i Narodne akcije/Actio popularis Predsjednik

Prof. emeritus Zvonimir Šeparović

 i:

Alojzije Bernard; Anamarija Marof; Andrija Šimić; Anđelka Antolović; Anđelka Biško; Anđelko Parčina; Ante Ercegović; Anton Cetin; Barbara Kovačić-Domančić; Berislav Gregorić; Bernadett Szacsuri; Biserka Buterin; Boris Vidović; Borislav Ljubičić; Borovčak Damir; Božidar Valešić; Branka Šeparović; Branko Miličić Čačuga; Damir Vuković; Darko Rapić; Davor Domazet-Lošo; Davor Prtenjača; Dragan Vrkić; Dražen Radeljak; Đurđa Gjuran; Eliš Dadić; Elvis Pinčić; Filip Banovac; Frane Periša; Goran Borelli Vranski; Goran Galić; Hrvoje Babić; Inga Depolo Bučan; Iva Paćak; Ivan Dujnić; Ivan Juros; Ivan Rebo; Ivan Valek; Ivana Kroflin; Ivica Jurjević; Jakoslav Rojnica; Jasna Butina Brozinić; Jelenko Antolović; Josip Babok; Josip Botteri; Josip Jurčević; Josip Juretić; Joško Čelan; Klaudija Pinčić; Krešimir Lasić; Kuzma Kovačić; Maja Kulišić; Majda Rubić; Marica Bilaver; Marijan Brajinović; Marina Zličar; Mario Dedić; Mario Filipi; Marko Mihulja; Marko Miljanić; Martin Buljet; Matija Borelli Vranski; Milan Sajuš; Milka Šimić; Milorad Miljenić; Miljana Mazar; Miljenko Marić; Mirjana Čerin; Mirjana Mažar; Mirko Đinđić; Miroslav Papić; Miroslav Tomac, Mladen Ilić; Nada Šikić; Nadomir Tadić-Šutra; Nela Tadić-Šutra; Nikolina Milat; Ninoslav Ruven; Petra Lasić; Rajko Radišić; Sandra Marnika; Sanja Bernard; Silvana Krolo-Pribudić; Silvijana Šestan; Slavko Bačić; Stipe Kutleša; Stjepan Mažar; Tihomir Mate Pražen; Tonko Martinis; Toni Kumerle; Velimir Rogina; Vera Jelavić-Sudar; Veselka Virkić; Vitomir Marof; Vladimir Bartolec; Vlado Stepanić; Vlasta Tupek; Zdravko Radić; Zlatko Lukež; Zorica Gregurić; Zvonimir Šeparović; Zvonimir Zorić; Žarko Pehar; Želimir Obrol; Željko Kulišić; Želimir Puljić; Dragutin Plahutar; Ivo Pervan; Damir Santini; dr. Danko Fratrić; Ivan Rebo; Nikolina Milat; Marko Sajeta; Branko Bačić Ivano; Božanić Joško; Blažević Božo; Kruno Koroman; Niko Kapetanić; Ivna Bučan; Neven Bučan; Ante Glibota; Miro Gavran; Mihaela Šoštarić; Ruža Tomašić; Mladen Čatipović; Zubak Zvonko; Marko Perković Thompson; Marito Mihovil Letica; Stjepan Razum; Stipe Lozo; Zoran Maras; Siniša Mastelić; Krešimir Maretić; Nikola Debelić; Željko Tomašević


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Gospodarstvo