By KB Dubrava:talačka kriza za bolesnike,liječnike i medicinske sestre jer jedni ne mogu raditi a drugi se ne mogu liječiti,zašto je to tako i treba li to hitno mijenjati pokušat ćemo ustvrditi kroz ovaj članak navodeći neke primjere;obzirom da nam je KB Dubrava kao institucija iznimno važna,ali i njezini zaposlenici za koje su pacijenti prilično vezani.
Maligne bolesti drugi su najčešći uzrok smrti (odmah iza srčano-žilnih bolesti), odgovorne za 27% svih smrti u Hrvatskoj u 2018. godini. Kod osoba mlađih od 65 godina najčešći su uzrok smrti, te uzrokuju preko 40% svih smrti u toj dobi. U Hrvatskoj je prema posljednjim dostupnim podacima u 2018. godini od invazivnog raka (ne uključujući ne-melanomski rak kože; radi usporedbe s podacima Registra za rak) umrlo ukupno 13.809 osoba, (stopa 337,8/100 000), od čega 8.049 muškaraca (stopa 407,5/100 000 ) i 5.760 žena (stopa 272,6/100 000).
Najčešći maligni uzroci smrti kod muškaraca bili su rak pluća (2.097 umrlih), rak debelog i završnog crijeva (1.321), te rak prostate (772), a kod žena rak debelog i završnog crijeva (919), rak pluća (860), te rak dojke (789). Broj umrlih od raka je u porastu, kao i udio umrlih od raka (od svih umrlih) je u porastu. Potrebno je naglasiti da sami broj umrlih od raka ne pada praktički niti u jednoj europskoj državi (najvećim dijelom zbog sve starije populacije), tako da je pri procjeni mortaliteta (kao i incidencije) potrebno standardizirati za dob, odnosno maknuti utjecaj dobi.
Iako je udio koji zloćudne bolesti imaju u ukupnom mortalitetu u porastu, sama standardizirana stopa mortaliteta od raka je u padu. U većini europskih zemalja taj pad je veći nego u Hrvatskoj, gdje za razdoblje 2001.-2018. postoji statistički značajan pad dobno-standardizirane (HR11; stopa mortaliteta kada bi Hrvatska u cijelom tom razdoblju imala dobnu strukturu kao prema popisu 2011.) stope mortaliteta od -0,2% godišnje; pri čemu kod žena ne postoji pad, dok kod muškaraca on iznosi -0,5% godišnje.
Izvor:Hrvatski Zavod za javno zdravstvo
Bolesti srca i krvnih žila/kardiovaskularne bolesti/ vodeći su uzrok smrti u cijelome svijetu, a očekuje se da će do 2030. godine taj broj smrti porasti od sadašnjih 17,5 milijuna do 23 milijuna. U Europi godišnje umire oko 4 mil. ljudi od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 45% svih umrlih. Povoljna je činjenica da se većina srčano žilnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika, poput pušenja, nepravilne prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti, čak do 80% prijevremenih smrti.
U Hrvatskoj su također na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2016. godine umrlo 23.190 osoba, odnosno 45% ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok su smrti 50,1% umrlih žena (13 136) 39,7% umrlih muškaraca (10 054). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 20,2 % (10 396) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 12,8 % (6 594) u ukupnom mortalitetu.
Izvor:Hrvatski zavod za javno zdravstvo
U Hrvatskoj je moždani udar kao i u Europi na drugom mjestu prema smrtnosti sa 6.147 umrlih 2017. godine odnosno 11,5 % svih umrlih. Od toga je umrlih muškaraca 2.561 (9,9 % svih umrlih muškaraca) a umrlih žena 3.586 (13 % svih umrlih žena). Godišnje se u Hrvatskoj zbog moždanog udara liječi od 12.000 do 13.000 osoba.
Izvor:Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Na hrvatskim se cestama posljednjih deset godina prosječno dogodilo 37 288 prometnih nesreća. U 31,9 posto nesreća stradavale su osobe. Godišnje je u prometu prosječno stradavala 16 581 osoba. Od tog broja 79,6 posto prošlo je s lakšim tjelesnim ozljedama. Teške tjelesne ozljede zadobilo je 18,2 posto osoba, dok je 2,2 posto osoba godišnje pogibalo, što je prosječno godišnje 376 osoba. Prometne su nesreće i nadalje ubojica broj jedan mladih ljudi u dobi između 10 i 25 godina u cijelom svijetu pa i u Hrvatskoj. Najviše su ugrožena djeca, mladi ljudi i druge najugroženije skupine – biciklisti, mopedisti, motociklisti i pješaci. Od ukupnog broja teško ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama oko pet posto osoba ostaju trajni invalidi, što je godišnje više od stotinjak ljudi. Deset posto njih trpi trajne posljedice, a najčešće je riječ o osobama mlađe životne dobi.
Izvor:Ministarstvo unutarnjih poslova;Bilten o sigurnosti cestovnog prometa (2018.)
Znači u samo četiri prikazane skupine u jednoj godini imamo smrtnost od ukupno 43.522,što bi značilo,ako podijelimo sa dvanaest da je to mjesečno 3.626 osoba,i ako to podijelimo sa 360 dana u godini;120 osoba,dnevno umire od samo 4 navedene stavke.A sada ćemo s time usporediti smrtnost od dijagnoze COVID-19 unazad mjesec dana;ili na dnevnoj bazi;
COVID-19(Korona virus)
Od 25.veljače 2020.,danom kojim je počela pandemija korona virusa do danas;27.4.2020.,u Hrvatskoj;što znači ukupno dva mjeseca,umrlo je 59 osoba,što znači 29,5 ljudi u mjesecu ili u prosjeku dnevno 2,4 osobe,čak niti tri osobe dnevno.Vrlo je bitno naglasiti ali naravno ne i umanjiti živote starije populacije,no u gore navedenim primjerimakad su prometne nesreće u pitanju,rječ je konkreto o velikom broju mladih ljudi.Zašto ovo pišemo?Kako je informacija da klinika Fran Mihaljević raspolaže sa otprilike 70 praznih kreveta,dok se u KB Dubrava liječi nešto malo više od 20 ljudi,od COVID-19,a sve operacijske sale stoje prazne kao i svi odjeli.Sada zamislite recimo plastičnu kirurgiju a koja slovi kao jedna u najboljih u Hrvatskoj,u KB Dubrava,i recimo jednu mladu ženu kojoj treba odstraniti dojku radi karcinoma,a kojoj je to onemogućeno.Ili čovjeka koji je na poslu odrezao prste,a komu ista ta plastična kirurgija ne može pomoći.Ili recimo jedna hitna operacija srca gdje je presađivanje vene sa noge ključno za preživljavanje,i ne brojeni broj primjera od plastične,kardiovaskularne,abdominalne,barijatalne,neurokirurgije,i svih ostalih kirurgija pa do neurologije,kardiologije,urologije,psihijatrije,a gdje se nalazi i centar za PTSP,i nije li onda pored Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević a koja može primiti i obraditi količinu zaraženih pacijenata bolnice Dubrava kao institucija i svi njeni djelatnici od liječnika,sestara pa nadalje,nisu li zatočenici što pogrešne odluke ili lošeg sustava.Vjerujemo da se i oni kao i svi njeni pacijenti mole hitnoj preraspodijeli tj drugačijim odlukama kako bi se KB Dubrava oslobodila za puno veći broj bolesnih,ugroženih i unesrećenih i nastavila raditi kao i do sada,a referentni centar se izmjestio u Kliniku za infektivne bolesti Fran Mihaljević kamo doista i pripadaju,ili za to naći prikladnije mjesto izvan grada a odvoditi aparaturu ako je potrebno za to i jedan odjel izmjestiti iz KB Dubrava,jer činjenica je da ćemo na kraju zbrajati puno veće žrtve zbog svih neliječenih i neoperiranih pacijenata nego zbog Korona virusa.
Za portal „Bez Cenzure“:Jadranka Balatinac
