By Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) je tijekom 2020. godine započeo s realizacijom projekta “Revitalizacija, izgradnja, digitalizacija i modernizacija hrvatske prijenosne elektroenergetske mreže”, koji se financira iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), u ukupnoj vrijednosti od 218,1 milijun eura, a koji se financira sredstvima EU.
Projektom je planirano 11 aktivnosti na području Republike Hrvatske, od kojih je jedna projektna aktivnost zamjena podmorskih kabela koji povezuju otoke Krk, Cres, Lošinj, Brač, Hvar i Korčulu s visokonaponskom mrežom na kopnu, u trafostanicama u Crikvenici, Dugom Ratu i Stonu.
Postojeći stari kabeli starosti između 40 i 60 godina napravljeni su u tehnici papirnate izolacije žila, zatvoreni u olovni plašt napunjen uljem pod tlakom kao glavnim izolatorom. Tlak ulja održavan je pomoću boca CO2, spojenim na kabelske završnice u kabelskim kućicama, na jednoj i drugoj obali, mjestima gdje podmorski kabel prelazi na kopneni zračni dalekovod. Problematika ovih kabela je složenost popravka u slučaju prenaponskog proboja ili oštećenja olovnog plašta, kada ulje izlazi vani i onečišćuje more, a na mjestu oštećenja u kabel prodire more i u čitavoj duljini prodora čini kabel neupotrebljivim zbog narušene izolacijske čvrstoće, zbog čega se dionica ispunjena morskom vodom mora isjeći, a umjesto nje ubaciti novi kabel koji se na postojeći spaja izradom novih kabelskih spojnica, što zahtijeva vrijeme i veliki novac. Novi kabeli su s krutom izolacijom od umreženog polietilena (XLPE izolacija) pa prema tome nema potrebe za održavanjem tlaka ulja, boce CO2 su suvišne, eventualni kvarovi puno lakše, brže i jeftinije popravljivi itd.
Realizacija aktivnosti zamjene podmorskih kabela započela je prvom fazom 2022. godine zamjenom 110 kV kabela Dugi Rat – Brač i Crikvenica – Krk, ukupne vrijednosti 8,3 milijuna eura. Druga faza koja je realizirana tijekom siječnja i veljače 2024. godine obuhvatila je zamjenu 110 kV kabela Brač – Hvar, Hvar – Korčula, Krk – Cres i Cres – Lošinj. Ukupna vrijednost druge faze projektne aktivnosti iznosi 37,5 milijuna eura, što zajedno s vrijednosti investicije iz prve faze iznosi ukupno 45,8 miliuna eura. Ukupna duljina svih novopoloženih kabela iznosi približno 30 km, proizvedeni su u Grčkoj, u tehnici 3 žile u jednom plaštu uz dodanu žilu s optičkim nitima i polagani su s grčkog specijaliziranog broda polagača.
Treba naglasiti da polaganjem ovih kabela aktivnost nije potpuno završena jer je investicijom predviđeno izvlačenje iz mora starih kabela i njihovo neškodljivo zbrinjavanje, izrada kabelskih spojnica novih kabela s postojećim zračnim vodovima na kopnu, obnova i rekonstrukcija kabelskih kućica na mjestima izlaska kabela iz mora, što će potrajati do kraja lipnja 2024.
Značaj ovog podhvata nije samo u činjenici što su stari kabeli zamijenjeni novima pa je samim time veća i pouzdanost pogona, odnosno napajanja otoka, nego se značaj sastoji i u činjenici što prijenosna moć novih kabela omogućava prijenos skoro dvostruko više energije, odnosno opterećenje od 136 MVA, u odnosu na stare koji su se maksimalno mogli teretiti s približno 70 MVA. Ovo je značajno u kontekstu nastojanja da se što više okrenemo instaliranju obnovljivih izvora energije, prvenstveno solara. U tom smislu jadranski otoci se vide u perspektivi izgradnje solarnih elektrana većih kapaciteta, čime se ukazuje potreba plasmana te energije u hrvatski elektro-energetski sustav, u periodima kada te elektrane budu proizvedile višestruko više energije od konzumnih potreba otoka na kojima se nalaze. Nova kabelska mrežna infrastruktura plasmane buduće čiste energije s otoka na kopno to sada u potpunosti omogućava.
Bitno je naglasiti da u okviru istog plana NPOO i HEP – Operator distribucijskog sustava obnavlja i mijenja staru kabelsku infrastrukturu kabela srednjeg napona (20 i 35 kV), koji su u funkciji napajanja otoka i njihove međusobne povezanosti, čime se sigurnost napajanja diže na najveću moguću stepenicu, a što sve doprinosi neslućenom razvoju i gospodarskom uzletu u svim segmentima svih naših otoka, kvaliteti života na njima i doprinosi ostanku mladih na svom otoku i njihovoj demografskoj obnovi.
Anđelko Jeličić
