Podjeli

Čitaoci ovog portala imali su zasigurno priliku prelistati intervju Frane Barbarića jednoj poznatoj medijskoj kući. Radi se o nad čovječanskim naporima predsjednika Uprave HEP-a da u teškim uvjetima pandemije ostvari gotovo nemoguće, poveća dobit iz 2019. godine. Ne osvrćući se na činjenicu da je novinarska kuća obilno sponzorirana od HEP grupe, i da  smo višekratno pozivali da se javno objave sponzorstva i donacije nacionalnog monopoliste, pokušat ću javnosti predočiti neke činjenice glede općenito poslovanja grupe, kao i osvrt na ovaj „intervju“.

Saznali smo iz intervjua da nisu provođeni cjenovni udari na građanstvo i industriju pa sam gledajući izvješće za 2020. godinu vidio neke zanimljive brojke. Uvoz je smanjen (naravno zbog covid 19 krize) za preko 2 TWh (potrošnja u RH je bila 17,27 TWh, dok je u 2019. godini iznosila 18,16 TWh- gotovo 1 TWh manje a ostalo otpada na smanjenu prodaju na susjednim tržištima )  te je trošak nabave električne energije „uštedio“ na rashodovnoj  strani  jednu milijardu kuna, nije loše. Znači, za pokriće potrošnje i sve manjeg izvoza HEP se oslanja na bazno dvije vrste izvora: amortizirane hidroelektrane s izuzetno niskom cijenom proizvodnje od ispod 20 eura/MWh te polovicom proizvodnje iz Nuklearne elektrane Krško (NEK)  čiji su troškovi  proizvodnje vrlo niski (ispod 40 eura/MWh). Kada se zna da je prosječna proizvodnja hidro sektora 6 TWh a NEK-a 3 TWh dolazi se do fenomenalnog zaključka da HEP raspolaže takozvanim energetskim miksom od 9 TWh bagatelne energije kojom uz uvoz i preostalu energiju iz termoelektrana ostvari izuzetno povoljnu poziciju opskrbljivača prema kupcima (zato i drži preko 90 posto tržišta). Ali, za ovo nije svakako zaslužan Frane Barbarić već generacije hrvatskih inženjera koje su gradile i sagradile navedene elektrane. Dakle, pojavljuje se apsurdna situacija da smanjenjem potrošnje HEP ostvaruje veću dobit, jer je relativni udio proizvodnje hidroelektrana i NEK-a veći.

Novinaru naravno nije palo na pamet da se gore iznesene činjenice barem spomenu ako ne i rasprave, jer ne živimo u totalitarnom društvu već u demokratskom europskom okruženju. Ovakav bi intervju u Europi bio smatran prije svega promidžbom predsjednika Uprave (PU) a najmanje informacijom građanstvu o misiji i viziji HEP-a.

Izjava o kupnji projekta vjetroelektrane Korlat koja je prva elektrana u RH sagrađena bez poticaja  izaziva podsmijeh jer dok su se privatni investitori osigurali od rizika preko poticajne tarife (744 MW poticanih vjetroelektrana) ,  PU se hvali da je HEP to načinio izlažući se tržištu i volatilnosti cijena na burzama energije. Osim toga nije transparentno predočio javnosti cijelu transakciju kupnje projekta (HEP nije razvio niti jedan vlastiti projekt) tako da javnost ne može ni približno ocijeniti njegovu isplativost. Uostalom portal bezcenzure.hr je višekratno upozoravao na angažman konzultanata i njihovih izuzetno visoko plaćenih usluga.

Govoreći o TE Plomin i optimalnom iskorištenju lokacije čovjek se upita o čemu se ovdje radi? Nedavna emisija slovenske televizije je prikazala na stručan, nepristran i objektivan način sudbinu za Sloveniju krucijalne termoelektrane Šoštanj- 600 MW (pokriva trećinu potrošnje Slovenije), izgrađenu prije samo nekoliko godina. Elektrana građena po najsuvremenijoj Alstom tehnologiji s vrlo visokom iskoristivosti je prema izjavama slovenskih dužnosnika spremna na skoro zatvaranje , ovisno o pregovorima Slovenije sa Europskom komisijom. Tehnologija TE Plomin 2 je generacija starih termoelektrana koje nisu usporedive sa TE Šoštanj i njeno zatvaranje je kad- tad neminovno jer su naknade emisije CO2 otišle nepovratno na iznose koje onemogućavaju daljnji rad naravno poštujući ekonomske principe i marginalnu cijenu proizvodnje. Osim toga posjeduje nisku iskoristivost, pa je tvrdnja da će ona raditi do 2040. godine više nego upitna.

Na spomen TE Rijeka Frane Barbarić je rekao da postoje „planovi“ za tu elektranu koja je bila snage 320 MW dok nije stavljana van pogona zbog dotrajalosti. Naravno zaboravio je iznijeti informaciju da je HEP nedavno raspisao natječaj za gradnju kogeneracijskog bloka te ishođenje lokacijske dozvole za  postrojenje od nestvarnih-smiješnih  65 MW !?? Krajnje je neracionalno lokaciju na kojoj postoji infrastruktura za veliku elektranu ”žrtvovati” za 65 MW.

Nakon neuspješnih pokušaja gradnje TE Pomin  3 i plinske Osijek 500, obje snaga 500 MW, HEP je na lokaciji TE Rijeka odlučio graditi mini blok za grijanje tople vode, za koga -nije poznato ! A rezervu elektroenergetskog sustava, zajedno s promjenjivim izvorima kao što su vjetroelektrane i sunčane elektrane će „držati“ kogeneracija Rijeka snage svega 65 MW, svaka čast !

U svakom slučaju cijene električne energije na burzama su dostigle neslućene visine (nedavno vršna vrijednost na HUPX-u 185 eura/MWh) pa se može očekivati znatan pad profita Hrvatske elektroprivrede u 2021. godini. Između ostalog , HEP nije u mogućnosti ostvariti optimizaciju svog proizvodnog portfelja jer se on zbog nedostatka proizvodnih jedinica praktički ne može izvesti. To znači da će i nadalje biti izuzetno izložen promjenjivim cijenama električne energije iz uvoza. Troškovni udar na industriju je neminovan pa se očekuje povećanje cijena električne energije najmanje 40 posto, što će zasigurno rezultirati zatvaranjem nekih tvrtki. Frane Barbarić kao bivši trgovac nekretninama zna da će taj (njegov) sektor biti pošteđen jer troši energiju na žarulje i eventualno personalna računala!

Začuđujuće je da se tijekom ugodnog ćaskanja PU i novinara nije spomenula tema nabave u HEP-u: sklopnih blokova, električnih brojila, kabela, sigurnosnih sustava… Još preostali neovisni mediji upozoravaju na neodrživost ovakvog sustava te očigledne manipulacije s dokumentacijom za nadmetanje. Ovom ide u prilog nepravedna smjena direktora sektora nabave koji očigledno nije dopuštao kriminalne radnje. Zato sam s neskrivenom simpatijom pozdravio otvaranje ureda europskog javnog tužitelja u Zagrebu. Bilo koje korištenje sredstava Europske unije biti će minuciozno kontrolirano, nadam se da će i DKOM moći naučiti kako se javna nabava i europski fondovi moraju koristiti na  pošten i razvidan način a ne da se u svojim objavama/odlukama drže kao pijan plota natječajne dokumentacije koja je namještena za poznatog naručioca.

Anđelko Jeličić


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Energetika