Prema Venecijanskoj kmisiji izborne jedinice bi trebale biti jedinice područne samouprave….

Razmjerni izborni sustav kod nas je uz postojeće županije nepraktičan, jer većina županija ima manje od 150 tisuća stanovnika. Ličko-senjska županija ima prema popisu 2021. godine 42.748 stanovnika, a Grad Zagreb 767.131 stanovnika skoro 18 puta više. Ukoliko bismo u općim izbornim jedinicama zadržali ukupno 140 zastupnika birali bismo u: Zagrebačkoj 11, Krapinsko-zagorskoj 4, Sisačko-moslavačkoj 5, Karlovačkoj 4, Varaždinskoj 6, Koprivničko-križevačkoj 4, Bjelovarsko-bilogorskoj 4,  Primorsko-goranskoj 10, Ličko-senjskoj 2,  Virovitičko-podravskoj 2, Požeško-slavonskoj 2, Brodsko-posavskoj 5, Zadarskoj 6, Osječko-baranjskoj 9, Šibensko-kninskoj 3, Vukovarsko-srijemskoj 5, Splitsko-dalmatinskoj 15, Istarskoj 7, Dubrovačko-neretvanskoj 4 i Međimurskoj županiji 4 te u Gradu Zagrebu 28 zastupnika.

Razmjerni izborni sustav nije pogodan za mali broj zastupnika po izbornoj jedinici. To smo vidjeli kod izbora zastupnika za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i izbora zastupnika dijaspore u XI. izbornoj jedinici, jer su najjače stranke dobivale sva tri zastupnička mjesta. Uz zadržavanje postojeće podjele jedinica područne samouprave na 20 županija i Grad Zagreb optimalno bi bilo da 60 zastupnika biramo dvokružnim većinskim izbornim sustavom kako slijedi u: Zagrebačkoj 5, Krapinsko-zagorskoj 2, Sisačko-moslavačkoj 2, Karlovačkoj 2, Varaždinskoj 2,Koprivničko-križevačkoj 1, Bjelovarsko-bilogorskoj 2, Primorsko-goranskoj 4, Ličko-senjskoj 1, Virovitičko-podravskoj 1, Požeško-slavonskoj 1, Brodsko-posavskoj 2, Zadarskoj 2, Osječko-baranjskoj 4, Šibensko-kninskoj 1, Vukovarsko-srijemskoj 2, Splitsko-dalmatinskoj 7, Istarskoj 3, Dubrovačko-neretvanskoj 2, Međimurskoj županiji 2 i Gradu Zagrebu 12 zastupnika dvokružnim većinskim izbornim sustavom te u jednoj izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve državljane Republike Hrvatske u domovini i inozemstvu u kojoj bismo birali 51 zastupnika sa stranačkih lista, 5 zastupnika nacionalnih manjina i 5 zastupnika dijaspore.

Izborne jedinice kao jedan od važnijih dijelova izbornog sustava u Republici Hrvatskoj regulirane
su Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga sabora
koji se nije mijenjao od prosinca 1999. godine kad je i donesen. U međuvremenu je održano sedam ciklusa parlamentarnih izbora (2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016. i 2020. godine ) prema postojećim izbornim jedinicama. U Republici Hrvatskoj imamo 10 općih izbornih jedinica, a u svakoj općoj izbornoj jedinica bira se 14 zastupnika. K tome, postoje izborne jedinice za nacionalne manjine koja čini područje cijelog teritorija Republike Hrvatske i izborna jedinica za tzv. dijasporu, tj. državljane bez prijavljenog prebivališta u Hrvatskoj.
Sukladno Zakonu o izboru zastupnika, broj birača u izbornim jedinicama ne smije se razlikovati
više od ± 5 %, a pri određivanju izbornih jedinica mora se voditi računa o zakonom utvrđenim
područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Već iz navedenih odredbi može se
primijetiti da Zakon o izbornim jedinicama nije poštivao odrednice Zakona o izboru zastupnika
jer izborne jedinice ne prate administrativno-teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske. Tako su
primjerice Grad Zagreb i Zagrebačka županija podijeljeni na 4 dijela koja pripadaju različitim izbornim jedinicama.
Izborne jedinice nisu se usklađivale s promjenama u broju birača i migracijskim kretanjima
pa su već 2007. godine na nejednaku težinu glasa na parlamentarnim izborima upozoravali
stručnjaci, organizacije civilnog društva, Državno izborno povjerenstvo (DIP), OESS i Ustavni
sud. Naime, odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama više od dozvoljenih
± 5% ugrožava poštenje izborne utakmice i ozbiljno dovodi u pitanje jednakost biračkog prava
s obzirom da je za jedan mandat u jednoj općoj izbornoj jedinici bilo potrebno mnogo više
glasova nego u drugoj općoj izbornoj jedinici.

Prema podatcima Ministarstva pravosuđa i uprave za 13. prosinca 2022. godine o broju birača u općim izbornim jedinicama devet od deset općih izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica.  Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.                                                                                                                  

Kako, unatoč uočenim nepravilnostima nije dolazilo do izmjena izbornih jedinica, Ustavni
sud je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama 7. veljače 2023. godine i naredio sređivanje Registra birača.

Ustavni sud je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom i sredi evidenciju birača s prebivalištem u Hrvatskoj.   

Prijedlog smanjenja broja županija

Danas imamo u Hrvatskoj 429 općina, a od toga prema rezultatima popisa stanovnika od 2011. godine, u  220 općina ima manje od 2.500, a 276 manje od 3.000 stanovnika. Imamo 127 gradova, a od toga 18 gradova ima manje od 5.000, a 60 manje od 10.000 stanovnika i 20 županija što  ukupno iznosi 576 administrativnih jedinica. Prije prosinca 1992. godine Republika Hrvatska imala je samo 115 općine. Naše posustalo gospodarstvo ne može više pokrivati troškove za mirovine, socijalnu pomoć, preveliku državnu i lokalnu administraciju i javne službe.

Županije prema preporuci Eurostata trebale bi imati između 150 i 800 tisuća stanovnika.

Vlada Jadranke Kosor je zbog toga na sjednici 23. rujna 2010. godine imenovala Radnu skupinu za decentralizaciju i regionalni preustroj koja je trebala, “prema utvrđenim smjernicama i načelima”, predložiti “funkcionalnu decentralizaciju i regionalnu reorganizaciju Republike Hrvatske”. Pod “funkcionalnom decentralizacijom” podrazumijevala se i odgovarajuća fiskalna decentralizacija. Prošlo je više od dvanaest godina od imenovanja Radne skupine, vladavina Zorana Milanovića, Tihomira Oreškovića i prvi i skoro drugi mandat Vlade Andreja Plenkovića, a po pitanju funkcionalne i fiskalne decentralizacije i preustroja lokalne samouprave vladajući nisu ništa poduzeli.

Koalicijska vlada Zorana Milanovića je podijelila  Hrvatsku na dvije statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija tako da je statističke regije za vrijeme vlada Ive Sanadera i Jadranke Kosor:  Sjeverozapadnu i Središnju statističku regiju i istočnu ( Panonsku ) statističku regiju spojila u jednu statističku regiju s nazivom Kontinentalna Hrvatska, a Jadransku regiju je ostavila nepromijenjenu. Broj stanovnika statističkih regija prema podjeli za vrijeme Vlade Zorana Milanovića je iznosila: Jadranska Hrvatska s 1.411.935 i Kontinentalna Hrvatska s 2.872.954 stanovnika prema popisu stanovnika iz travnja 2011. godine. Broj stanovnika Kontinentalne Hrvatske bio je dvostruko veći od Jadranske Hrvatske. Taj podatak  omogućavao je optimalnu podjelu Hrvatske na tri izborne jedinice s podjednakim brojem stanovnika i birača. Uvažavajući preporuke Venecijanske komisije da izborne jedinice ne odstupaju više od ±10 posto od prosjeka broja stanovnika i/ili birača Hrvatsku smo mogli podijeliti na pet izbornih jedinica, a podjelom Zagreba na dvije izborne jedinice tako da gradske četvrti u cijelosti pripadaju istoj izbornoj jedinici na šest.

 

Tri izborne jedinice mogu biti statističke regije. Prema preporuci Eurostata jedinice područne samouprave = županije trebale bi imati između 150 i 800 tisuća stanovnika.

 

Prema preporuci Venecijanske komisije županije bi bile izborne jedinice.

 

Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice = statističke regije za vrijeme vlade Ive Sanadera i Jadranke Kosor

1. je obuhvaćala: Grad Zagreb, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Varaždinsku županiju i Zagrebačku županiju.
2. je obuhvaćala: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Požeško -slavonsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko – srijemsku,

III. je obuhvaćala: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju.

U I. izbornoj jedinici udio srpske manjine je prema popisu 2021. godine 1,15%, a ukupno ostalih manjina 2,57%, u II. srpske manjine 5,34%, a ukupno ostalih manjina 2,97% i  u III. srpske 3,00%, a ukupno ostalih manjina 3,45%. Udio srpske manjine u stanovništvu Hrvatske prema popisu stanovništva 2021. godine iznosi 3,2%, a ukupno ostalih manjina 3,01%. I. izborna jedinica je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 74.457 ili 18,03%, II. 225.186 ili 54,52% i III. 113.413 ili 27,44% od ukupnih gubitaka stanovnika Hrvatske.

Podjela Hrvatske na četiri županije i Grad Zagreb i pet izbornih jedinica

1. obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku  i Zadarsku županiju,
2. obuhvaća: Istarsku, Karlovačku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Sisačko-moslavačku županiju,

III. obuhvaća: Grad Zagreb,                

1. obuhvaća: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Varaždinsku i Zagrebačku županiju i
2. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.            

Odstupanja broja stanovnika od prosjeka izbornih jedinica kreće se od – 2,47 posto kod II. do 2,68 posto kod I. izborne jedinice. Broj se stanovnika u I. izbornoj jedinici smanjio s 856.758 prema popisu 2011. godine na 795.118 za 61.640, II. s 856.515 na 755.202 za 101.313, a u III. izbornoj jedinici Gradu Zagrebu sa 790.017 na 767.131 za 22.886, IV. s  855.837 na 786.645 za 69.192 i u V. smanjen s 925.762 na  767.737 za 158.025 stanovnika od popisa 2011. do popisa 2021. godine. V. izborna jedinica je izgubila 38.26% od ukopnog gubitka stanovnika Hrvatske.                                                                                                                                           U I. izbornoj jedinici udio srpske manjine prema popisu stanovnika 2021. godine s 18.723 pripadnika iznosi 2,35%, a ukupno ostalih manjina s 10.820 pripadnika 1,36%, u II. srpske manjine s 41.095 pripadnika 5,44%, a ukupno ostalih manjina s 40.750 pripadnika 5,4%, u III. srpske s 12.034 pripadnika 1,57%, ukupno ostalih manjina sa 16.416 pripadnika 2,55% u IV. izbornoj jedinici udio srpske manjine s 4.142 pripadnika iznosi 0,53%, a ukupno ostalih  manjina sa 16.416 pripadnika 2,09% i  u V. izbornoj jedinici udio srpske manjine s 47.898 pripadnikom iznosi 6,24%, a ukupno ostalih manjina s 28.211 pripadnika 3,73%. Zajedničkim nastupom kandidata svih manjina mogli bi u III. izbornoj jedinici prijeći izborni prag od 4% i dobiti zastupnički mandat s punim legitimitetom. Izborne jedinice bi mogle biti županije. Tako bismo imali četiri županije i Grad Zagreb s podjednakim brojem stanovnika.

Podjela Hrvatske na pet županija i Grad Zagreb i šest izbornih jedinica

I.₁ obuhvaćala bi četvrti Grada Zagreba: Brezovicu, Donju Dubravu, Donji grad, Gornju Dubravu, Gornji Grad-Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb-istok, Novi Zagreb-zapad, Peščenica-Žitnjak, Podsljeme, Sesvete, Trešnjevka-jug, Trešnjevka-sjever i Trnje.

I.₂ obuhvaćala bi: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju te četvrti Grada Zagreba: Črnomerec, Podsused – Vrapče i Stenjevec.

II.₁ obuhvaćala bi: Bjelovarsko-bilogorsku, Karlovačku, Sisačko – moslavačku i Zagrebačku županiju,

II.₂  obuhvaćala bi: Brodsko – posavsku, Osječko – baranjsku, Požeško – slavonsku, Virovitičko – podravsku i Vukovarsko – srijemsku županiju.

III.₁ obuhvaćala bi: Istarsku, Ličko – senjsku, Primorsko – goransku i Zadarsku županiju.

III.₂ obuhvaćala bi: Dubrovačko – neretvansku, Splitsko – dalmatinsku i Šibensko – kninsku županiju.

Izborne jedinice I.₁ i I.₂, II.₁ i II.₂ te III.₁ i  III.₂  imaju zajedno oko trećinu stanovnika Hrvatske pa bi mogle biti tri izborne jedinice = statističke regije I., II. i III. Izborne jedinice II.₁, II.₂, III.₁ i  III.₂  mogle bi biti županije te Grad Zagreb i Sjeverozapadna Hrvatska koja bi obuhvaćala: Koprivničko – križevačku, Krapinsko – zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju.  Odstupanje broja stanovnika od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica je od -3,38% kod III.₁ do 3,18% kod I.₁ izborne jedinice.

Podjela Hrvatske na osam županija i Grad Zagreb i deset izbornih jedinica

384. izborna jedinica s 384.345 obuhvaćala bi zagrebačke gradske četvrti: Brezovica, Črnomerec, Donji grad, Gornji grad-Medvešćak, Podsused-Vrapče, Podsljeme, Stenjevec, Trešnjevka-jug, Trešnjevka-sjever i Trnje.
385. izborna jedinica s 382.786 stanovnika obuhvaćala bi zagrebačke gradske četvrti: Donja Dubrava, Gornja Dubrava, Maksimir, Novi Zagreb-istok, Novi Zagreb-zapad, Peščenica-Žitnjak i Sesvete.

III. izborna jedinica s 385.439 stanovnika  obuhvaćala bi : Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju.

392. izborna jedinica s 392.509 stanovnika obuhvaćala bi: Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku te gradove i općine iz sjeverozapadnog dijela Bjelovarsko- bilogorske županije: Berek, Bjelovar, Ivanska, Kapela, Nova Rača, Rovišće, Severin, Šandrovac, Velika Pisanica, Veliko Trojstvo i Zrinski Topolovac.
393. izborna jedinica s 375.228 stanovnika obuhvaćala bi: Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku i Vukovarsko-srijemsku županiju te gradove i općine iz istočnog dijela Bjelovarsko-bilogorske županije: Daruvar, Dežanovac, Đulovac, Garešnica, Grubišno Polje, Hercegovac, Končanica, Sirač, Velika Trnovitica i Veliki Grđevac.
394. izborna jedinica s 401.206 stanovnika obuhvaćala: Koprivničko – križevačku i Zagrebačku županiju.

VII. izborna jedinica s 368.913 stanovnika obuhvaćala bi: Karlovačku, Ličko-senjsku i Sisačko-moslavačku županiju te gradove i općine: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Klana, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski,Ravna Gora, Skrad, Vinodolska općina, Viškovo i Vrbovsko iz istočnog dijela Primorsko-goranske županije.

VIII. izborna jedinica s 386.289 stanovnika obuhvaćala bi: Istarsku županiju te gradove i općine: Baška, Cres, Crikvenica, Dobrinj, Kastav, Kostrena, Krk, Kraljevica, Lopar, Lovran, Mali Lošinj, Malinska- Dubašnica, Matulji, Mošćenička Draga, Omišalj, Opatija, Punat, Rab, Rijeka i Vrbnik iz zapadnog dijela Primorsko-goranske županije.

401. izborna jedinica s 401.396 stanovnika obuhvaćala bi: Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju te gradove i općine: Cista Provo, Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Kaštela, Klis, Lećevica, Lokvičići, Lovreč, Marina, Muć, Okrug, Otok, Podbablje, Prgomet, Primorski Dolac, Proložac, Seget, Sinj, Solin, Šestanovac,Trilj, Trogir, Vrlika, Zadvarje i Zagvozd iz sjevernog dijela Splitsko-dalmatinske županije.
402. izborna jedinica s 393.722 stanovnika obuhvaćala bi Dubrovačko-neretvansku županiju te gradove i općine: Baška Voda, Bol, Brela, Dugi Rat, Gradac, Hvar, Imotski, Jelsa, Komiža, Makarska, Milna, Nerežišće, Omiš, Podgora, Postira, Pučišća, Runovići, Selca, Split, Stari Grad, Sućuraj, Supetar, Sutivan, Šolta, Tučepi, Vis, Vrgorac, Zagvozd i Zmijavci iz južnog dijela Splitsko-dalmatinske županije.

Odstupanja broja stanovnika od prosjeka izbornih jedinica kreće se od – 4,72 posto kod VII. do 3,67 posto kod IX. izborne jedinice. Četvrta, peta i sedma izborna jedinica imaju u sastavu stanovništva više od 5% pripadnika srpske nacionalne manjine, a sedma ima više od 5% pripadnika ostalih manjina. Izborne jedinice bi mogle biti županije. Tako bismo imali osam županija i grad Zagreb.

Tri, pet ili šest izbornih jedinica u Hrvatskoj kao optimalna podjela na izborne jedinice s tri statističke regije

Uvažavajući potpise građanskih inicijativa za referendumsko odlučivanje o promjeni Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor optimalna je podjela hrvatske na 3 izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava s 20 zastupnika po izbornoj jedinici i podjele Hrvatske na dvije NUTS 2 statističke regije za vrijeme Vlade Zorana Milanovića. Kod čistog razmjernog izbornog sustava optimalna bi podjela Hrvatske bila na pet izbornih jedinica od 18 do 24 zastupnika. Minimalno izborni prag za 18 zastupnika po izbornoj jedinici  treba biti 4 % jer kandidacijske liste koje ne dobiju 72 posto glasova od prosjeka glasova po kandidatu imaju male šanse da dobiju zastupničko mjesto. Izborni prag bi trebao biti p = 72 / z posto ( z = broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici ). Broj zastupnika u izbornoj jedinici bi trebao biti minimalno 15 kako bismo postigli razmjernost rezultata izbora, a maksimalno 30 kako bismo proveli preferencijsko glasovanje.                                                                                                                                                     

Koalicijska vlada Andreja Plenkovića je 9. prosinca 2019. godine podijelila  Hrvatsku na četiri statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija i to na: Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku. Statističke regije NUTS 2 prema preporukama Eurostata trebaju imati između osamsto tisuća i tri milijuna stanovnika. Sjeverna Hrvatska je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 69.192 stanovnika, a Zagreb 22.886. Sada nemaju dovoljno stanovnika. Bolja bi bila podjela Hrvatske na tri NUTS 2 statističke regije kao za vrijeme vlada Ive Sanadera i Jadranke Kosor.

Posvetiti više brige županijama uz granice s Mađarskom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom zbog velikih gubitaka stanovnika

 

Statistička regija Panonska Hrvatska koja obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju je od popisa 2011. godine do popisa 2021. godine izgubila 207.565 stanovnika, a Hrvatska 413.056. Dakle, Panonska Hrvatska = PH je izgubila 50,19 % od ukupnih gubitaka stanovništva Hrvatske. Sve županije koje obuhvaća Panonska Hrvatska imale su na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine preko devetsto birača na tisuću stanovnika, a Panonska Hrvatska 939. Broj punoljetnika na tisuću stanovnika Hrvatske iznosi prema procjeni 828 nakon popisa 2021. godine. Gruba manipulacija brojem birača i gubitak stanovništva je pitanje nacionalne sigurnosti. Broj stanovnika I. NUTS 2 statističke regije je smanjen s 1.227.100 s za 207.565 na 1.019.535 stanovnika od popisa 2001. godine do popisa 2021. godine, a Hrvatske s 4.284.889 za 413.056 na 3.871.833 stanovnika.

 

I. BROJ BIRAČA PO ŽUPANIJAMA NA LOKALNIM IZBORIMA 16. SVIBNJA 2021. GODINE
ŽUP	S21	P21	B21	B21 – P21	Bi	pb-p	p21
ZG	299.985	244.398	274.799	30.401	12.277	124	916
KZ	120.702	100.081	107.650	7.569	3.004	76	892
SM	139.603	116.562	139.107	22.545	15.087	193	996
KA	112.195	94.026	106.023	11.997	11.217	128	945
VA	159.487	131.429	144.688	13.259	4.905	101	907
KK	101.221	83.210	92.282	9.072	3.477	109	912
BB	101.879	83.850	95.089	11.239	6.876	134	933
PG	265.419	222.697	259.713	37.016	15.337	166	979
LS	42.748	35.954	42.139	6.185	6.985	172	986
VP	70.368	57.993	68.733	10.740	7.255	185	977
PS	64.084	52.594	63.384	10.790	8.100	205	989
BP	130.267	107.034	132.070	25.036	12.534	234	1.014
ZD	159.766	130.268	160.516	30.248	17.066	232	1.005
OB	258.026	213.927	246.552	32.625	23.946	153	956
ŠK	96.381	80.799	96.560	15.761	15.355	195	1.002
VS	143.113	117.500	145.082	27.582	16.318	235	1.014
SD	423.407	344.794	404.462	59.668	26.710	173	955
IS	195.237	160.197	185.137	24.940	9.662	156	948
DN	115.564	92.820	107.151	14.331	6.657	154	927
ME	105.250	84.283	95.521	11.238	3.795	133	908
GZ	767.131	623.324	693.645	70.321	42.953	113	904
RH	3,871.833	3.177.740	3,660.303	482.563	269.516	152	945

Oznake: ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska,                                    ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.                                                                                                                                                                                                                                                       S₂₁ = broj stanovnika popisan 2021. godine, P₂₁ = broj punoljetnih državljana Republike Hrvatske popisan 2021. godine,                         B₂₁  = broj registriranih birača na biračkim mjestima na lokalnim izborima za župane 16. svibnja 2021. godine, B₂₁ – P₂₁ = višak birača od punoljetnih državljana,  B_i = broj birača koje je prema tvrdnji bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića trebalo brisati iz Registra birača prije lokalnih izbora 2017. godine, p_b-p = (B₂₂ – P₂₁)/ P₂₁ x 1.000 = više birača od punoljetnih državljana na tisuću punoljetnih državljana  i p₂₁ = B₂₁ / S₂₁ x 1.000 = broj birača na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine na tisuću stanovnika popisan 2021. godine. 

II. RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA 13. PROSINCA 2022. GODINE
IJ	S21	P21	Bvo	Bno	B22	pb-p	p22	p
I.	–	–	337.218	14.895	341.398	–	–	-6,59
II.	–	–	385.855	9.318	389.400	–	–	6,54
VI.	–	–	327.276	8.700	330.764	–	–	-9,50
VII.	–	–	406.402	10.037	410.107	–	–	12,21
Σ	1.596.391	1.308.007	1.456.751	42.950	1.471.669	125	922	–
III.	385.429	315.793	344.137	5.028	346.016	96	898	-5,33
IV.	328.394	271.920	309.979	6.396	312.179	148	951	-14,59
V.	337.464	277.128	334.641	9.206	338.615	218	1.003	-7,35
VIII.	386.289	320.257	369.758	6.851	371.866	161	963	1,75
IX.	419.282	344.580	410.392	13.698	416.755	209	994	14,03
X.	418.584	340.055	393.971	11.776	397.757	170	950	8,83
RH	3.871.833	3.177.740	3.619.629	95.905	3.654.857	150	944	–

Oznake: S₂₁ = broj stanovnika popisan 2021. godine, P₂₁ = broj punoljetnih državljana Republike Hrvatske popisan 2021. godine, B_vo = broj birača s važećom osobnom iskaznicom 13. prosinca 2023. godine, B_no = broj birača s nevažećom osobnom iskaznicom, B₂₂ = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj 13. prosinca 2022. godine, p_b-p = (B₂₂ – P₂₁)/ P₂₁ x 1.000 = višak birača od punoljetnih državljana na tisuću punoljetnih državljana, p₂₂ = B₂₂ / S₂₁ x 1.000 = broj birača 13. prosinca 2023. godine na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine i p = (10B₂₂ / B_RH – 1)x100% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosjeka broja birača deset općih izbornih jedinica.

Zašto se razlikuje B_vo + B_no = 3.715.534 za 60.677 od B₂₂ = 3.654.857 = ukupnog broja birača deset općih izbornih jedinica pitam odgovorne u Ministarstvu pravosuđa i uprave?

Za izradu I. i II. tablice koristio sam podatke iz Odluke Ustavnog suda od 7. veljače 2023. godine U-I-4089-2020 i dr.

Kao članovi Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i  ” Narod odlučuje ” tako da:                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                     

 

1. da je minimalni broj zastupnika u izbornim jedinicama kod razmjernog izbornog sustava 15,

 

2. da smanje izborni prag s 5 posto na 2,8 posto u izbornoj jedinici za razmjerni izborni sustav u kojoj bi svi naši državljani birali 61 zastupnika, a 60 zastupnika bismo birali dvokružnim većinskim izbornim sustavom razmjerno broju stanovnika po županijama,

 

3. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,

 

4. izglasaju uvjet kandidature stranaka koje imaju manje od dvanaest tisuća članova potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,

 

5. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,

 

6. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,

 

7. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ).

 

8. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar i popise birača do kraja 2023. godine.

mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.