By U Parizu je 29. kolovoza 2020. umro gorljivi hrvatski patriot, velikan hrvatske i francuske kulture, znameniti povjesničar, jedan od istaknutijih sudionika Hrvtskog proljeća – gospodin Ante Glibota (r. u Slivnu kraj Imotskog, 15. lipnja 1945.).
Kad se lani obilježavala 50. obljetnica Hrvatskog proljeća71. nisu ga ni spomenuli, sve po onom-koga nema bez toga se može !
A Glibota je bio jedan od naznačajnijih i najproduktivnijih živućih hrvatskih intelektualaca, koji je svojim cjelokupnim putem, stvaralačkim činima i životom svjedočio na svojevrstan način, što je bitak hrvatskih državotvornih ideja i domoljubnih stremljenja. On je tim stremljenjima posvetio čitav svoj život i utkao te principe u svoju profesionalnu uzoritost u davanju značajnog doprinosa pri stvaranju Hrvatske države.
Bio je najmlađi u skupini lučonoša i iz grupe hrvatskih intelektualaca zatvorenih i optuženih za kontrarevolucionarnu aktivnost 11. siječnja 1972. u zajednici sa Tuđmanom, Veselicom, Pavletićem, Gotovcom, Đodanom, Šošićem, Komaricom, Ivičevićem…grupe kojoj su mediji dali sa pravom ime «Apostoli hrvatske državnosti», koja je na određen i precizan način već tada od davne 1968-1972 trasirala natpisima, riječju, intelektualnim zanosom i akcijama što su temeljna stremljenja i interes hrvatskog naroda: hrvatska državna samostalnost! To su ciljevi koje je hrvatski narod potvrdio i kroz pravedni hrvatski obrambeni Domovinski rat, izvojevaši nakon agresije JNA i Srbije pobjedu nad srpsko-četničkom soldateskom.
Po izlasku iz zatvora Ante Glibota odlazi u Pariz, u nemogućnosti bilo kakvog posla u Domovini, gdje je opet svojim talentom i znanjem, radom, postao jedan od prominentnih intelektualnih figura u inozemstvu. Ekonomist po formaciji, potom povjesničar umjetnosti i arhitekture svojim radom, aktivnostima i publicističkim djelovanjem, intelektualnim zanosom ušao je u vrhove planetarne intelektualne elite, objavljujući više stotina knjiga i studija na području umjetnosti, arhitekture, literature na svim važnijim svjetskim jezima .Organizirao je više stotina najprestižnijih izložbi i manifestacija, koje su dominirale njihovom estetskom originalošću, smjelošću i temeljitošću, na svim kontinentima u najprestižnijim svetskim muzejima, galerijama i kulturološkim institucijama… Postao je uglednim članom najprestižnijih udruga i akademija svijeta, kao znak originalnih vizija i stremljenja u izučavanju povijesti umjetnosti i arhitekture, članom i suradnikom najprestižnijih revija i časopisa po svijetu, predajući na prestižnim nacionalnim akademijama i sveučilištima na svim kontinentima. Njegove knjige i studije su prevedene na najvažnije svetske jezike…
Paralelno svom radu Ante Glibota, gdje god nalazio, za potrebito, istovremeno je isticao i ukazivao na stanje potlačenog hrvatskog naroda, njegovih temeljnih sloboda i prava. Kad su započinjale demokratske promjene uključio se aktivno u promidžbu hrvatskih strateških interesa, dajući akcent u preokretanju medijskih slika i nesklonosti hrvatskim težnjama i aktivno je tražio pomoć u intelektualnim krugovima, medijskoj sceni i direktno kod najistaknutijih političara od Amerike, Rusije, Azije i naravno europskih dominantnih političkih čelnika, u potpori oko međunarodnog priznanja Hrvatske.
Ante Glibota pokrenuo je i brojne akcije peticije i okupljanja, kao primjerice onog u Maastrichtu koja je okupila 26.000 Hrvata iz cijele Europe na dan stvaranje Evropske Unije 7. veljače 1992, tražeći da se zaustavi krvavi rat i agresija na Hrvatsku. Njegova su akcije istovremeno obilježene i brojnim humanitarnim akcijama za djecu poginulih hrvatskih branitelja, za djecu Hrvatske kao i brojnim donacijam kulturnog sadržaja, bezbrojnim medijskim akcijama, tribinama… Po svijetu je promovirao temeljne hrvatske interese, a to se tektako ne zaboravlja.
Od 2016. Ante Glibota jednoglasno je izabran i za potpredsjednika Europske Akademije Znanosti Umjetnosti i Književnosti (EASAL) u Pariza, čiji je bio redoviti član od 2004. i dopisni član od 1986. godine.
Žalosno je i jadno što se sve više zaboravlju zaslužni Hrvati, poglavito kakav je bio Ante Glibota.
Mladen Pavković
