By Danas kada se vodi hajka protiv HAZU jer je većina u Akademiji glasovala za moj prijedlog da se u HAZU ne izabere ‘povjesničar – Uklanjatelj’, kako je kandidata koji je uklonio bistu Utemeljitelja RH iz HIP-a Slavonski Brod veliki hrvatski kipar akademik Kuzma Kovačić čitam tekst:
BIVŠA MINISTRICA POZVANA NA SUD, PORUČILA: “E, NEĆETE, RAZBOJNICI”
Naime bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak našla se na sudu zbog klevete. Tužili su je bivši i sadašnji rektori Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras i Stjepan Lakušić, kojima je Divjak poručila: “E, nećete, razbojnici.”
Tužba za klevetu protiv Divjak provlači se već četiri godine, objavila je bivša ministrica i znanstvenica na svom profilu na Facebooku te se slikala ispred suda u Zagrebu. Kako tvrdi, tužili su je za klevetu jer je ukazivala na nepravilnosti na sveučilištu na kojem radi više od 30 godina.
Više o tome možete pogledati u objavljen t
To me podsjetilo na to da nisam samo sudjelovao u zaustavljanju izbora ‘povjesničara – Uklanjatelja’ i prije 12 godina i povjesničara koji je danas poznat po svom čuvenom pronalasku kao IVO DROBILICA.
Naime njih dvojica su stigli do Izborne skupštine pa je javnost itekako upoznata s tim slučajevima, a posebno u ovom najnovijem pogotovu kada je objavljeno kako je jedan drugi bivši ministar javno govorio o podjeli na one koji vole i koji ne vole Hrvatsku na predstavljanju moje druge knjige o tome. A sada je i o tome dostupna knjiga:
- Pečarić, Akademik Ivica Kostović / ‘Ovdje sam došao baš da se vidi kako u Akademiji ima ljudi koji vole Hrvatsku državu’”, Dragovoljac.com, 2024.:
https://www.dragovoljac.com/images/minifp/kostovic.pdf
Međutim, sudjelovao sam u zaustavljanju tda rektora Borasa u njegovom neizboru-
U HAZU je tada odjeknulo moje pismo koje sam im poslao:
PISMO PREDSJEDNIŠTVU AKADEMIJE
Poštovano Predsjedništvo,
Kao što znate još 4. prosinca 2019. pozvao sam kolegice akademkinje i kolege akademike da podrže ideju da se rektor Zagrebačkog sveučilišta izabere za našeg redovitog člana:
| Naslov: | Borasa za akademika |
| Datum: | Wed, 4 Dec 2019 22:09:09 +0100 |
| Šalje: | Josip Pecaric <[email protected]> |
| Prima: | Kabinet Predsjednika <[email protected]>, anic…. |
Poštovane kolegice akademkinje i kolege akademici,
Kako očekujem da će u ovim izborima biti za našeg kolegu izabran g. rektor Zagrebačkog sveučilišta šaljem vam draft knjige u nastajanju.
Drago će mi biti ako pošaljete svoje tekstove koje mogu uključiti u knjigu o ovom našem velikom znanstveniku i budućem akademiku.
S poštovanjem,
akademik Josip Pečarić
Na žalost nitko od kolegica akademkinja i kolega akademika mi nije poslao svoj prilog za knjigu koju namjeravam tiskati povodom tog velikog i značajnog događaja za našu akademiju, koji će se dogoditi zahvaljujući prijedlogu Fakultetskog vijeća Grafičkog fakulteta.
Ne znam radi li se o poznatom hrvatskom jalu ili o nerazumijevanju veličanstvenog znanstvenog dostignuća našeg budućeg kolege prof. dr. sc. Damira Borasa.
Bez obzira o čemu se radi naša akademija se pokazuje kako nije na razini komisije gradonačelnika Bandića koja je prepoznala nevjerojatno dostignuće rektora Zagrebačkog sveučilišta i dodijelila mu nagradu grada Zagreba i za USPOSTAVLJANJE INFORMACIJSKIH ZNANOSTI.
Prof. Težak, prof. Stipčević, prof. Marijević itd. nisu uspjeli uspostaviti informacijskih znanosti. To je generacija prije prof. Tuđmana koji je Borasu bio mentor. Oni nisu uspjeli ali jeste veliki znanstvenik i budući naš kolega prof. Boras! U uvjetima nepostojanja informacijskih znanosti njemu je prirodno trebalo 15 godina da doktorira iz te oblasti. Morao ju je uspostaviti da bi doktorirao,
Evo još nekoliko podataka o tome koliko su se prethodnici prof. Borasa trudili, ali je tek naš rektor uspio uspostaviti informacijske znanosti (a naš rektor je u tom cilju objavio impozantnih 3% samostalnih radova):
Prvi poslijediplomski studij informacijskih znanosti u Hrvatskoj, a i prvi te vrste u svijetu je ponuđen 1961. u novoosnovanom Centru za studij bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti (CSBDIZ). Studij je osnovan, bez potpore nacionalne informacijske politike, zalaganjem profesora Bože Težaka , jednog od pionira informacijskih znanosti u Hrvatskoj, koji ipak nije uspio u uspostavljanju informacijskih znanosti več je to uspjelo tek prof. Boasu.
Težakova teorija ETAkSA kompleksa nije postala samo osnova za program studija informacijskih znanosti, nego je ujedno odredila i područje i predmet informacijskih znanosti. (Tuđman, M. Božo Težak i razvoj informacijske znanosti. // Profesor Božo Težak, lučonoša znanosti. Hrvatska sveučilišna naklada, 2007.str. 257-271), ali on ipak nije uspio u onome što jest naš rektor.
Od 1978. do 1981. godine su se branili doktorati iz informacijskih znanosti na Znanstveno-nastavnom vijeću Sveučilišta u Zagrebu. (Kritovac, D. Doktorske disertacije iz informacijskih i srodnih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu: 1972-1990. Informatologija 23(1991), 1-2, str. 129-134) službeno priznanje Informacijskih znanosti kao znanstvenog polja u Hrvatskoj dolazi 1983. godine.
(Kritovac, D. Doktorske disertacije iz informacijskih i srodnih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu: 1972-1990. Informatologija 23(1991), 1-2, str. 129-134).
Odlukom Znanstveno-nastavnog vijeća Fakulteta 1981. godine osnovan je Odsjek za bibliotekarstvo i društveno-humanističku informatiku. Prvi voditelj Katedre za bibliotekarstvo, nakon osnivanja odsjeka, je bila Ljerka Markić-Čučuković. A prvi voditelj Katedre za društveno-humanističku informatiku, ujedno i prvi pročelnik Odsjeka je bio Bucsú László. (Horvat, A. Odsjek za informacijske znanosti. // Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Monografija / Urednik Stjepan Damjanović. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta, 1998. str. 269. – 272.).
A akademske godine 1993./1994. Odsjek za informacijske znanosti pokreće poslijediplomski studij informacijskih znanosti. (Plan i program Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih znanosti. Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za informacijske znanosti. URL:
http://www.ffzg.hr/infoz/web2/index.php?option=com_content&task=view&id=847&Itemid=352 (2.10.2009.).
Očito je puno kolega bilo u mogućnosti da uspostave informacijske znanosti kod nas ali je to uspjelo tek našem današnjem rektoru prof. Borasu koji je obranio disertaciju 05. 05. 1998.: Boras, Damir. Teorija i pravila segmentacije teksta na hrvatskom jeziku / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet) 05.05. 1998, 284 str. Voditelj: Tuđman, Miroslav. (CROSBI).
Zapravo nisam siguran trebamo li smatrati da je to datum od kada možemo računati da su uspostavljene informacijske znanosti u RH? Naime iz „zahvalnosti“ koju je napisao u svojoj disertaciji očito je da su svi članovi komisije trebali biti sretni što su bili u komisiji tako izuzetnom znanstveniku. Vjerojatno nisu ni slutili da sudjeluju u tako velikom povijesnom činu promoviranja za doktora znanosti čovjeka koji uspostavlja informacijske znanosti u RH. Koliko je nerazumijevanje tog povjesnog događaja bilo svjedoči i onaj zlobni komentar jednog od nazočnih: Pet minuta sramote, a onda si cijeli život doktor znanosti. Očito je kako ljudi nisu razumjeli kako je teško bilo doktorirati i istovremene uspostavljati znanost iz koje doktoriraš pa je naš rekror to uradi tek u 48. godini života.
Na žalost bojim se da ni vi drage kolegice akademkinje i kolege kademici niste svjesni veličine povjesnog trenutka primanja najvećeg hrvatskog znanstvenika u HAZU – čovjeka koji je uspostavio cijelu jednu oblast znanosti u RH.
Srećom to je prepoznalo Fakultetsko vijeće Grafičkog fakulteta pa je ono predložilo rektora Zagrebačkog sveučilišta za redovitog člana HAZU.
Poštovano Predsjedništvo, uvjeren sam da je umjesna moja ideja da ovaj veličanstveni događaj izbora najvećeg hrvatskog znanstvenika, čovjeka koji je uspostavio informacijske znanosti obilježimo s knjigom čiji sam draft poslao kolegama u HAZU i koji treba dopuniti npr. sa samim prijedlogom koji je došao s Grafičkog fakulteta, pa vas molim da mi ga pošaljete.
Ponavljam da je odbor gradonačelnika to već prepoznao i nagradilo je rektora za njegovo veliko dostignuće. To što – čini mi se – kolegice akademkinje i kolege akademici nisu do sada podržali moj prijedlog pokazuje koliko je veliki doprinos hrvatskoj znanosti i g. gradonačelnika Milana Bandića i da je s pravom rektor i podržao ideju da se g. Bandiću dodijeli počasni doktorat Zagrebačkog sveučilišta.
S poštovanjem,
Akademik Josip Pečarić
http://dragovoljac.com/index.php/razno/19751-akademik-pecaric-novo-pismo-ministrici-znanosti
Obećanu knjigu sam i objavio:
- Pečarić, Borasa za akademika. Portaldragovoljac.com, 2020:
http://www.dragovoljac.com/images/minifp/Boras.pdf
Naravno, ni drugima pa ni onim u njegovom razredu koji ga je treba predložiti Skupštini nije odgovaralo da takav znanstvenik postane akademik pa je na glasovanju u tom Razredu dobio 0 (NULA) glasova.
Zato preporučam i da pročitate tekst i optužbe na račun rektora bivše ministrice:
Josip Pečarić
Bivša ministrica pozvana na sud, poručila: “E, nećete, razbojnici”
Bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak pojavila se na sudu zbog optužbe za klevetu…
