By Hrvatski izborni zakon je prepun nedostataka i propusta koji omogućavaju izbornu prijevaru pa se može reći da su izbori u Hrvatskoj od 1990. do danas 2019.god. bili NELEGITIMNI.
Nabrojamo:
1. Ako usporedimo broj punoljetnih osoba u Hrvatskoj, uključujući i iseljene punoljetne Srbe, sa popisa birača, onda ustanovljavamo da se, ovisno o izbornoj godini, na popisu birača nalazilo od 350 – 900 tisuća viška popisanih.
2. U nekim županijama i gradovima je broj birača sukladan broju stanovnika pa čak ponekad na popisu ima više birača nego stanovnika.
3. Broj birača po izbornim jedinicama varira više od dozvoljenih 5%
4. U iseljeništvu se hrvatskim iseljenicima otežava glasanje jer im se ne stavlja na raspolaganje dovoljno biračkih mjesta. Primjer: U Švicarskoj živi oko100.000 hrvatskih državljana, a postoje samo dva biračka mjesta (konzulat u Zürichu i Bernu), a pravo glasanja imaju samo oni koji se barem dva tjedna unaprijed prijave.
5. Glasači iz BiH, koji nisu iseljenici a nisu ni dijaspora već autohtoni građani BiH, ponekad svoje izborno pravo ostvaruju na dvije adrese (u HR i BiH).
6. Zastupnici dijaspore se NE biraju iz redova iseljenika.
7. Izborna procedura onemogučava kontrolu izbora jer se prilikom preuzimanja glasačkog listića birači ne potpisuju već se samo sa strane izborne komisije zaokružuje njihovo ime.Takvom procedurom teško je dokazati da se pristupilo glasanju odnosno izborima. Postoji mogućnost zloupotrebe, na način da se na popisu birača zaokruži osoba koja nije pristupila glasanju. Zna se desiti da birač pristupi glasanju, a da je već zaokružen.
8. Zbog toga što fali točan potpis birača, a birači se ne potpisuju pa se izborni rezultati naknadno ne mogu kontrolirati, a bez kontrole nema poštenih demokratskih izbora.
9. Na biračkim listama postoje „jednakiji“, to su oni kojima se upisuje akademska titula, a drugima se ne upisuje.
10. Nije poznato tko kontrolira rad izbornog računarskog centra APIS niti je arhitektura softvera dostupna.
11. Apsurdno je, da se glas birača koji je glasao za stranku koja nije prošla granicu od 5% pripisuje nekoj drugoj stranci (po zastarijeloj d-Hondt-metodi). To je nepoštivanje volje birača i legalna je manipulacija s glasačkim listićima.Upravo zbog činjenice da suma glasova za stranke koje nisu dosegle prag od 5% često iznosi i više od skupljenih glasova za pobjedničku stranku kojoj se ti glasovi pripisuju, obeshrabruje mnoge glasače te odustaju od glasanja.
12. U RH se otvara oko 5.500 izbornih mjesta na 3.7 milijuna birača, odnosno oko 740 po biralištu, dočim na jednom biralištu u jednim danu može glasovati najviše oko 500 birača. To znači da uvijeti za glasovanje biračkog tijela nisu ispunjeni.
13. Izbori u RH nisu demokratski (zbog mogućnosti izborne prijevare), jer demokracija ne predstavlja samo volju večine, već je potrebna i politička jednakost koja se između ostalog odražava i u izbornoj ravnopravnosti a ona je poremečena načinom financiranja stranaka.
Umijesto da se stranke same financiraju one se financiraju iz proračuna, sukladno broju predstavnika u Saboru.
14. Izborna ravnopravnost je poremečena i nejednakom izbornom propagandom jer sve stranke nemaju unaprijed istu šansu,a tu spadaju jednaka prisutnost u javnim medijima. Ako se već financiraju iz proračuna onda bi sredstva dana na raspolaganje za propagandu trebala biti za sve ista.
15. Glasačke kutije trebaju radi bolje kontrole biti prozirne.
16. Rok za skupljanje potpisa za Predsjedničke izbore od 12 dana otežava skupljanje potpisa malim strankama i trebalo bi ga produžiti.
17. Na svakom glasačkom listiću bi trebalo pisati tko je nadležan za propisno i pravilno provođenje izbora i na čiju adresu se prijavljuju izborne nepravilnosti (jer se Državno izborno povjerenstvo,na osnovu dokumenta….. ne smatra nadležnim).
18. Izborno etičko povjerenstvo (Predsjednik HAZU) isto ne reagira na prigovore.
ZAKLJUČAK: IZBORNI ZAKON TREBA REVIDIRATI KAKO BI BIO SAVREMEN I POŠTEN. Zbog navedenih nedostataka je većina izabranih predstavnika naroda nelegitimna i time su njihove odluke i rješenja ništavna (pretvorba, privatizacija, rasprodaja, zaduživanje).
Dipl.ing.Radovan Smokvina 2019.
