VELJAČA 1945. U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ…

Polazna teza: prvo, vojna poviest Drugog svjetskog rata na širem dinarskom području (NDH) ima dosta sličnosti glede glavnih zemljopisnih događaja (Vukovar, Petrinja, Pakrac, Lipik, Bijeljina, Brčko, Mostar…) sa događajima iz razdoblja Domovinsko-obrambenog rata, i drugo, kada se zbroji, partizansko-četničke snage imale su u razdoblju II. svjetskog rata veći broj ljudskih žrtava jer su vodili napadačka djelovatanja i rat a hrvatske oružane snage su vodile obrambeni rat sa manjim brojem žrtava ne računajući bleiburški genocid i Križne putove.

1. Dnevno izviješće od 1. veljače 1945.

U ovom izviješću Glavnog stožera Ministarstva oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske stoji da se nastavlja pritisak partizanskih snaga na Brčko. Na susjednoj sriemskoj bojišnici između Dunava i Save neprijatelj (partizani, Sovjeti i Bugari) se utvrđuje. Hrvatska zrakoplovna lovačka bojna prodrla je u Oborevo, 13 km južno od Dugog Sela i protjerala 1. moslovačku brigadu preko Save u kojoj se utopio veći broj partizana. Prema partizanskim izvorima ovaj podatak nije točan. Prema izviješću III. zbornog područja navodno je oko 12.000 četnika, premda se vjerojatno radilo o 3 – 4.000, sa Okruglice (11 km od Vareša) krenulo prema Zenici s namjerom da se predaju njemačkom zapovjedništvu. Željeznički promet na pruzi Brod – Sarajevo – Višegrad je ograničen radi oskudice ugljena. (Detaljnije vidjeti; Zbornik NOR-a; Tom V., Borbe u Hrvatskoj; Veljača 1945; Knjiga 38, str. 563-566; Izvor: znaci.org/zb/4_5_38_2.pfd)

2. Dnevno izviješće od 2. veljače 1945.

Na sriemskoj bojišnici neprijatelj izgrađuje postave. Sudjelovanjem svih raspoloživih snaga pročišćene su glavne cestovne prometnice u središnjoj Bosni od sniega, osim ceste Sarajevo – Podromanija. Sniežni nanosi visoki su na nekim mjestima do 4 metra što otežava cestovni promet i ograničava borbena djelovanja zaraćenih strana. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 567-569)

3. Dnevno izviješće od 3. veljače 1945.

Sovjetsko zrakoplovstvo pomagalo je neprijatelja napadajući Bijeljinu bombama i strojničkom vatrom. Dakle, neupitna je golema vojna pomoć sovjetskih i američko-engleskih zrakoplova partizanskim snagama na sriemskoj i drugim bojišnicama, što će presuditi docniji tok ratnih djelovanja na širem dinarskom prostoru. Pritisak na hrvatske oružane snage svakim danom je rastao što je moralo utjecati na sposobnost hrvatskih momčadi u borbenim djelovanjima. (Vidjeti isti izvor, str. 670-573)

4. Dnevno izviješće od 4. veljače 1945.

Brojni napadaji neprijateljskih snaga na Bijeljinu su učinkovito odbijeni. Jedna borbena skupina napala je partizanski povoz 15 km jugozapadno od Doboja, te pobila 7 partizana. Prilikom napadaja neprijateljskog zrakoplovstva na područje Velike Gorice, prema njemačkom izviješću, oboreno je 3 – 5 napadačkih zrakoplova. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 573-576)

5. Dnevno izviješće od 5. veljače 1945.

U području Bijeljine i Brčkog odbijeno je više neprijateljskih napadaja do jakosti bojne podpomognutih neprijateljskim zrakoplovstvom. U ovim borbama neprijatelj je imao 263 poginulih. Jake skupine četnika, koje su došle iz prave Srbije – iztočno preko Drina, sa šireg balkanskog prostora – i Crne Gore, zaposjele su više sela u području Vareša. Prilikom pretresa u selu Ostrava kod Vinkovaca uhićeno je 60 organiziranih komunista. Nema vijesti što se s njima dogodilo. (Vidjeti isti izvor, str. 577-579)

6. Dnevno izviješće od 6. veljače 1945.

Učinkovito odbijeni novi napadaji partizana na Bijeljinu i tom prilikom je neprijatelj pretrpio oko 342 poginulih. Također odbijen napad četnika na uporišta 10 km iztočno od Dervente uz 6 poginulih i 10 zarobljenih četnika. Vlastiti gubitci su: 5 ranjenih. Dakle, hrvatske postrojbe su istovremeno, još uvijek učinkovito, vodile borbe protiv partizana i četnika na drinskoj i posavskoj bojišnici. Partizani su protjerani iz Gradačca i mjesto oslobođeno. Neprijateljski gubitci su znatni ali još uvijek nisu izbrojani. Vlastiti: 1 poginuli i 9 ranjenih. Hrvatske oružane postrojbe sastavljene od Hrvata-katolika i Hrvata-muhamedanaca branile su svoja sela i teritoriju. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 580-583)

7. Dnevno izviješće Glavnog stožera za 7. veljaču 1945.

U području Bijeljine je olakšano stanje jer je neprijatelj ostavio samo slabije snage, te sa ostatkom krenuo prema jugu. 5. veljače naišao je njemački oklopni vlak na razorenu prugu 9 km južno od Doboja. Ustanovljene žrtve i materijalna šteta. Počelo je vraćanje odmetnika (partizani i četnici) na osnovu Poglavnikova oprosta. Za sada još u manjem broju. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str- 583-586)

8. Dnevno izviješće od 8. veljače 1945.

Poglavnik je mogao pročitati da je neprijateljsko zrakoplovstvo napalo Bijeljinu bombama i strojničkom vatrom. Očigledno je partizanskom vođstvu Bijeljina predstavljala stratešku točku, slično srbskim snagama 1992. godine. Neprijateljski pritisak na područje Brčkog koje se dodirivalo sa bijeljinskim, još traje. Ceste od Brčkog prema Čeliću i Bijeljini zaposjednute su od partizana. (Vidjeti isti izvor, str. 586-588)

9. Dnevno izviješće za 9. veljaču 1945.

Jedna njemačka podhvatna skupina, koja napreduje iz Zvornika, stigla je u područje Janje, 10 km od Bijeljine. Od 22. 12. 1944. do 5. 2. 1945., u području Brčkog i Bijeljine neprijatelj je pretrpio velike ljudske gubitke: nađeno je 1566 mrtvih (poginulih) partizana i velik broj ranjenih. Hrvatski i njemački gubitci su: 114 poginulih (7 častnika), 301 ranjenih i 38 nestalih. Na ličkoj bojišnici ustaške podhvatne postrojbe protjerale su partizane iz Plaškog uz 87 poginulih partizana. Dakle, do svibnja 1945., partizansko-četnički gubitci u ljudstvu su znatno veći u usporedbi sa hrvatskim što je od značaja za vojnu poviest NDH. U području Banja Luke u toku se borbe između partizana i četnika. Pojedinosti nisu poznate. Noću 5/6. veljače 1945., jedna ustaška obhodnja naletila je u Hrvatskom Zagorju na partizansku svadbu. Poginulo je 15 partizana a među zarobljenima uhićen je jedan u odori domobranskog poručnika i jedan u odori ustaškog rojnika. I to je dio vojne povijesti NDH. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 589-592)

10. Dnevno izviješće od 10. veljače 1945.

Kod Brčkog napadnuta i uništena jedna jača partizanska skupina koja je na bojištu ostavila 57 poginulih, dok je 167 zarobljeno. Jake partizanske snage uspjele su zauzeti uporište Mošćenicu, 4 km od Petrinje nakon što su u jednodnevnoj borbi svladale hrabru posadu. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 593-596)

11. Dnevno izviješće od 11. veljače 1945.

U području Bijeljine i Brčkog kao i susjedne sriemske bojišnice zabilježene samo neznatne borbene djelatnosti. Na sjevernoj obali Dunava i Drave od Bačke Palanke do Osieka, opaža se jak neprijateljski promet. Noću 10/11. 2. 1945., minama je oštećena pruga Brod – Sarajevo između Nemile i Vranduka. (Isti izvor, str. 597-600)

12. Dnevno izviješće od 12. veljače 1945.

U dva neuspjela napadaja na uporište južno Brčkog, neprijatelj – koji nosi crvenu zvijezdu na odorama – imao je 59 poginulih. U Sriemu, na Dunavu i Dravi bilo je samo neprijateljske vatre za uznemiravanje. Obkoljena posada Petrinje – sličnosti sa razdobljem Domovinsko-obrambenog rata – i dalje odolijeva neprijateljskim napadajima. Poginulo je 16 a ranjeno 20 partizana. Neprijateljski gubitci u borbama oko Petrinje ciene se na oko 400 poginulih i ranjenih, a gubitci hrvatske posade na 46 poginula i 33 ranjena. Hrvatsko-njemačke borbene skupine prodiru iz Gračanice prema istoku. Prema izviješću II. zbornog područja, na Dilj gori predalo se našim postrojbama 60 odmetnika tzv. bielih partizana dok se navodno želi predati još jedna veća skupina od oko 470 partizana. (Isti izvor, str. 601-605)

13. Dnevno izviješće od 13. veljače 1945.

Nema krupnijih promjena na glavnim bojišnicama. Posada Petrinje obskrbljena je streljivom i učinkovito odbija sve neprijateljske napadaje. Podhvat na odterećenju Petrinje nastavlja se. Odbijen je napadaj partizana na postave sjeverno od Zenice. Hrvatsko zrakoplovstvo napalo je bombama jedno neprijateljsko uzletište u području Čazme kao i području Petrinje. Dakle, poviest se ponavlja iz čega treba izvući određene pouke. (Vidjeti isti izvor, str. 605-608)

14. Dnevno izviješće za 14. veljače 1945.

Požrtvovana posada Petrinje već četiri dana odolijeva napadajima neprijatelja. U borbama oko Petrinje neprijatelj odnosno partizani, je do sada imao 969 poginulih i ranjenih, 4 zarobljena a 9 partizana je prebjeglo. Vlastiti gubitci su zabilježeni: 158 poginulih i 36 ranjenih. Prema izviješću II. ustaškog zdruga, na temelju Poglavnikovog oprosta predalo se 10 seljaka silom uvrštenih u partizane, koji su ubili 5 nižih partizanskih „komandanata“. Postrojbama 7. gorske hrvatske divizije prijavilo se do sada 105 vojnika obveznika iz Požeške kotline. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 609-613)

15. Dnevno izviješće za 15. veljaču 1945.

Petrinja je odterećena zajedničkim djelovanjem hrvatsko-njemačkih podhvatnih skupina. Otok Krk – Jadranska bojišnica – očišćen je od neprijetelja. Dan ranije, na pruzi Sarajevo – Mostar između Raštana i Vojnog, naletio je putnički vlak na minu i stroj se prevrnuo. (Vidjeti isti izvor, str.613-617)

16. Dnevno izviješće od 16. veljače 1945.

Dakle, cjelokupno šire dinarsko područje prekriveno je kostima hrvatskih mučenika, što je od značaja za vojnu poviest hrvatskih zemalja. Poglavnik je mogao pročitati da je borbena skupina iz Sunje (područje Banovine je značajno za hrvatsku vojnu i političku poviest) napala je neprijatelja nanijevši mu težke gubitke. Nakon toga se povukla zbog pomanjkanja streljiva i premorenosti momčadi. Mostar su okupirali partizani. Odpor i ulične borbe u gradu trajale su do 14. veljače poslije podne. Podhvatna skupina upućena sa sjevera u smjeru Mostara nije se zbog jakog partizanskog odpora probila te je zaposjela prihvatni postav južno od Biele, 15 km od Mostara. Broj žrtava prigodom bombardiranja Zagreba od strane neprijateljskih zrakoplova 12. veljača, iznosi 74 poginule građanske osobe, dok je 21 osoba živa iskopana iz ruševina. Podpuno je srušeno 57 kuća a oštećeno 163. Dakle, ratni zločin za koji nitko nije odgovarao. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 617-620)

17. Dnevna izviješća za 17. i 18. veljače 1945.

U Gradačac, 28 km južno od Brčkog, ušle su partizanske snage nakon što je ispražnjen od hrvatskih snaga bez borbe. U području Banovine (Sisak i Petrinja) nema značajnijih promjena. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 621-628)

18. Dnevno izviješće Glavnog stožera za 19. veljaču 1945.

Noću 17/18. veljače 1945. odbijeno je više partizanskih napadaja na snažno hrvatsko uporište Gračanicu koju brane Hrvati-muhamedanci. Zabilježeno je 18 poginulih partizana, dok su 2 domobrana poginula i jedan ranjen. Partizanski komesari su po uzoru na boljševičke, oružjem primoravali partizane da jurišaju iz čega su nastajale ljudske žrtve. Svi koji nisu jurišali su ubijani u potiljak. Jake neprijateljske snage napadaju uporište Sokol, 5 km udaljeno od Gračanice. (Vidjeti isti izvor, str. 629-633)

19. Dnevno izviješće za 20. i 21. veljaču 1945.

Poglavnik je mogao pročitati da je Zvornik napušten bez borbi od hrvatskih postrojbi. U dolini rieke Spreče uspješno je odbijeno više neprijateljskih izviđačkih nasrtaja iztočno Gračanice. Zabilježena su pojačana djelovanja bugarskih snaga kod Narda, 20 km od Osieka. 17. veljače neprijateljski zrakoplovi bombardirali su u dva navrata Rieku kojom prilikom su rafinerija i brodogradilište pogođeni. Ljudskih žrtava nije bilo a materijalna šteta je neznatna. Po nalogu višeg njemačkog podhvatnog zapovjedništva u toku je napuštanje uporišta u Gračanici. Na sriemskoj bojišnici jači neprijateljski pritisak na desnom krilu. Na području Konjica (Jadranska bojišnica) pojačana je partizanska djelatnost. U tijeku je napuštanje Travnika po zapoviedi višeg njemačkog podhvatnog zapovjedništva. Veliki župan i osoblje kao i ugroženo pučanstvo povuklo se u Zenicu. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 638-641)

20. Dnevno izviješće od 22. veljače 1945.

Na sriemskoj bojišnici bilo je samo neprijateljske izviđačke djelatnosti. Sovjetski zrakoplovi napali bombama željezničku postaje Vrpolje i Staro Petrovo Selo. Zabilježene žrtve i materijalne štete. Prigodom zauzimanja uporišta Vaganac kod Bihaća od strane partizana od 31. 12. 1944. do 2. veljače 1945., bilo je zarobljeno oko 40 – 50 ustaša, 2 domobranska častnika i 4 domobrana. Dielom su počinili samoubojstvo a dielom su ubijeni od neprijatelja. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 642-646)

21. Dnevno izviješće od 23. veljače 1945.

Uspješno odbijen neprijateljski napadaj na Kupski most kod Rečice, 8 km od Karlovca. Vode se žestoke borbe u području Travnika oko pojedinih visova koji su više puta prelazili iz jedne ruke u drugu. Tako je primjera radi, vis broj 667, 6 km od Travnika na koncu zauzet od partizana. Na svim uporištima na cesti Travnik – Vitez nastavljaju se borbe. Jedan neprijateljski zrakoplov prisilno se spustio 15 km od Karlovca a posada je otišla u partizane što znači da su imali takvo upustvo. (Vidjeti isti izvor, str. 646-650)

22. Dnevno izviješće od 24. veljače 1945.

U području Udbine jedna njemačka bojna razorila je 30 metara dugi željezni most, kojim su se služili partizani. U području Goražda stanje je ozbiljno zbog partizansko-četničkog djelovanja na hrvatska uporišta. Vitez je napušten a istovremeno partizanske snage vrše pritisak na posadu Zenice. (Isti izvor, str.651-654)

23. Dnevno izviješće od 25. veljače 1945.

Oslobođeni su Pakrac i Lipik nakon što je skršen odpor partizanskih snaga. U izviješću je napisano da se tom prigodom 70% stanovništva Pakraca – za predmnijevati Srbi, Vlasi i pravoslavci – povuklo zajedno sa partizanima u okolne šume. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 655-658)

24. Dnevno izviješće od 26. veljače 1945.

Temeljem pokreta neprijateljskih vozila sjeverno od Drave i izjavama pučanstva, zaključuje se da neprijatelj priprema prielaz Drave i napadaj sa sjevera. Jake partizanske snage napale su 25. veljače oko 21.10 sati željezničku postaju Odra, 8 km od Zagreba. Napadaj je odbijen uz pomoć upućenih postrojbi iz Velike Gorice i Remetinca. (Isti izvor, str. 659-662)

25. Dnevno izviješće za 27. veljaču 1945.

Nakon napuštanja Gračanice, hrvatske snage povukle su se u smjeru Doboja. Na Papuku ponovno oživjela partizanska djelatnost. Neprijatelj ugrožava uporišta na cesti i željezničkoj pruzi Doboj – Maglaj – Zenica i Busovača. 23. veljače uspješno je odbijen partizanski napadaj na željezničku postaju Trbuk, 11 km od Doboja a istog dana neprijateljski zrakoplovi su napali bombama Rieku, Opatiju, Volosko, Omišalj i Kraljevicu. Materijalna šteta je velika a zabilježene su žrtve. Oborena dva neprijateljska lovca nad Riekom. (Vidjeti isti izvor, str. 663-667)

26. Dnevno izviješće od 28. veljače 1945.

Noću 24/25. veljače, odbijeni su brojni napadaji neprijatelja u području Zenice. Idućeg dana jake neprijateljske snage podpomognute oklopnim kolima, napale su Busovaču, 11 km od Zenice. Borbe se nastavljaju nesmanjenom žestinom. Pojačana djelatnost neprijateljskog zrakoplovstva. Željeznički most kod Slav. Broda osposobljen za promet. U ovom razdoblju u nekim vojnim podhvatima sudjeluju zajednički hrvatske, njemačke i kozačke postrojbe. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 672-675)

U zaglavku, u dnevnim izviješćima se ukazuje na nedostatak odnosno pomanjkanje lakog i težkog samoradnog oružja i streljiva kod pojedinih hrvatskih zdrugova a pomanjkanje samovoza i pogonskog goriva otežava blagovremeno upućivanje pomoći na ugrožena mjesta. Loše stanje hrvatskih vojničara je što prilikom prenoćivanja po selima, ulaze u razgovore sa mještanima o stvarima, koje mogu dobro poslužiti neprijatelju. Radi toga se preporučuje, da kada nastupe topli dani, trebalo bi imati za svakog vojnika šatorsko krilo, kako bi se smještaj mogao vršiti izvan naseljenih mjesta. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 702-703) Dakle, na ovaj način je neprijatelj dolazio do vijesti koje su mogle utjecati na tok borbenih djelovanja.

Dr. sc. Ivica Ivo Josipović