MJESEC OŽUJAK 1945. U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ

Polazna teza: premda pripadnicima hrvatskih oružanih snaga ne nedostaje želja za obranom svojih domova i teritorije, obilata saveznička pomoć u vojnom materijalu i tehnici, počinje negativno utjecati na borbenu spremnost momčadi, uporedo sa pojačanom partizanskom propagandom koja predstavlja značajan činbenik vojne povijesti NDH. Preopterećenost, zamor, neprovjerene glasine, nedostatak streljiva, izdaja pojedinih hrvatskih postrojbi, neprekidne borbe sa partizansko-četničkim snagama, učestale djelatnosti neprijateljskog zrakoplovstva, veliki pritisci na svim bojišnicama, su neki od glavnih činbenika zašto su u ožujku 1945. hrvatske i njemačke oružane snage započele sa napuštanjem dielova teritorije NDH povlačenjem na Zapad.

1. Dnevno izviješće Glavnog stožera Ministarstva oružanih snaga za 1. ožujak 1945.

Jake neprijateljske (partizansko-četničke) snage vrše veliki pritisak na hrvatska uporišta u području Zenice. Oslobođena je cesta Kiseljak – Busovača i obskrbljena hrabra posada Busovače. U manjem vojnom podhvatu u području 10 km od Doboja, odbačene su odmetničke (partizanske) snage kojom prilikom je 17 zarobljeno. 26. veljače, neprijateljsko zrakoplovstvo napalo je u niskom letu Doboj bez žrtava i veće štete. (Detaljnije vidjeti; Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, Borbe u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Knjiga 34, Tom 4, str. 957-960, Izvor: Izviješće Glavnog stožera Ministarstva oružanih snaga NDH, znaci.org/dokument.php?br=18777; Za jugoslavenske priređivače zbornika borbe su vođene na području Hrvatske i BiH premda se radilo o cjelovitom teritoriju NDH. Izviješća Glavnog stožera MOS su sastavljena od vijesti sa terena i uglavnom se partizanski izvori sa istim slažu premda je naglašena propagandna djelatnost na obrani vojnih djelovanja partizanskih snaga.)

2. Dnevno izviješće za 2. ožujak 1945.

Hrvatske posade učinkovito su odbile više partizanskih (neprijateljskih) napadaja na područje Janje i Bijeljine. U odsjeku Doboja neprijatelj vrši jaka borbena djelovanja na hrvatska uporišta. Pojačana djelatnost neprijateljskog (američko-engleskog, sovjetskog i partizanskog) zrakoplovstva na svim bojišnicama. Tako su 2 neprijateljska zrakoplova napala strojničkom vatrom pučku školu u Sesvetskom Kraljevcu, bez žrtava i materijalne štete. (Vidjeti navedeni izvor, str. 961-964)

3. Dnevno izviješće za 3. ožujak 1945.

U području Zenice neprijatelj nije ponovio svoje napadaje. Jake partizanske snage potisnule su četnike sa planine Ozren prema rieci Bosni. Doboj je ugrožen s iztoka i zapada jačim neprijateljskim snagama. Nastavljaju se dnevni napadaji neprijateljskog zrakoplovstva i teroristički napadaji odmetnika na željezničke prometnice s ciljem sprečavanja prievoza tereta, sirovina, streljiva i ljudstva. Hrvatske momčadi su brzo popravljale kvarove i borbeni moral je visok jer su branili svoje obitelji i svoju zemlju. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 694-698)

4. Dnevno izviješće od 4. ožujka 1945.

Odbijeno više napadaja neprijatelja na Janju kod Bijeljine zahvaljujući hrabrosti hrvatske posade. U toku borbe izbrojeno je 98 poginulih partizana. Most i žičana željeznica kod Rače na rieci Drini su razoreni od partizana. Noću 1. ožujka, južno od Kaknja napadnut je putnički vlak koji je naletio na postavljenu minu. (Vidjeti isti izvor, str, 968-972) Partizani nisu pravili razliku između teretnih i putničkih vlakova, te otuda pripadaju u terorističke grupe. Uništavali su sve što je pripadalo hrvatskim vlastima time pripremajući teren za obnovu, uz pomoć saveznika, tzv. Titine Srbo-Slavije.

5. Dnevno izviješće za 5. ožujak 1945.

Posada Voćina, obkoljena od oko 3.000 partizana s težkim naoružanjem, probila se u smjeru Ćeralija. (Velike sličnosti sa vojnim djelovanjima u razdoblju Domovinsko-obrambenog rata.) Odbijen neprijateljski napadaj na Vaganac uz znatne neprijateljske ljudske gubitke. U toku je napuštanje Konjica a željeznički park se izvlači u Bradinu. Neprijetelj pretrpio gubitke od 50 poginulih i 6 zarobljenih odmetnika. 4. ožujka 1945., od 13,40 do 14,28 sati izvršila su 83 neprijateljska zrakoplova u 11 valova napadaj bombama od 100 do 500 kg na iztočni i zapadni dio Zagreba. Poginule 144 građanske osobe, srušeno 198 kuća a 200 oštećeno. Za ovaj ratni zločin nitko nije odgovarao. (Isti izvor, str. 973-976)

6. Dnevno izviješće za 6. ožujak 1945.

Po zapoviedi višeg podhvatnog zapovjedništva napušteni su bez borbe Konjic, Brđani i Bradina. U području Virovitice prijavilo se 98 partizana a u požeškoj kotlini 2 na osnovu proglašenog Poglavnikovog oprosta. (Isti izvor, str. 976-980)

7. Dnevno izviješće za 7. ožujak 1945.

U Sriemu odbijena dva noćna napadaja na hrvatske i njemačke postave iztočno od Tovarnika. Na neretvanskom odsjeku nastavljaju se žestoke borbe sa neprijateljem na Ivan Sedlu. U području Zenica – Busovača u razdoblju od 1 – 3. ožujka 1945.,neprijetelj imao 112 poginulih. 28. veljače palo je hrvatsko uporište Sokol, 7 kilometara udaljeno od Gračanice. O naravi hrvatskih vlasti svjedoči djelatnost zrakoplovstva koje je, između drugih borbenih djelovanja, vršilo promičbeno bacanje letaka o Poglavnikovom oprostu partizanima i četnicima. 7 km od Sunje, pronađeno je tijelo pukovnika Slavka Gruma, kojeg su partizani nedavno zarobili na cesti Sunja – Kostajnica. (Vidjeti isti izvor, str. 981-985)

8. Dnevno izviješće za 8. ožujak 1945.

U području zapadno od Zenice nastavljaju se pokretne borbe s partizanima. U borbama kod Ugljevika, 25 km od Brčkog, između partizana i četnika, poginula su 23 partizana, 7 zarobljeno, dok su 24 prebjegla četnicima. (Vidjeti isti izvor, str. 985-988)

9. Dnevno izviješće od 9. ožujka 1945.

Hrvatske postrojbe povratile su izgubljene visove iztočno Ivan Sedla. Goražde je napušteno prema podhvatnoj osnovi. Posada Zenice uspješno odbija napadaje neprijatelja. Hrvatsko zrakoplovstvo ponovo je, između ostalih djelovanja, bacalo promičbene letke u području Hercegovine i Dalmacije. (Detaljnije vidjeti nevedeni izvor, str. 989-991)

10. Dnevno izviješće za 10. ožujak 1945.

Započeo podhvat čišćenja jugozapadno Bijeljine. Cesta Udbina – Lapac, na ličkoj bojišnici, očišćena od neprijatelja. Vlastiti gubitci u borbama kod Brđana i Bradine na neretvanskoj bojišnici su veći od partizanskih: 45 poginula i 18 ranjenih, što svjedoči o žestokom i hrabrom odporu hrvatske posade. Partizani su imali 15 poginulih i 25 ranjenih premda su gubitci moguće veći. (Isti izvor, str. 992-994)

11. Dnevno izviješće za 11. ožujak 1945.

Zapovjedninštvo XVI. ustaškog stajaćeg zdruga u Derventi izdalo je 10. ožujka pismeni sastavak i upustvo prema kojemu se traži prikupljanje vijesti o smještaju, kretanju i namjerama četničko-crnogorskih odreda: da li su u dodiru ili sukobu sa partizanima, odnosno, četnicima grupe Kovačević (Branko Kovačević je bio komandant Vučjačkog četničkog odreda. Tzv. „vukovi sa Vučjaka“ su nastavili istu četničku tradiciju u razdoblju Domovinsko-obrambenog rata) ili Mihailović. Traži se između ostalog, pristojno ponašanje prema pučanstvu što predstavlja bitan dio vojne poviesti NDH. Naputak je podpisao ustaški satnik A. Dujlović. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 995-999) Na prostoru velikih župa Posavlje i Usora i Soli, značajna su četnička uporišta kako u razdoblju II. svjetskog rata tako Domovinsko-obrambenog, zbog rasprostranjenosti srbsko-pravoslavnog stanovništva koje je rado prihvatalo četničke ideje i blizine prave Srbije iz koje su dolazili četnički utjecaji.

12. Dnevna izviješće od 12. i 13. ožujka 1945.

Obrana Sarajeva uspješno odbija neprijateljske napadaje, štoviše je uspjela ovladati visovima 9 i 12 km od grada. Dakle, „Valter brani Sarajevo“ je promičbeni i izmišljen jugoslavenski uradak koji nema sličnosti sa zbiljskim događajima. U Sriemu nije bilo značajnijih borbenih djelovanja. Jaka neprijateljska zračna djelatnost u području Udbina – Lapac. Njemačke postrojbe napustile Sokolac i povukle se prema zapadu. Premoćnije snage neprijatelja napale i svladale stražu kod vodovoda Bistrice, 13 km od Sarajeva. Za sudbinu 32 vojnika se još ne zna. 6. ožujka odbijen neprijateljski napadaj na uporište Bielo Brdo, 6 km od Dervente. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 1006-1012)

13. Dnevna izviješće za 14. i 15. ožujak 1945.

Gradačac je obkoljen od neprijatelja. U području Zenice i Kiseljaka kao i području Doboja nema značajnijih promjena. Živahna neprijateljska zrakoplovna djelatnost na sriemskoj bojišnici. Napadnuti Vukovar i Vrpolje i tom se prilikom jedan neprijateljski zrakoplov prisilno spustio zbog oštećenja. Hrvatski gubitci iznose 34 poginula a neprijatelj ima 705 poginulih, 66 zarobljenih i 21 prebjegla. Njemačke postrojbe su 13. ožujka oslobodile Kreševo. U selu Dubovica kraj Ludbrega pao jedan neprijateljski zrakoplov i izgorio. (Vidjeti isti izvor, str. 1012-1016)

14. Dnevna izviješća za 16. i 17. ožujak 1945.

Uspješno je odbijen pokušaj prielaza neprijateljskih snaga preko Drine 15 km od Bijeljine premda se partizani približavaju prilazima gradu. Odpočeo podhvat protiv neprijatelja u području Plitvičkih jezera. Na drinskoj bojišnici u toku su borbe s neprijeteljom južno od Janje. Na području Trebevića jugoiztočno od Sarajeva partizani vrše jak pritisak i u toku su žestoke borbe. U području Doboja, zabilježene borbe između partizana i četnika. Četnici su potisnuti na zapadnu obalu rieke Bosne između Odžaka i Kotorskog. (Vidjeti isti izvor, str. 1021-1028)

15. Dnevna izviješće za 18. i 19. ožujak 1945.

U toku je podhvat protiv partizana koji nadiru preko Vranduka i Kožuha u smjeru Osječana, 10 km udaljeno od Doboja. Neprijatelj zauzeo selo Sjeninu, 9 km od Doboja. Četničke snage dielom pružaju odpor partizanima, dielom pristupaju partizanima ili ga oružano podupiru. U području Požege prijavilo je 10 vojnih obveznika. Obrana Bijeljine uspješno odbija brojne neprijateljske napadaje. Jake partizanske snage nalaze se u pokretu prema Odžaku, 12 km od Bos. Šamca. Neprijateljske snage svakim danom se približavaju predgrađu Bijeljine i području Brčkog. 19. ožujka 9 neprijateljskih zrakoplova napali su bombama i strojničkom vatrom Slav. Brod i mostove na Savi. Željezni most je srušen a drveni oštećen. Istog dana 57 neprijateljskih zrakoplova je u 4 vala napalo mostove kod Varaždina. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 1028-1039)

16. Dnevna izviješća za 20., 21. i 22. ožujak 1945.

Obrana Bijeljine hrabro odolijeva brojnim neprijateljskim napadajima. Započeo je podhvat u području Gradačca, 28 km od Brčkog. U području Doboja neprijatelj je protjeran iz Osječana, 10 km od Doboja uz 14 poginulih neprijateljskih vojnika. Uspješno odbijeni napadaji između Rudanke i Johovca, 5 i 10 km udaljenih od Doboja. Prilikom bombardiranja neprijateljskih zrakoplova Osieka 18. ožujka, poginule su 2 osobe a idućeg dana u Slav. Brodu je poginulo 30 osoba. Saveznički (američko-engleski i sovjetski) zrakoplovi počinili su brojne ratne zločine nad građanskim pučanstvom, što treba predstavljati sastavni dio vojne poviesti Drugog svjetskog rata. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 1040-1048)

17. Dnevna izviješća za 23. i 24. ožujak 1945.

U području Bijeljine – svaka stopa ovog područja pokrivena je ljudskim kostima – odbijeno nekoliko napadaja boljševika. Primjetno je da se u izviješćima počinju uporabljati izrazi „boljševik“, „srbsko-boljševički“ i „odmetničke snage“. Podhvat u području južno od Gračanice uspješno se nastavlja. Odbačene su boljševičke bande iz Modriče (Modrić) i Pravoslavnih Srnica, 11 km udaljeno od Gradačca. Poginula su 34 boljševika. U gonjenju razbijenih bandi (u drugoj polovici 1945, partizanske snage su gonile hrvatske križare, nap. I.I.J.) požeške kotline u području Stražemana, 16 om udaljeno od Požege, pobijeno je 29 odmetnika, 5 zarobljeno. Šest kilometara od Maglaja hrvatske postrojbe zarobile su jedan neprijateljski stožer bojne, značajan za prikupljanje vijesti o neprijatelju. Hrvatska borbena skupina napadajući iz Doboja osvojila je Gračanicu. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 1048-1055) Pojedina uporišta i mjesta često su u ovom razdoblju napuštana i osvajana pri čemu je najviše stradalo pučanstvo posebno osobe koje bi se istakle u podpori pojedinim vlastima.

18. Dnevna izviješća za 25. i 26. ožujak 1945.

Dakle, partizanske snage podpomognute američko-engleskim i sovjetskim zrakoplovstvom postepeno su stezale obruč oko hrvatsko-njemačkih i kozačkih postrojbi premda su hrvatske oružane postrojbe još uvijek bile visoko borbeno spremne suprostaviti se jačim neprijateljskim snagama. U izviješću se ističe da je u Moslavini 22. ožujka neprijatelj pretrpio težke gubitke u ljudstvu, i to: 247 poginulih, među kojima jedan „načelnik štaba“ i 2 komesara koji su predstavljali strah i trepet za partizanske vojnike. Vlastiti gubitci su bili: 7 poginulih i 45 ranjenih. Od 8. svibnja pa do početka lipnja 1945., partizani su veći dio hrvatskih ranjenika poubijali. U izviješću stoji da su jake srbsko-boljševičke snage zauzele Olovo, 32 km udaljeno od Sarajeva. Partizani su protjerali četnike s područja 7 km od Sarajeva. Neprijatelj se približio Bijeljini s juga do na 5 – 6 kilometara. Noću 23/24. ožujka, premoćne banditske skupine napale su uporište Draganić, 10 km udaljeno od Karlovca. Posada se morala povući pretrpjevši gubitke od 1 poginulog, 4 ranjena i 3 nestala. Neprijateljski gubitci nisu ustanovljeni. U izviješću se ističe da oko 2.000 četnika u području Zenice traži pomoć i sporazum s hrvatskim vojnim oblastima. To je dio vojne poviesti NDH budući su dielovi bosanskih četnika podpisali sporazume sa hrvatskim vlastima kojima su priznavali Poglavnika i hrvatsku vlast za pruženu materijalnu pomoć. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 1056-1065) Dakako, četnička suradnja sa hrvatskim vlastima nikada nije bila iskrena već dvolična.

19. Dnevna izviješća za 27. i 28. ožujak 1945.

Na planini Papuku u požeškoj kotlini komunističke bande pretrpjele su 31. ožujka, ljudske gubitke od 173 poginulih, od kojih jedan komesar i 3 „oficira“, kao i 24 zarobljenika. Vojni podhvat na Kordunu uspješno se nastavlja. Slunj je oslobođen od neprijatelja. Na odsieku Bijeljina – Brčko nema značajnijih promjena. Na planini Majevica neprijetelj (četnici i partizani) pruža sve jači odpor podhvatnim snagama jer se ovdje nalaze značajna četnička uporišta u neposrednoj blizini rieke Drine i prave Srbije. Na cestovnoj prometnici Doboj – Derventa popustio je pritisak neprijateljskih snaga nakon što je južno od Dervente neprijatelj odbačen na jugozapad. (Vidjeti isti izvor, str. 1066-1073) Derventa je također 1992. godine predstavljala značajnu stratešku točku koja je povezivala Knin – Banja Luka – Priedor – Doboj – Bijeljina. Dakle, ovo je jedan od dokaza da se vojna poviest ponavlja iz čega treba izvući pouke.

20. Dnevna izviješća za 29. i 30. ožujak 1945.

Hrvatska posada Čazme, koja je bila privremeno obkopljena od neprijatelja, odterećena je uz pomoć hrvatskih podhvatnih snaga. U izviještaju se ističe da je odbijen jači napadaj „srbo-boljševika“ na jedno uporište 8 kilometara zapadno Doboja. Na planini Majevica ostvaren je napredak podhvatne hrvatske skupine prema Srebreniku, koja je dostigla područje 4 kilometra od sela Sokol nakon što je slomila jači odpor neprijatelja. Na jadranskoj bojišnici na otoku Pagu iskrcale su se neprijateljske snage nepoznate jakosti. Olovo je oslobođeno od neprijatelja i tom prilikom je neprijatelj pretrpio ljudske gubitke od 80 poginulih. Noću 25/26. ožujka uspješno je odbijen napadaj srbo-boljševika na hrvatsko uporište Kladari, 4 kilometra udaljeno od Doboja. Boljševici odnosno partizani su pretrpjeli 37 poginulih vojnika. (Vidjeti isti izvor, str. 1074-1082)

21. Dnevno izviješće Glavnog stožera MOS-a NDH za 31. ožujak 1945.

Na Majevici je dostignut Srebrenik okupiran od neprijetelja. U dielu sela Špionica odbijeni su napadaji neprijatelja. Na jadranskoj bojišnici, neprijateljske snage koje su se privremeno izkrcale na otoku Pagu, izbačene su s otoka. Neprijatelj ponovno zauzeo uporište Olovo. Slaba posada se povukla bez borbe u Vareš. Neprijatelj imao gubitke od 130 poginulih, a vlastiti su: 5 poginulih i 7 ranjenih. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 1083-1085)

U zaglavku, na temelju dnevnih izviješća Glavnog stožera Ministarstva oružanih snaga (MOS) sa kojima se uglavnom slažu neprijateljski izvori, za prosinac 1944. godine te siečanj, veljaču i ožujak 1945., proizilazi da su neprijateljski (partizansko-četnički) gubitci u ljudstvu viši spram vlastitih odnosno hrvatskih gubitaka što je od značaja za vojnu poviest NDH stoga što su partizani vodili napadna dejstva i time više izloženi pogibelji i ranjavanju vojnika u usporedbi sa hrvatskim postrojbama koje su branile svoja sela i zemlje. Od značaja je da partizanski izvori ne opovrgavaju ova izviješća što znači da su podatci točni. Dakle, ovo je dodatni dokaz da je saveznička (američko-engleska i sovjetska) vojna i materijalna pomoć, presudno utjecala na dalji tok ratnih djelovanja što je u protuslovnosti sa službenom projugoslavenskom historiografijom.

Dr. sc. Ivica Ivo Josipović