Podjeli

Vrijeme se opet poigralo s ljudima. Na propupalu prirodu pao je snijeg, ali i jaki vjetar koji ruši sve pred sobom. Priroda pokazuje da je ona vlada usprkos svoj tehnologiji i ljudskom nemaru
Ovih dana izašle su kosilice u parkove. Tek malu travu, tek niklu, s glavicama procvalog maslačka i tek otvorenim glavicama tratinčica, nemilice kose sve do zemlje.
Neki čovjek tamo u nekom uredu listao je žurnale i vidio naslikane parkove gdje trava visine pola centimetra i naredio da se kosi.
Bruje kosilice od ranoga jutra, glave maslačka padaju,  tratinčice se gube u pokošenoj travi, troši se gorivo, bude se djeca prerano, sve zbog lijepe slike u katalogu..
Ljudi su zaboravili na kalendar radova u prirodi.
Naši stari znali su kada i kako treba raditi. Prvi otkosi sijena kada ocvatu proljetnice čiji su cvjetovi hrana za pčele.
Pčele najveći oprašivači s prvim proljetnicama izlaze iz košnica i pelud im služi kao ljudima infuzija. Prva hrana koja potiče proizvodnju meda i niz ljekovitih proizvoda koje služe čovjekovom zdravlju.
Pčela u prosjeku živi dva mjeseca svojim oprašivanjem prenosi zeleni život dalje, čovjek mora živjeti u skladu ritma koji određuje priroda. Košnju trave u vrijeme dok proljetnice cvatu nisu u skladu sa životom prirode, za pomodni trend uništavamo hranu za prenositeljice života.
Uništavanje prirode  za neke buduće generacije u svrhu velike zarade moralo bi se regulirati zakonom.
Iscrpljujemo zemlju kao da smo samo mi važni. Zašto su ljudi postali tako sebično nepragmatični bez vizije za budućnost.
U prošla vremena znalo se da polja moraju odmarati, da se zemlja mora oporaviti od rađanja nove hrane. Neuki seljaci koji nisu znali ni čitati ni , znali su da se na oranicu svake četvrte godine sadi djetelina kako bi se zemlja nahranila i odmorila. Danas uz tisuće poljoprivrednih instituta svake godine oremo dublje, prodiremo do zadnjeg atoma snage zemlje.
Za to trebamo sve jače traktore, prošli tjedan prodan je jedan kod nas za rekordnu  količinu novaca. Taj traktor težak nekoliko tona ići će još dublje. Isplativost tog traktora jednom poljoprivredniku u Hrvatskoj ne može se izračunati, a on ponosan .
Ta silna skupa mehanizacija koja se nudi poljoprivrednicima sve je male otjerala u propast. Kupuju se traktori koji se ne mogu otplatiti sa 100 hektara obrađene zemlje. Priroda se poigra vremenom ljetina zakaže i nema novaca za kredite koji bi pokrili troškove proizvodnje
U prijedlogu je zakon koji bi branio uknjiženje male parcele poljoprivrednog zemljišta. Tim zakonom koji je sada protuustavan uništio bi se tradicionalan način života u Hrvatskoj. Sela bi ostala bez svojeg izvora prihoda gdje se na malim parcelama uzgaja potrebna hrana za životinje i ljude na selu. Samodostatnost bi se potpuno ukinula. Stoljetno vlasništvo ne bi se moglo prenijeti dalje.
Što je za ljude uz more barka i mreža, to je za ljude na kopnu vrt . Odmor za dušu i bijeg od surovosti života, mjesto gdje čovjek slavi zajedništvo s prirodom koja ga je stvorila.
Ukidanjem te veze prestaje svaki bliski odnos, život se svodi na novac i dirigiranu zabavu, postajemo kalupi s navikama.
Braniti tradicionalan odnos s prirodom je braniti život kakav poznajemo. Dva mjeseca života pčela donese više dobra prirodi nego životni vijek čovjeka.
Pustimo ljudi da proljetnice ocvatu, da se rosa cakli na travi, da nam djeca spoznavaju ljepotu buđenja prirode i ljepotu otvaranja cvijeta, bit će bolji ljudi sutra.
Pustimo da glavu maslačka raznese vjetar, on je stoljećima prenosio tako život. Tko smo mi da uzimamo vjetru snagu, tko smo mi da pčelama uništavamo hranu.
Učili smo da priroda pamti, učinimo nešto i mi za nju.
Ne kosimo maslačke dok im glave ne posijede,
za budući život i ljude koji će doći poslije nas.
Dragica Trumbetaš


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Gospodarstvo