Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Područje Banovine je i ranije bilo devastirano i zapostavljeno, kako zbog ratnog nasljeđa, tako i zbog korupcije, nedostatka vizije i nedostatka planova i projekata usmjerenih na oživljavanje tih krajeva. Ovaj katastrofalni potres je samo dovršio ekonomsku i demografsku agoniju ovih krajeva.  Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Dvor, Majur i Donji Kukuruzari uz dolinu Une, Vrginmost (Gvozd), Glina isto tako pa i Petrinja su neovisno o potresu doživljavali demografsku katastrofu. Potres je samo stavio točku na i. To treba imati u vidu. Potres, koliko god bio katastrofa, može postati i prilika za detaljnu i učinkovitu obnovu koja će postaviti temelj za budući razvoj, naseljavanje tih krajeva i mogućnost samoodrživosti.

Razvojni koraci Banovine počeli su tijekom prosvijećena apsloutizma sve do 1848. godine, kada je kao Vojna krajina dokraja uređena i militarizirana. Bečko središte pokušava je gospodarski oživjeti. Drugi put Banovina doživljava ekspanziju tijekom razdoblja od drugog sv. rata do Domovinskog rata kada se povezuje prugama, razvijaju gospodarski resursi a zaposlenost u industriji i kooperacija domaćinstava s mesnom industrijom Gavrilović omogućuju zadovoljavajući život za stanovnike. Ratom i okupacijom razorena Banovina se poslije Domovinskog rata izgrađuje ali aktivno samo u stambenom smislu dok u gospodarskom i prometnom smislu taj oporavak ide puno, puno sporije. Dolazi do velikog vala iseljavanja a na kraju dolazi i katastrofalni potres koji je sve vratio na početak. I sada je država Hrvatska pred velikim ispitom. Ima li snage za brze i učinkovite mjere oporavka stanovništva i gospodarstva Banovine ili nema. Ova druga opcija zasigurno vodi u katastrofu s nesagledivim posljedicama.

 

Potres je posebno uništio središte grada Petrinje i to do te mjere da se sada mora razmišljati o potpunoj reizgradnji i novom izgledu središta grada Petrinje a teško je stradao i Sisak, koji je puno veći grad pa je stoga i šteta vrlo velika. Glina je manji gradić s puno objekata koji su i prije potresa bili za rušenje, tako da je obnova Gline puno manji zalogaj za državu Hrvatsku.

 

RAZLOZI

Raspravljajući o razlozima za obnovu Banovine, postaje jasno da se država Hrvatska mora voditi drugačijim ciljevima i drugačijim pristupom od obnove u Zagrebu. Što bi tome bili razlozi ?

 

  1. Demografskoj katastrofi Banovine koju danas proživljavamo se mora stati na kraj. Obnova mora biti takva da zadrži ljude u gradovima i selima Banovine i da stvori uvjete za doseljavanje i dostojanstven život. Taj cilj nema cijene, jer tamo gdje nema ljudi prestaje svaka ekonomska aktivnost i taj dio zemlje postaje mrtvo tkivo i meta raznih aspiranata. Demografska obnova je ljudski, moralni, ekonomski, siguronosni cilj i u krajnjoj liniji, to je cilj nacionalne sigurnosti. Stoga je to prvi razlog drugačijeg pristupa obnovi Banovine.

 

  1. Razlika u tržišnoj cijeni. U Zagrebu je tržišna cijena barem dvostruko veća od etalonske cijene gradnje, tako da se vlasnicima isplati ulagati u obnovu jer sva ulaganja tržišna vrijednost može nadomjestiti i nakon što država sttrukturno obnovi objekte, vlasnici imaju motiv ulagati u cjelokupnu obnovu. Na Banovini je tržišna cijena stanova manja od etalonske cijene gradnje pa vlasnici nemaju nikakav motiv osim emocionalnog za ulaganja u nekretninu jer se ulaganja nikada ne mogu vratiti kroz ekonomski ciklus. Pored toga, ljudi jednostavno nemaju novca jer su mnogo siromašniji od stanovnika Zagreba. Stoga se obnovi na Banovini mora prići drugačije.

 

  1. Na Banovini su posljedice potresa puno teže nego u Zagrebu jer je i potres bio puno jači pa su mnogi objekti za potpuno uklanjanje. Stoga se na Banovini mora obnovi prići tako da se moraju graditi novi objekti, višestambene zgrade, ali i gospodarski objekti koji će omogućiti i razvoj a ne samo stanovanje.

 

  1. Kako je u Petrinji npr. stanje takvo da se podrazumjeva potpuna reizgradnja središta grada, (za razliku od Zagreba, Siska i svih ostalih oštećenih mjesta) to je svakako i prilika da se funkcionalnost grada digne na višu razinu i da Petrinja postane gradić blizu Zagreba koji je poželjan za život i rad u estetskom, funkcinalnom, ekonomskom, kuturnom, sportskom i svakom drugom smislu. To bi trebao biti interes lokalne zajednice ali i države Hrvatske.

 

  1. Zadnji razlog je sukus već spomenutog. Ljudi na Banovini su velikim dijelom siromašni i nije moguće na njih prebaciti veći dio tereta obnove. Inače će se nastaviti egzodus stanovnika Banovine što će stvoriti drugi problem u situaciji kada prijete velike migracije koji će biti siguronosne prirode. Bez stanovnika država nema nadzor teritorija. Stoga je obnovi Banovine potrebno prići na sasvim drugačijim osnovama i sa drugim ciljevima nego obnovi Zagreba.

 

UVJETI I NAČINI OBNOVE

Raspravljajući o uvjetima i načinima obnove, dolazimo do zaključka da se obnova mora zasnivati na principu strukturne obnove cijelog objekta i visoke rohbau obnove-izgradnje ili „ključ u ruke“ za kvadrate koji pripadaju po broju stanara kuće ili naknade za samoobnovu u određenom iznosu za poticanje samoobnove poslije strukturne obnove.

Stanari višestambenih zgrada uopće nisu bili obuhvaćeni dosadašnjim zakonom i to je bio potpuno prazan prostor. Logično bi bilo da se odmah krene sa izgradnjom višestambenih objekata po protupotresnim standardima bez rješavanja imovinsko pravnih odnosa u ovoj fazi. Svi izgrađeni stanovi će biti državni a oni koji budu imali pravo će stanove dobiti u vlasništvo uz doplatu razlike kvadrata po etalonskoj cijeni gradnje (ako bude razlike) ili uz određeni ne preveliki doplatak za novi stan (za stanove po sustavu „ključ u ruke“). Oni koji imaju pravo na 50% (koji nisu bili prijavljeni na adresi) će moći otkupiti svoj dio ili ga prodati državi za 50 % naknade za stari stan. Oni koji su bili podstanari će stanarinu plaćati državi (ili lokalnoj zajednici, zavisno tko će biti vlasnik zgrade).

Na taj način država će riješiti problem smještaja ljudi iz kontejnera do njihovog povratka u njihove kuće, vlasnika stanova u višestambenim zgradama koje su srušene ili su za rušenje. Ako se napravi dovoljno zgrada, ostat će mjesta za buduće stručnjake, liječnike ili pripadnike Hrvatske vojske koji se delegiraju u Petrinju na rad.

Na taj način se brzom izgradnjom rješava problem u kratkom roku, postavljaju se temelji za mogućnost gospodarskog razvoja jer se stručnjacima može odmah ponuditi stan u najam (ili otkup po puno povoljnijoj cijeni nego drugdje) ako dođu raditi u Petrinju. Mijenja se vizura grada i Petrinja dobija novo naselje (na području stare vojarne u Petrinji) te se tako rješava nekoliko problema istodobno.

Čekajući da se riješe imovinsko pravni odnosi proći će vrijeme, ljudi će biti nezadovoljni i frustrirani i mnogi će se iseliti. Petrinja i Banovina će biti dodatno demografski i na svaki drugi način devastirani.

 

Promptnom izgradnjom desetak višestambenih zgrada država će pokazati učinkovitost, moći će pokazati Europi kako je utrošila njihov novac i zbrinuti cca 1000 ljudi.

Drugi prihvatljiv i brz način je poticanje samoobnove i izgradnje. Svima čije su kuće ili stanovi crveni koji imaju gradilište (ili su ga spremni kupiti) država može ponuditi plaćanje izgradnje montažne ili drvene kuće do visoke rohbau faze i kvadrata koji im pripadaju i naravno izgradnju temelja. To je značajno manji trošak zbrinjavanja nego bilo koji drugi način a jamči da će ljudi ostati u području grada ili mjesta. Lokalna zajednica bi mogla urbanističkim planom predvidjeti parcele za takvu gradnju, osigurati priključke i omogućiti njihovu prodaju.

Treći prihvatljiv način je korektna isplata vlasništva u stanovima i prepuštanje vlasnicima da se sami pobrinu za samoobnovu ili neko drugo rješenje.

Za svaki način obnove je ključno da stanari i vlasnici stanova točno znaju na čemu su i što mogu dobiti a što izgubiti. Isto je tako važno da ljudi mogu izabrati za sebe odgovarajući način.

Poseban problem je planiranje, poticanje razvoja i potpore gospodarstvu Banovine jer bez gospodarskih subjekata, radnih mjesta i kolanja kapitala nema uspješne obnove. Zato žurno treba izgraditi sustav poticajnih mjera i razviti projekte za privlačenje ulagača, sustav poticanja postojećih gospodarskih subjekata, razviti viziju brzog razvoja poljoprivrede, izgraditi infrastrukturne objekte (hladnjače, sušare, plinifikaciju, brzi internet ili slično) i posebno važno prometno dobro povezati Banovinu i Zagreb.

 

TRENUTNI PROBLEMI KOJI SE MORAJU PREVLADATI

 

  1. Obnova ide sporo i vezana je uz mnoge administrativne probleme. To se može prevladati novim mjerama koje trebaju biti brze, učinkovite i provjerljive.
  2. Obnova postaje sve skuplja kako vrijeme odmiče jer zbog velike potražnje cijene repro materijala skaču.
  3. Nema jasne vizije u kojem smjeru će se ići i na koji način pa je previše improvizacija.
  4. Nema adekvatnog nadzora provedbe mjera obnove pa ni prioriteti nisu određeni adekvatno što na terenu izaziva nezadovoljstvo.
  5. Zakonska ograničenja onemogućuju brže rušenje objekata koji ugrožavaju okolinu i tu treba nešto mijenjati. Rušenje takvih objekata treba omogučiti zakonskim rješenjem bez zapreka.
  6. Postoje i mnoge druge zakonske i administrativne prepreke koje se moraju proučiti i pripremiti izmjene zakona i propisa kako bi se u budućnosti izbjegli administrativni problemi.
  7. Zaštita kulturne baštine se ne bi trebala provoditi na način da se sačuva stara gradnja koja će ponovo biti izložena opasnosti od potresa. Objekte bi trebalo uslikati i sve srušiti a onda u modernoj izvedbi ali vizualno po starom izgledu izgraditi nove objekte koji će mati protupotresne standarde. Tako je obnovljan Dresden poslije 2. sv. rata. Ovako je zaštita kulturnih spomenika velika smetnja brzoj obnovi a stupanj protupotresne zaštite slab.

Vrijeme ističe, ljudi se iseljavaju i Hrvatska već kasni s potezima koje još nije ni pripremila. Ljudi su u neizvjesnosti bez mogućnosti da sagledaju opcije za svoje preživljavanje i rješavanje svog statusa a zima dolazi. U očekivanju poteza države svi su u velikoj vremenskoj oskudici a zastavica na satu samo što nije pala.

Milan Brigljević, 6. rujna 2021.


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Gospodarstvo