Ako je ikada bio upitan broj krivotvorenih odnosno kupljenih diploma u Hrvatskoj, sada je nakon mnogih rasprava raznih stručnjaka i „stručnjaka“ koji su na temu mjera i koronavirusa imali što kazati, dojam da je tih lažnjaka puno više no što se i moglo zamisliti. Slušajući proteklih mjeseci razne stručnjake koji su raspravljali o mjerama Stožera, koronavirusu, a sada i o cjepivima, dojam o mogućim lažnim stručnjacima je stravičan. Naprosto je nevjerojatno koji i kakvi sve likovi defiliraju malim ekranima prosipajući svoju pamet koja sa činjenicama i logikom nema apsolutno nikakve veze. Kako je moguće da toliki broj ljudi, pa i iz medicinske struke, koji se izmjenjuju u raznim emisijama pojma nemaju o cjepivima, što je toliko uočljivo da se nerijetko i sami novinari za te „stručnjake“ doimaju pravim ekspertima.
Da neki, bez uvrede, mehaničar, vozač ili kuhar, nešto i „bubne“ o koronavirusu ili nekom cjepivu je nekako i razumljivo, ali da budalaštine koje sa pameću nemaju veze lupetaju ljudi iz medicinske struke je već alarmantno i za samu medicinsku struku. Javna je tajna da farmaceutske tvrtke našim liječnicima nerijetko na moralno i zakonski veoma upitan način „financiraju“ razna studijska putovanja, usavršavanja i neke druge benefite, vrlo je moguće i ponešto „šuštavije“. Ne treba dakle isključiti ni to da neki liječnici namjerno denuciraju odnosno protežiraju neka cjepiva na štetu drugih, i sve to iz nekih potpuno drugih razloga a ne onih medicinskih.
Jasno je da na cjepivu AstraZeneca nitko u „maloj“ Hrvatskoj ne može zaraditi neku ozbiljniju „pinku“ jer mu je cijena „samo“ €1.78, no ako bi se umjesto tog cjepiva trošilo isključivo cjepivo Moderna koji košta $18 ili Pfizer čija je cijena €12 onda stvari stoje sasvim drugačije. Na cijeni većoj 6 do 9 puta se već može napraviti ozbiljan „posao“, posao radi čega se nekima moguće je isplati toliko uporno lupetati o neučinkovitosti ili sumnji na cjepivo AstraZeneca da se sve češće prelaze granice lobiranja, kao i dobrog ukusa. Sumnja na iskrene namjere nekih osoba iz „stručnog“ milja koji se pojavljuju u javnom odnosno medijskom prostoru se povećava njihovim izbjegavanjem davanja važnih informacija građanima o bitnim razlikama kod navedenih cjepiva, posebno o načinu njihove izrade, čuvanja, transporta, dosadašnje primjene, i na koncu o samom načinu djelovanja cjepiva.
Da se građanima daju navede informacije sasvim sam siguran da nikakvih „nesporazuma“ ili odbijanja nekih cjepiva ne bi bilo. Za sve one koji o bilo kojem cjepivu nešto žele znati bilo bi dobro da se informiraju o svakom koji je trenutno u uporabi. Za one kojima se ne da kopati po literaturi pokušati ću u nekoliko crta pojasniti neke bitne karakteristike. Cjepivo AstraZeneka spada u tzv. adenovirusna (vektorska) cjepiva čija je karakteristika da se cjepivom u tijelo unose antitijela kao „oružje“ za borbu odnosno zaštitu od određenog virusa, a mRNA cjepivima (Pfizer, Moderna) se u tijelo unose „upute“ stanicama da same „izrade oružje“ za borbu protiv virusa koji bi ih napao. Vektorska cjepiva, npr.ono najpoznatije za gripu, su već dugi niz godina u uporabi u cijelom svijetu, a mRNA cjepiva se sada po prvi puta pojavljuju. Nadalje, vektorska cjepiva se čuvaju i transportiraju u običnim zamrzivačima sa temperaturama od -4 do -8 stupnjeva C dočim za mRNA cjepiva za transport i čuvanje trebaju specijalne rashladne komore sa temperaturama nižim od -70 stupnjeva C.
Ono što je svima cjepivima (AstraZeneca, Pfizer, Moderna) zajedničko je da su pružaju 100%tnu zaštitu od razvijanja težih kliničkih slika ili smrtnog ishoda u slučaju zaraze, što ujedno znači i da niti jedno cjepivo od navedenih ne pruža za sve koji se cijepe 100%nu zaštitu od zaraze nakon cijepljenja. Slobodan je izbor svima da li se hoće ili neće cijepiti, no savjet je struke, kojeg i osobno podržavam, da se svi stariji i ili uz to svi oni sa više komorbiditeta obavezno cijepe, bilo kojim cjepivom, jer svako od navedenih je 100%tna zaštita da u slučaju zaraze osoba neće završiti na hospitalizaciji ili sa smrtnim ishodom.
U Zagrebu, 14.02.2021.
Predsjednik BUZ
Milivoj Špika