Podjeli

Umirovljenici zajedno predlažu Vladi odbacivanje sve glasnijih razmišljanja za povećanje stope doprinosa za II mirovinski stup već da se što prije za 1 – 2% poveća izdvajanje za I mirovinski stup, što bi u slijedećih nekoliko godinama trebalo povećati sa sadašnjih 15%  do ukupnih 20% ili još više. Treba imati na umu da je Hrvatska u skupini zapadnoeuropskih zemalja sa najmanjim ukupnim stopama doprinosa za mirovine što se radi moguće neodrživosti mirovinskog sustava mora žurno mijenjati.

Umirovljenici zajedno (SU, BUZ, DSU) predlažu Vladi povećanje izdvajanja za I mirovinski stup uz redefiniranje statusa II stupa koji nije polučio najavljene efekte. Za II stup je dovoljno kazati da se preko 80% svih koji odlaze u mirovinu odlučuje za prijenos sredstava u I stup a tek manji dio ostaje i u II stupu, i to uglavnom radi mogućnosti povlačenja 15% gotovine koja im u većini slučajeva služi za pokrivanje minusa na osobnim računima. Kada ne bi bilo mogućnosti povlačenja gotovine samo bi rijetki prilikom umirovljenja ostali u II stupu što samo po sebi sugerira kako se sa II stupom nešto  treba uraditi, i to doslovno odmah.

Budući već imamo cijene roba i usluga na razini EU tako ne vidimo opravdane razloge radi kojih u Hrvatskoj ne bi trebali imati europske plaće i mirovine. Ako je minimalna plaća, minimalna mirovina, cijena sata rada, kao i još puno toga isključivo posljedica političke volje i u potpunoj nadležnosti Vlade odnosno Hrvatskog sabora, onda je logičan zaključak kako je i siromaštvo posljedica političkih odluka ili volje a ne financijskih nemogućnosti države.

Umirovljenici zajedno uz najveće umirovljeničke udruge MUH-a i SUH-a, kao i radnički sindikati, dijeli mišljenje kako je iscrpljen prostor za povećanje neoporezivog dijela plaće stoga je jedino rješenje u povećanju bruto plaća koje se treba uraditi kroz povećanje minimalne cijene satnice rada koje su u Hrvatskoj među trima najmanjima u EU. Hrvatska će ove godine za mirovine isplati cca 6,5 milijardi EUR s tim će uplate u oba stupa iznositi 4,3 milijarde EUR-a što znači da će se 2,2 milijarde EUR se pokriti drugim prihodima proračuna.

Izdvajanjem mirovina po posebnim propisima koje čine 25% ili cca 1,65 milijardi EUR dolazimo do „samo“ 0,55 milijardi EUR koji nedostaje da bi se čak i uz važeće stope doprinosa uplatama pokrile isplate svih preostalih mirovina. Ako su u nizu zemalja EU koje imaju znatno veće prosječne mirovine od Hrvatske i ukupne stope doprinosa za mirovine veće poput npr. 24,4 u Sloveniji, Francuskoj 27,8% ili Italiji čak 33% onda nema zapreke da se stope doprinosa za mirovine uz povećanje bruto plaća povećaju i u Hrvatskoj.

Povećanjem bruto plaća kroz povećanje cijene satnice rada, uz povećanje stope doprinosa za I mirovinski stup i resetiranjem II stupa, se otvora prostor i za značajan rast mirovina što su u javno iznesenim zahtjevima već najavile sve relevantne umirovljeničke udruge i stranke.

U Zagrebu, 02.08.2023.

UMIROVLJENICI ZAJEDNO

Milivoj Špika – Koordinator za medije


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Gospodarstvo