By Premijer Andrej Plenković krajem 2016. godine objavio je da je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti INA-U otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL.
To se dogodilo nakon što je Hrvatska izgubila u postupku koji je pokrenula protiv MOL-a pred arbitražnim sudom komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi. Podsjetimo, Hrvatska je izgubila spor pred Arbitražnim sudom i treba MOL-u platiti 236 milijuna dolara kazne i kamata. Naknadu štete iz pravorijeka ICSID-a, Vlada RH je oportuno podmirila, a u skladu sa međunarodnim obvezama.
Mađarski MOL najveći je pojedinačni dioničar INA-e u kojoj drži 49,1 posto dionica Ine (4.908.207 dionica), dok hrvatska država ima 44,8 posto (4.483.552 dionice), a privatni i institucionalni dioničari u Ini drže 6,1 posto dionica (608.241 dionicu).
Vlada RH tada osniva savjetodavno tijelo Savjet za INU (Andrej Plenković s ministrima Darkom Horvatom, Tomislavom Ćorićem, Zdravkom Marićem, Ivanom Malenicom i Josipom Aladrovićem) sa zadaćom davanja smjernica, poduzimanja mjera i aktivnosti te predlaganja Vladi odluka vezano uz pripremu, provedbu i financiranje postupka mogućeg otkupa dionica koje drži MOL u INA-i.
U travnju 2018. godine Vlada je za investiijskog savjetnika u transakciji moguće kupnje dionica Ine od mađarskog MOL-a izabrala konzorcij u kojem su bili Morgan Stanley, Intesa Sanpaolo Group i Privredna banka Zagreb (PBZ).
Međutim, nakon prijepora oko “ugovora o zastupanju i angažiranja savjetnika” s prvotno izabranog Morgan Stanley & dr,, Vlada je 1. kolovoza 2019. za novog konzultanta odabrala englesko-francusku investicijsku banku Lazard. Lazard je odbijen na prvom natječaju objasnio je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić. U jednom smo se trenutku odlučili da promijenimo sugovornika i upravo Lazar je naš izbor’, objasnio je ministar.
Na zadnjem sastanku Savjeta za INA-u od 1. 2. 2023., ministar Filipović, uz potporu ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice, zadužuje se (!) nastaviti razgovore s MOL-om u kontekstu širih odnosa RH i MOL-a i uvođenja novog modela korporativnog upravljanja INA-om.
Stoga, evo nekoliko pitanja Savjetu za INU, na koje tražimo odgovore:
- Navodno je vrijednost Ugovora sa Lazardom 9 mil. EURA.? Je li ovaj iznos točan i što se konkretno za njega dobilo?
- Hoće li i kad INA biti vraćena u hrvatske ruke?
III. I ako da, što s njom nakon devastiranog osnovnog poslovanja?
Anđelko Jeličić
