By U tekućoj promidžbenoj ofenzivi koju na hrvatskom medijskom prostoru provodi Hrvatska elektroprivreda d.d. kao najvažnija strateška tvrtka u državnom vlasništvu u nekoliko medija pojavio se oglas na cijeloj stranici, što znači da je masno plaćen, s porukom „HEP – ponosno svjetlo hrvatske kulture“. Prije svega postavlja se pitanje motiva te propagandne poruke i povezanosti HEP-a s hrvatskom kulturom.
Motiv je u sadašnjim uvjetima i okolnostima pod kojima posluje HEP d.d. vrlo prozaičan i pomalo podsjeća na priču o „Agrokoru“ za koju se zna kako je završila. Todorićeva mega kompanija poslovala je godinama od samog početka sa lažnim financijskim izvješćima pa o stvarnom položaju koncerna javnost nije imala pojma dok „Agrokor“ praktički nije bankrotirao. Razlog što je Ivica Todorić mogao tako poslovati s fabriciranim bilancama ležao je u goloj činjenici što su vodeći tiskovni i elektronski mediji „Agrokor“ i njegove firme imali kao solidne oglašivače koji su punili novinske stranice i ispunjavali reklamne termine na elektroničkim medijima. Na sličan način ta se priča sada ponavlja s HEP-om kao najmoćnijom državnom strateškom tvrtkom o čijem se realnom poslovanju ne može naći ni retka u spomenutim medijima. Oni su jednostavno ucijenjeni izdašnim reklamnim porukama HEP-a koji na taj način blokira tzv. istraživačko novinarstvo, ako takvo što uopće postoji u hrvatskoj novinarskoj struci. Kao što su prije u doba komunizma novinari bili „društveno-politički radnici“ u funkciji jedne partije, sad su u kapitalističkim uvjetima poslovanja „komercijalno-politički djelatnici“ u funkciji komercijalnih i javnih medija. Naravno na prvom je mjestu Hrvatska radiotelevizija kao tobože javni servis, a u stvari servis vladajuće stranke, bilo HDZ-a ili SDP-a, a potom slijede vodeći dnevnici, televizijski kanali s nacionalnom i regionalnom koncesijom te brojni portali na društvenim mrežama.
U takvim okolnostima portal „Bezcenzure.hr“ ostaje jedini otvoreni medij koji nije pod utjecajem rukovodne strukture HEP-a d.d. U nekoliko dosadašnjih analiza opisali smo stanje u toj ključnoj državnoj tvrtki punoj korupcije, pa bi pravi slogan s obzirom na brojne korupcijske afere za HEP d.d. trebao biti „HEP– duboka tama hrvatske korupcije“. Stanje u njemu treba ipak gledati pod drugačijim svjetlom nego što je to bilo u „Agrokoru“, jer je HEP d.d. državna tvrtka dakle u javnom vlasništvu, drugim riječima u vlasništvu građana. Kako u HEP-u smatraju da oni nisu dužni odgovarati nikome najbolje pokazuje slučaj zagrebačkog poduzetnika Hrvoja Šimića koji je preko bivše Saborske povjerenice za informiranje Anamarije Muse zatražio informacije o isplatama odvjetnicima i javnim bilježnicima koje su poduzeća unutar grupe HEP-a d.d. angažirala od 2012. do 2016. godine. U HEP-u su narvno odbili pružiti zatražene informacije tvrdeći da one nisu od javnog interesa (?!) te da njihovo otkrivanje može prouzročiti gospodarsku štetu. Visoki upravni sud odbio je tužbu HEP-a i potvrdio rješenje povjerenice za informiranje. U obrazloženju rješenja Visokog upravnog suda naglašava se da je Republika Hrvatska jedini dioničar HEP-a d.d. te da je HEP dužan obavljati svoju djelatnost odgovorno, učinkovito i transparentno u odnosu prema vlasniku dakle prema državi a posredno i prema građanima Hrvatske. „U konkretnom slučaju zatražene informacije predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima“, kaže se u rješenju Visokog upravnog suda.
U tom kontekstu portal „Bezcenzure.hr“ u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama postavio je nadležnoj službi HEP-a d.d. nekoliko pitanja koje navodimo
1) Je li točno da je Uprava HEP-a usvojila odluku da se Fašniku u Samoboru dodijeli 350.000 kuna, a da se kao pomoć obiteljima trojice nastradalih djelatnika u Hidroelektrani Plat dodijeli po 300.000 kuna?
2) Zašto još uvijek nije raspisan natječaj za javnu nabavu kabela prijeko potrebnih jedinicama Elektre, iako još od 27. travnja 2018. godine postoji zahtjev postavljen članu Uprave HEP-a d.d. Saši Dujmiću od strane HEP ODS d.o.o.?
3) Koliko je Sektor za korporativne komunikacije kojemu je na čelu Ivica Žigić dobio sredstava za 2018. godinu i koji su poslovni medijski subjekti dobili sredstava od tog Sektora?
4) Koliko je u godinama 2015., 2016, 2017. i 2018. iznosio uvoz energije izraženo u kunama?
Očekujemo odgovor u zakonskom roku od 15 dana.
Anđelko Jeličić
