By Plenković je pitao člana uprave HEP-a: zašto je ponuda tvrtke Elektrocentar Petek u postupku odabira naprednih brojila na natječaju 2017. godine bila gotovo dvostruko niža od odabranog ponuditelja ?
Temeljem intenzivne korespondencije s HEP ODS-om u prilogu su odgovori direktora Zdravka Lipošćaka, dipl.ing. na pitanja koja su mu poslana posredstvom Zorana Vidovića, službenika za informiranja 29.01 2021.nastavnu je odgovor portala bezcenzure.hr
Zdravko Lipošćak, dipl.ing.
Direktor sektora za mjerenja
HEP ODS
Navod 1:
Vi vodite već dvadeset godina sektor za mjerne uređaje-brojila električne energije.
Komentar na navod 1:
Sektor za mjerenje i podršku tržištu je novija organizacijska jedinica HEP ODS-a i ne postoji već dvadeset godina.
Navod 2:
Na mjestu direktora ste zatekli promjenu europskih direktiva te početak uvođenja takozvanih pametnih brojila u Europi. Pretpostavljam da ste bili u nizu europskih zemalja te pratili razvoj, koncepciju i implementaciju sustava pametnih brojila. Odabrali ste PLC- G3 sustav kao najbolji za
Hrvatsku elektroprivredu i njegove potrošače. Siguran sam da ste tu odluku dobro prostudirali odnosno proveli potrebna istraživanja i izradili potrebite studije. Nije mi poznato da ste proveli pilot projekte u svrhu ispitivanja funkcionalnosti sustava PLC brojila kako su provele brojne zemlje.
Komentar na navod 2:
Europska unija je započela detaljnije definiranje naprednih brojila direktivama iz 2009. godine.
Kasnije se kroz različite preporuke i direktive ova definicija mijenjala i prilagođavala. Europske strategije i direktive prenose se i u zakonodavstvo Republike Hrvatske. Razvoj tehnologije naprednih brojila je vrlo dinamičan čemu se kontinuirano prilagođava i regulatorni okvir. Prije primjena
određenih tehnologija uobičajeno se prikupljaju saznanja ostalih članica Europske unije, provode se pilot projekti od manjeg prema većem uzorku pojedine tehnologije. Kroz redovnu nabavu novih naprednih brojila se isto tako prati ponašanje tehnologije na velikom broju uređaja te se po potrebi
korigira plan masovnog uvođenja naprednih brojila.
Navod 3:
Dakle, krenuli ste u nabavu brojila temeljem tehničkih specifikacija koje ste Vi izradili, nadam se samostalno odnosno uz sudjelovanje stručnjaka iz HEP ODS-a.
Komentar na navod 3:
Sukladno zakonskim odredbama, tehničke karakteristike naprednih brojila i sustava za njihovo umrežavanje definira operator distribucijskog sustava.
Navod 4:
Danas, četiri godine od prve nabave električnih brojila konstatiram da niti jedna svjetska tvrtka osim Iskraemeco i Landis Gyr nije uspjela plasirati svoje proizvode. Taj je podatak začuđujući je zemlje kao na primjer Francuska imaju četiri do šest dobavljača što znatno snižava cijenu brojila, naravno
konkurencija je temelj zdrave ekonomije svake zemlje.
Komentar na navod 4:
U zadnje četiri godine sklopljena su dva godišnja ugovora za nabavu naprednih G3 PLC brojila za potrebe redovne ugradnje naprednih brojila s ponuditeljima brojila proizvođača Landis+Gyr i Iskraemeco. Kasnijim ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, preuzete su i obveze uvođenja
naprednih brojila. Najrazvijenije zemlje članice Europske unije započele su vrlo rano s uvođenjem naprednih brojila. Italija je prva zemlja članica koja je 2011. godine potpuno opremila sva obračunska mjerna mjesta naprednim brojilima, ali zbog novih preporuka Europske unije, sada provodi ponovno
zamjenu svih već ugrađenih brojila.
Do početka uvođenja naprednih brojila u Republiku Hrvatsku, Europska unije je već dosta detaljno definirala funkcionalnosti za koje se preporučuje da ih podržavaju napredna brojila i sustavi za njihvo umrežavanje. Brojila koja se ugrađuju u Republici Hrvatskoj podržavaju svih 10 funkcionalnosti
traženih preporukama Europske unije. Brojila u većini drugih zemalja članica ne podržavaju sve tražene funkcionalnosti i izravno se (bez određene prilagodbe) ne mogu nuditi na tržištu Republike Hrvatske. Budući je brojilo električne energije mjerni uređaj na osnovu čijeg se mjerenja izdaje račun,
nuđenje brojila na tržištu Republike Hrvatske je dodatno regulirano zakonima i pravilnicima iz područja zakonskog mjeriteljstva.
Podatke o trenutnom stanju provedbe projekta masovne ugradnje naprednih brojila možete pronaći u izvješću Europske komisije Benchmarking smart metering deployment in the EU-28, na slijedećoj poveznici: https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/b397ef73-698f-11ea-b735- 01aa75ed71a1/language-en. Odgovori na pitanja u nastavku označeni su plavom bojom teksta.
Biti ću slobodan postaviti vam nekoliko pitanja:
1. Da li su vam poznate cijene prije svega PLC brojila i koncentratora u Europi. Kako je moguće da je na prethodnim natječajima HEP platio navedenu opremu gotovo dvostruko uspoređujući cijene u nekim europskim zemljama. Da li ste ikada proveli analize kretanja cijena mjerne opreme na europskom tržištu ?
Odgovor 1.
Troškovi opremanja obračunskih mjernih mjesta naprednim brojilima u zemljama članicama Europske unije prema pozitivno provedenim analizama troškova i dobiti iznose prosječno oko 1.500 kn.
Prosječni troškovi opremanja obračunskih mjernih mjesta naprednim brojilima u Republici Hrvatskoj iznose 60% – 70% prosječnih troškova u Europskoj uniji.
2. Zašto niste sačinili tehničke specifikacije na temelju HEP-ovih studijskih istraživanja (ako ih je uopće bilo) nego ste odabrali PLC brojilo Iskraemeco kao „uzorak“ odnosno prototip i time stavili ostale proizvođače brojila u nepovoljan položaj jer su morali prilagoditi svoje
proizvode Iskraemeco proizvođaču ?
Odgovor 2.
Tehničke karakteristike naprednih brojila definirane su u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima koji definiraju potreban skup funkcionalnosti, provedenim analizama isplativosti ugradnje naprednih brojila, očekivanim uvjetima rada te u skladu s mogućnostima i dostupnosti naprednih brojila na tržištu.
3. Isto se pitanje postavlja za univerzalno multifunkcijsko kombi brojilo Landis Gyr, čije ste detaljne tehničke specifikacije iskoristili da se eliminira konkurencija: takvo navođenje traženo/nuđeno su prepisane tehničke karakteristike Landis Gyr brojila a služe eliminaciji konkurencije. Navedite jedno brojilu u svijetu koje ima tražene Landys Gyr karakteristike.
Odgovor 3.
Kao što možete vidjeti iz navedenog izvješća Benchmarking smart metering deployment in the EU-28, većina zemalja članica Europske unije postavlja različite zahtjeve na napredna brojila i napredne mjerne sustave. Iz navedenog izvješća možete vidjeti da samo tri zemlje:
Hrvatska, Irska i Luksemburg su među onim državama članicama u kojima se u naprednim brojilima koristi svih deset funkcionalnosti koje preporučuje Europska unija.
Pojedine zemlje su se izjasnile da neće primijeniti svih 10 zajedničkih minimalnih funkcionalnosti, kao što su: Njemačka, Litva, Nizozemska, Slovenija i Švedska. Ostale zemlje su se izjasnile da će nastojati u budućnosti implementirati sve tražene funkcionalnosti.
Budući da svaka od zemalja članica EU zahtijeva različiti podskup funkcionalnosti za napredno brojilo, donekle se ograničava broj ponuda različitih brojila na tržištu pojedine zemlje članice, jer se brojila koja se prodaju u jednoj članici, izravno ne mogu prodavati u
drugoj zemlji članici.
Velik broj proizvođača brojila i mjernih sustava ipak nastoji ispuniti svih 10 minimalnih funkcionalnih zahtjeva iz preporuke Europske komisije, što omogućuje da se brojilo može nuditi na tržištima više zemalja članica. Ove prilagodbe naravno imaju svoju cijenu pa proizvođači i njihovi prodajni predstavnici, zahtijevaju izmjene tehničkih specifikacija kako bi izbjegli prilagodbe i mogli izravno nuditi brojila koja se prodaju u drugoj zemlji članici.
Budući je u tijeku postupak javne nabave multifunkcijskog brojila ne možemo navoditi konkretne tipove brojila. Svi zainteresirani gospodarski subjekti mogu tijekom prethodnog savjetovanja i postupka javne nabave postavljati upite i prijedloge za izmjenom dokumentacije o nabavi koja je u cijelosti objavljena javno na Elektroničkom oglasniku javne nabave RH.
4. Tehničke specifikacije iz 2014 godine citiraju : Ukoliko je udio neispravnih brojila unutar garantiranog jamstvenog roka od 3 godine veći od 1% u odnosu na ukupno nabavljenu količinu brojila prema ovom javnom nadmetanju, Naručitelj ima pravo tražiti zamjenu svih isporučenih brojila te nadoknadu troškova vezanih uz ovu zamjenu. Zašto je tehnička specifikacija iz 2017. godine drastično smanjila gornji kriterij te dopustila otkaz od 5 %
brojila. Da li se pogodovalo Iskraemecu koji nije mogao ispuniti prethodni kriterij?Odgovor 4.
Radi se o dosta strogom kriteriji koji je nešto ublažen 2017. godine, a koji daje mogućnost operatoru distribucijskog sustava da zatraži uklanjanje svih nabavljenih brojila (ispravnih i neispravnih) i povrat Isporučitelju, neovisno da li su ugrađeni u mrežu ili su u pripremi za ugradnju te naplati troškove demontaže ugrađenih brojila i ostalih povezanih troškova.
Brojila proizvođača Iskraemeco nikada nisu imala razine neispravnih brojila veće od 1%.
Zbog negativnih iskustava kod prijašnjih nabava običnih elektroničkih i hibridnih brojila pojedinih proizvođača, kada su se tek pojavila na tržištu, mislimo da ovako naveden kriterij daje sigurnost i zaštitu operatoru distribucijskog sustava, a ne predstavlja ograničenje niti jednom proizvođaču ili ponuditelju naprednih brojila.
5. Kolika je uspješnost očitavanja PLC brojila Iskraemeco, molim objavite javnosti odnosno potrošačima potpune rezultate pouzdanosti Iskraemeco brojila uključujući gore navedenu uspješnost očitanja. Prikažite usporednu analizu te predočite europske podatke o uspješnosti očitanja PLC brojila.
Odgovor 5.
Uspješnost daljinskog očitanja G3 PLC brojila kreće se u granicama 97% do 99%.
Uspješnost očitanja novougrađenih brojila prosječno je oko 96%, dodatnim aktivnostima na otklanjaju ili blokadi šumova u komunikacijskom kanalu, podiže se uspješnost očitanja na navedeni prosjek. Brojila različitih proizvođača imaju približno iste rezultate uspješnosti očitanja (razlike unutar 2%).
6. Da li su se pri početku razvijanja koncepcije i razvoja pametnih brojila konzultirali ostali svjetski proizvođači ili je suradnja bila samo s Iskraemeco i Landis Gyr tvrtkama?
Odgovor 6.
Nakon definiranja naprednih mjernih uređaja i sustava za njihovo umrežavanje u energetskim zakonima krajem 2012. godine, dostavljeni su upiti velikom broju proizvođača i ponuditelja brojila koji su se pojavljivali u postupcima nabave, da prezentiraju raspoložive tehnologije naprednih mjernih uređaja i sustava za njihovo umrežavanje. Isto tako značajnom broju proizvođača naprednih mjernih uređaja dana je mogućnost da prezentiraju
uzorke svojih uređaja u laboratorijskim uvjetima i u stvarnim uvjetima distribucijske mreže.
Razmijenjena su iskustva sa značajnim brojem operatora distribucijskog sustava drugih zemalja članica Europske unije, kako bismo se upoznali s rezultatima i mogućnosti primjene nove tehnologije.
7. Koliko je plaćen sustav za daljinsko očitanje:
SEP2W System, proizvođača Iskraemeco,
Advance, proizvođača Landis+Gyr
8. Ukoliko je sustav kupljen, da li je proveden natječaj za njegovu nabavu te mi predočite detaljne rezultate tendera?
Odgovor 7. i 8.
Sustav SEP2W System, proizvođača Iskraemeco koristi se od početka ugradnje brojila s mogućnošću daljinskog očitavanja, zadnji postupak javne nabave nadogradnje sustava na potrebne funkcionalnosti proveden je 2015. godine kroz postupak javne nabave br. 4-M14/15. Ugovor o nadogradnji sustava daljinskog očitavanja broj U4-4/16 sklopljen je s proizvođačem sustava, tvrtkom Iskraemeco d.o.o., na temelju provedenog postupka javne
nabave, a ukupni iznos ugovor je 1.799.900,00 kn. Sustav trenutno ima mogućnost daljinskog očitavanja i upravljanja svim tipovima brojila od ukupno 5 različitih proizvođača, koji se koriste u distribucijskoj mreži.
U sklopu nabave brojila s mogućnošću daljinskog očitavanja tijekom 2016. godine, nabavljao se i dodatni sustav za daljinsko očitavanje brojila.
Nakon postupka nabave, sklopljen je ugovor s odabranim ponuditeljem br. SDD-57/16 od 10.06.2016. godine te je nabavljen novi sustav daljinskog očitavanja i upravljanja brojilima Advance, proizvođača Landis+Gyr.
Isto kao i sustav SEP2W System, proizvođača Iskraemeco i sustav Advance, proizvođača Landis+Gyr ima mogućnost daljinskog očitavanja i upravljanja svim tipovima brojila od ukupno 5 različitih proizvođača, koji se koriste u distribucijskoj mreži.
9. Koliko HEP ODS plaća usluge očitanja brojila (na godišnjoj razini) koja se zbog tehničkih poteškoća ne mogu daljinski očitati?
Odgovor 9.
Brojila koja se ne mogu daljinski očitati očitavaju u većem dijelu djelatnici HEP ODS-a, a manjim dijelom vanjski pružatelji usluge. Ova brojila dodaju se na hodograme očitanja ovisno o njihovoj lokaciji i očitavaju se zajedno s konvencionalnim brojilima. Udio brojila koja se ne mogu daljinski očitati u ukupnom broju brojila koja se očitavaju u pojedinom mjesecu
nešto je manji od 1%.
10. Tvornica RIZ je isporučila HEP-u oko 600.000 brojila vezanih na Euridis protokol, možete li mi ukratko pojasniti zašto dotična tvornica nije unazad nekoliko godina isporučila niti jedno brojilo odnosno zašto nije uspostavljena suradnja HEP-a s tom hrvatski najstarijom tvornicom općenito elektroničke opreme?
Odgovor 10.
Na žalost, ne možemo znati razloge zbog kojih pojedina tvrtka nije proizvela ili ponudila na tržište napredna brojila. HEP ODS je kroz veliki broj stručnih konferencija i različitih događanja prezentirao svoje planove ugradnje naprednih brojila. Tijekom prosinca 2016.
godine u organizaciji HO CIRED održana je i tematska radionica na kojoj se rapravljalo o naprednim mjernim sustavima i mjernoj usluzi u distribucijskom sustave te tema proizvodnje naprednog brojila za kupce katgorije kućanstvo.
Uz zahvalu za odgovore na gore postavljena pitanja, srdačno vas pozdravljam.
Anđelko Jeličić
U Zagrebu, 29. siječanj 2021.
Poštovani direktore Lipošćak,
Prije svega zahvaljujem na Vašem odgovoru na postavljena pitanja portala bezcenzure.hr.
Uz ispriku na opasku da je Sektor za mjerenje i podršku tržištu novija organizacijska jedinica, Vi ipak obnašate važnu funkciju odgovorne osobe za ugradnju, tehničke značajke i općenito koncepciju ugradnje električnih brojila, tijekom dvadesetak godina. Cilj portala bezcenzure.hr je otvoriti javnosti u koju zasigurno spadaju svi kupci odnosno potrošači električne energije pitanje kako i po kojoj cijeni Hrvatska elektroprivreda nabavlja takozvana napredna brojila. Vaši odgovori na postavljena pitanja
ipak iziskuju protuargumente kojima ćemo pokušati demistificirati priču o „razvoju tehnologija i njezinoj dinamici“, kako ste u odgovoru pojasnili veoma kompleksan pristup novim tehnologijama ( s naznakom na brojila električne energije). Moram napomenuti, svakako zbog čitalaca portala, da je vaš odgovor ipak uslijedio tek nakon mojeg obraćanja predsjedniku Nadzornog odbora HEP-a dr.sc. Goranu Graniću. Trebalo je proteći više od dva mjeseca na Vaš odgovor na krucijalno pitanje koje hrvatski građani i djelatnici HEP-a uporno šalju portalu bezcenzure.hr a to je stalna sumnja u transparentnost nabave i dakako visoke cijene koje se prakticiraju.
Vi ste zasigurno, temeljem brojnih putovanja europskim zemljama, bili upoznati kako se razvijaju pilot projekti kojima je „misija i vizija“ bila daljinsko očitanje brojila, ušteda koje ručna očitanja brojila generiraju i na kraju brojne koristi od praktično trenutne informacije o potrošnji električne
energije svih prije svega kućanstava u Republici hrvatskoj.
Međutim, u vašem odgovoru kriju se neke nedoumice odnosno krivi podaci, nadam se ne namjerno dostavljeni.
Vi tvrdite u pogledu troškova ugradnje naprednih brojila navodite. „Troškovi opremanja obračunskih mjernih mjesta u članicama Europske unije iznose oko 1.500 kuna”.
Na osnovu informacija koje su mi dostavljene, Vi ste 2017. godine bili u posjeti Francuskoj elektroprivredi – njihovom institutu Electricite de France-EDF Lab (R&D), u delegaciji je bio i bivši predsjednik HEP-a Perica Jukić te sadašnji djelatnik HEP ODS-a voditelj službe za mjerenje Petar Rašić . Prilikom nekoliko predavanja i upoznavanja s projektom Linky (vjerojatno najveći projekt ugradnje naprednih brojila u svijetu) dostavljena Vam je osim brojnih tehničkih podataka i informacija da je sustav kompletne zamjene brojila koštao 130 eura po mjernom mjestu (oko 975 kuna). Ovaj podatak
se može nadopuniti s podatkom da je cijena PLC brojila koje nabavlja EDF niža od 50 eura (jednofazna brojila). Osim toga, portal bezcenzure.hr posjeduje prosječne cijene PLC brojila u Europi, dostavljene od firme koja je europski lider u implementaciji naprednih brojila u EU. Cijena jednofaznih brojila u europskoj uniji je oko 40 eura. Ovaj podatak je potrebno usporediti s cijenom PLC brojila koje HEP ODS nabavlja proteklih godina, u pitanju su redovi veličine. Osim toga, pitanje koje je postavljeno ticalo se cijene brojila jer kompletni sustav za očitanje 2,4 milijuna brojila tek treba biti implementiran jer, tako stručnjaci tumače, postojeći sustav ne može obuhvatiti brojila svih potrošača u Hrvatskoj.
Vi ste svakako upoznati sa studijom koju je proveo Ernst & Young, putem natječaja koji je provela Hrvatska energetska regulatorna agencija –HERA. U predmetnoj studiji troškova i koristi navodi se da je opravdani trošak ugradnje naprednih brojila oko 1000 kuna po mjernom mjestu (brojilo, trošak
zamjene-rada i sustav očitanja). Cijena po kojoj HEP ODS nabavlja brojila je takva da ne ispunjava kriterije proizišle iz gore navedene studije. Dakle, projekt nije profitabilan što stavlja pod upitnik daljnji razvoj i implementaciju sustava naprednih mreža. Potvrda ovoj tvrdnji je da do danas ministar Ćorić , odnosno nadležno ministarstvo, nije proveo program aktivnosti masovne ugradnje brojila i sustava za umrežavanje kako je Zakon o energiji predvidio. Razlog se zasigurno krije u činjenici da sadašnje cijene brojila daleko prelaze cifru koju je odredio konzultant Ernst & Young.
U pogledu pitanja broj tri, niste odgovorili na tvrdnju da je multifunkcijsko brojilo stavljeno u grupu koju čine preko 90 posto PLC brojila za kućanstva čime je kako se tehnički kaže tender „zaključan“ jer se time onemogućava nuđenje osnovnog sadržaja predmetne grupe. Konstatiram da su zakinuti
brojni europski i svjetski proizvođači brojila, što rezultira u kako je rečeno u drastično višoj cijeni brojila koju naravno plaćaju hrvatski potrošači električne energije.
Vaša opaska da :“ Hrvatska, Irska i Luksemburg su među onim državama članicama u kojima se u naprednim brojilima koristi svih deset funkcionalnosti koje preporučuje Europska unija“, meni
pobuđuje znatiželju da li se sve navedene funkcionalnosti koriste? Prema navodima stručnjaka nepotrebne funkcije koje se ne koriste samo povećavaju cijenu brojila, ali to je zasebna tematika koja će se razrađivati tijekom budućeg vremena.
Pitanje broj 4. Zaslužuje posebnu pozornost, ono glasi :
11. Tehničke specifikacije iz 2014 godine citiraju : Ukoliko je udio neispravnih brojila unutar garantiranog jamstvenog roka od 3 godine veći od 1% u odnosu na ukupno nabavljenu količinu brojila prema ovom javnom nadmetanju, Naručitelj ima pravo tražiti zamjenu svih isporučenih brojila te nadoknadu troškova vezanih uz ovu zamjenu. Zašto je tehnička specifikacija iz 2017. godine drastično smanjila gornji kriterij te dopustila otkaz od 5 % brojila. Da li se pogodovalo Iskraemecu koji nije mogao ispuniti prethodni kriterij?
Vi tvrdite da se radi o “strogom kriteriju“. Odmah mi pada na pamet Vaša konstatacija da ste prihvatili svih deset kriterija koje je Europska unija zacrtala, ali naravno niste smatrali da je shodno
podržati stroži kriterij o pouzdanosti brojila. Ovakva odluka će HEP ODS dovesti do mogućnosti/vjerojatnosti da se tijekom 12 godišnje eksploatacije otpiše stotinjak tisuća brojila plus gubici zbog neočitane električne energije. U svakom slučaj smatram da je HEP ODS smanjenjem kriterija pouzdanosti nanio sam sebi nepopravljivu štetu. Tim više što su kriteriji garantiranog
jamstva u Europi bliži onima iz tehničke specifikacija iz 2014. godine ( a u nekim zemljama i oštriji ). Vi navodite da je uspješnost daljinskog očitanja G3 PLC brojila kreće se u granicama 97% do 99%.
U nastavku je tablica koju su mi dostavili prijatelji iz HEP ODS-a. Vaše brojke ni približno ne odražavaju stvarno stanje uspješnosti očitanja, naprotiv zaključujem da je cijeli projekt uvođenja napredne mrežne strukture nedovoljno i nestručno pripremljen, što ponavljam dovodi osim
ekstremno visokih cijena brojila i do cjelokupno iznimno lošeg stanja daljinskog upravljanja i očitanja brojila.
Zahvaljujem na dostavljenim podacima o sustavu za očitanje brojila, proizvođača Iskraemeco i Landis+Gyr. Ipak, moja je primjedba usredotočena na činjenicu da nacionalna elektroprivreda, poduzeće s više od 12000 djelatnika kupuje sustave za očitanje a ne da poput mnogih europskih
elektroprivrednih tvrtki razvija vlastita rješenja. Naime, ostali proizvođači brojila su u podređenom položaju jer se moraju adaptirati na sustave koji su koncipirani od spomenute dvije tvrtke što ih stavlja u podređen položaj. Ovakva situacija ne može i ne smije ostati jer protežira određene tvrtke
te sputava fer tržišnu utakmicu.
Završit ću s komentarom koji se tiče općenito javne nabave u Hrvatskoj elektroprivredi, a odnosi se poglavito u ovom slučaju na brojila električne energije. U razgovoru s istinskim stručnjacimaznalcima ovog proizvoda koji se prodaje/kupuje u milijunima komada usuglasili smo se u slijedećem :
elektroničko brojilo je relativno jednostavan sklop-uređaj koji je uz određena specijalizirana znanja moguće sastaviti u okviru male obiteljske tvrtke do entiteta unutar multidisciplinarne kompanije koja zapošljava sve od inženjera, arhitekata, planera, pravnika…. Itd. Razlika je u kvaliteti proizvoda u koji
svakako ulazi spominjana pouzdanost brojila. U ozbiljnim elektroprivredama je uvjet nastupa na tržištu pretkvalifikacija (engl. pre-qualification) određenog proizvoda. Obzirom na veliku količinu brojila provodi se ispitivanje uzoraka od proizvođača koji namjeravaju plasirati svoje proizvode na određeno tržište. Konkretno, elektroničke komponente koje čine dio sklopa brojila se pojedinačno ispituju na razne utjecaje (da se ne ulazi u detalje). Kasnije je moguće putem posebnih softvera izračunati „Srednje vrijeme do kvara“ (MTBF- Meat time between failures) kojima se dobiva vjerojatnost kvara na brojilu odnosno gore nazvan „udio neispravnih brojila“. Ovakvu proceduru ima Electricite de France, koji ste vi obišli, s naznakom da njegova brojila (koja oni kupuju) imaju
trajnost dvadeset godina. Automatski EDF odbija sve proizvođače koji nisu u mogućnosti ispuniti navedene kriterije (EDF ima 4 do 6 dobavljača brojila). Kada se usporedi njihova cijena koja je dvostruko niža od HEP-ove dolazi se do pitanja: zašto bismo mi kupci električne energije sve to platili?
Da se cijela gore opisana polemika ne bi „sručila“ samo na Vas, napomenuo bih da ste vi ipak samo kotačić u lancu odlučivanja i da su u hijerarhiji iznad Vas nadležni direktori te pomoćnici direktora, dakako istaknuo bih posebice Uprava HEP-a. Naime, Vaše kolege- uvaženi direktori te pomoćnici
direktora su u više navrata postavili pitanje zašto se HEP uopće interesira/oslanja na iskustava i znanje raznih zemalja vezana na europske inicijative u naprednu mjernu infrastrukturu, kada: „TO MI MOŽEMO SAMI NAPRAVITI“!?
Kako možete, vidi se iz priloženog.
Sapienti sat.
Anđelko Jeličić
Bezcenzure.hr
