By Dolaskom novog ministra gospodarstva (A. Šušnjar) i državnog tajnika za energetiku (V. Špehar) dočekao ih je Ažurirani Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. – 2030. (NECP)
Iako bi ministar tebao biti odgovoran za Plan, operativna odgovornost leži na državnom tajniku koji je ujedno od 20. 9. 2024., postao i Predsjednik upravnog vijeća Agencije za ugljikovodike.
Druga ključna osoba je ravnateljica uprave za energetiku KRISTINA Čelić koja je već duže na toj poziciji i izgleda da na toj poziciji i ostaje.
Ažurirani Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godinu trebao je EK biti dostavljen u lipnju 2024. iako nema javne potvrde na stranici ministarstva.
„Stari“, neažurirani hrvatski Plan nalazi se na mrežnim stranicama Europske Komisije –
https://commission.europa.eu/energy-climate-change-environment/implementation-eu-countries/energy-and-climate-governance-and-reporting/national-energy-and-climate-plans_en#national-energy-and-climate-plans-2021-2030 ) to nije potvrdilo. Isto tako nismo primjetili na
Isto tako nije jasno jeli Ažurirani Plan prošao javno savjetovanje kako je EK već upozorila ministarstvo u svom očitovanju na prvu verziju Plana od 18.12.2023 .
U Nacrtu ažuriranog NECP-a, primijetili smo neke od sljedećih „nelogičnosti“:
Na stranici 88. prikazana je slika 2-11. Projekcija proizvodnje nafte do 2050. godine i Slika 2-12. Projekcija proizvodnje prirodnog plina do 2050. godine uz napomenu da je istraživanje novih rezervi i time povećanje proizvodnje ugljikovodika iz domaćih izvora jedan je od bitnih ciljeva povećanja domaće opskrbljenosti naftom i plinom.
U tablici 4-14. (str 266.) Očekivana snaga elektrana u scenariju s postojećim mjerama (WEM scenarij) vidljivo je da se predviđa 68 MW geotermalnih elektrana do 2030. , 168 MW do 2040. a 238 MW do 2050.
U istoj tablici, elektrana na plin se predviđa 1.079 MW do 2030. a 1.819 MW do 2040.
Vidljiv je samo RH udio Nuklearne Elektrane Krško.
Iz izvješća INA dd za razdoblje I.-IX. 2024. utvrđen je od pad proizvodnje ugljikovodika za 5% u odnosu na isto razdoblje 2023. Indeks trajanja rezervi (u godinama) za prirodni plin raste u zadnje četiri godine premda su dokazane rezerve u padu. Razlog rastu je značajno smanjenje proizvodnje. Indeks trajanja rezervi za naftu je u blagom padu jer se i proizvodnja i dokazane rezerve polagano smanjuju.
U 2018. godini, Pravilnikom o rezervama („Narodne novine“, broj 95/2018) propisana je metodologija kategorizacije i klasifikacije rezervi ugljikovodika te se razlikuju: dokazane rezerve (P1) i nedokazane rezerve koje mogu biti vjerojatne (P2) i moguće rezerve (P3). Ako se rezerve prikazuju kao suma dokazanih i vjerojatnih rezervi one se označavaju oznakom 2P, a ako se prikazuju kao zbroj dokazanih, vjerojatnih i mogućih one se označavaju oznakom 3P.
Kako je nakon neuspješnog geofizičkog snimanja Jadrana određen moratorij na istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Jadranskog mora, nija nam jasno kako je moguće da se ovakve procjene nađu u službenom dokumentu. Stoga se opravdano stručna domaća javnost (ali i strani stručnjaci – geolozi) pita na osnovu kojih je podataka ministarstvo (ili Agencija za ugljikovodike) je utvrdila rezerve kad se pouzdano zna da nikakvi ozbiljni istražni radovi na utvrđivanju rezevi ugljikovodika nisu rađeni-izvedeni.
- a)prirodnog plina tako da domaću proizvodnju plina od 200 x 106 m3 (i na moru(?)) imamo i u 2050. godini kako je prikazano na slici 2.12., (str. 88)?
- b)nafte tako da imamo proizvodnju domaću nafte od 210 x 103 m3 (i na moru(?)) i u 2050. godini kako je prikazano na slici 2.11., (str. 88)?
- c)količine i temperaturu vode za geotermalne elektrane do 238 MW?
Što se tiče tablice o Očekivanoj snazi elektrana u scenariju s postojećim mjerama logično se nameću slijedeća pitanja
1) Zašto u tablicu 4.14 nije uvrštena snaga Bloka 2 NE Krško iako je predsjednik Vlade RH u više navrata izjavio kako će RH sudjelovati u tom projektu?
2) Gdje će se izgraditi hidroelektrane snage do 3.882 MW, što znači da se 1.681 MW hidroelektrana lociralo na nekim od slivova Drave, Save ili dalmatinskih rijeka? Vec sada je to “nemoguca misija”!
3) Gdje će se izgraditi plinske elektrane snage do 1.391 MW ako znamo da se politika Vlade RH odlučila za dekarbonizaciju i potpuni odmak od fosilnih goriva ?
Kako ovakav dokument koji je već od EK dobio negativne opaske ali i priliku za ažuriranje a koji nije prošao ni javno savjetovanje, može biti predan EK?
Nakon što je bivši „aferični“ državni tajnik digao ruke od energetike, nije li vrijeme da se upita ravnateljica Uprave za Energatiku, dr. Kristina Čelić, koja je njena odgovornost obzirom da upravlja hrvatskom energetikom dugi niz godina?
Hoće li novi državni tajnik provesti provjeru i ovih nasih navoda?
Hoće li i ministar Šušnjar dozvoliti da mu “bivša” energetska garnitura podmeće?
Anđelko Jeličić
foto : Saborska TV
