Koliko su ankete u funkciji manipulacije ?

Nema značajnijeg događaja u zemlji ili svijetu a da netko nije proveo anketu kojom se pokušava doći do nekih odgovora, dakle ništa čudno u tome što se u ovoj krizi izazvanoj COVID-19 traže mnogi odgovori odnosno ispituje bilo javnosti. Kod anketa čiji se rezultati namjeravaju prezentirati javnosti je veoma važno tko je naručitelj ankete, još i više tko je sastavljač pitanja. U ovoj anketi koja je prezentirana na HRT-u su veoma zanimljiva dva rezultata, prvo onaj o postotku građana za (49,1%) i protiv strogih restrikcija do smirivanja zaraze (48,7%), a drugi je onaj o potpori ispitanika za (70,9%) smanjenje plaće u javnom sektoru uz izuzetak zdravstva, policije, vojske, carine i vatrogasaca.

Da su restrikcije pretjerane ili moguće pogrešne od početka uvođenja ograničenja vidi se i iz rezultata ove ankete po kojoj svakim danom sve više ljudi uviđa veću štetu no korist od restrikcija stoga je jasno da se radi samo o danu ili tjednu kada će postotak onih koji su protiv restrikcija debelo prevagnuti, a to će istovremeno značiti i potpuni obrat u potpori rada  Stožera, posljedično i same Vlade…..

Sve je više javnih istupa raznih uglednih stručnjaka iz cijelog svijeta čije se teorije i zaključci o opasnosti od COVID-19 značajno razlikuju od informacija koje javnost, I NE SAMO  U Hrvatskoj,  dobiva preko službenih kanala…. Ne treba se dakle nitko iznenaditi ako u jednom trenutku i sama znanost ne kaže kako se ipak ne radi o toliko velikoj opasnosti za čovječanstvo i da se vjerojatno pretjeralo sa mjerama koje su već do sada na globalnoj razini  izazvale ogromnu štetu koja ozbiljno  prijeti općem gospodarskom slomu. Dogodi li se tako nešto to bi bilo puno pogubnije od bilo koje do sada poznate zarazne bolesti ili rata u povijesti čovječanstva, a bilo je u ne tako dalekoj povijesti raznih bolesti i ratova sa desecima milijuna žrtava…..

Drugi zanimljivi podatak iz navedene ankete je velika potpora građana mjerama smanjenja plaća u javnom sektoru izuzev zdravstva, policije, vojske, carine i vatrogasaca. Ako je opće poznato da se svaka diktatura održava isključivo na potpori odnosno potpunoj kontroli policije i vojske onda je ovako formulirano pitanje veoma uznemirujuće, posebno jer su još do jučer ti isti policajci muku mučili sa nedovoljnom osnovnom opremom i mizernim plaćama, a sada ih se odjednom uz vojsku,  vatrogasce i carinu dijeli od ostalih javnih službi….

Naravno da ne vjerujem da je ikome namjera uvođenje diktature ili slično, no ovakvim sugestivnim i krajnje manipulativnim pitanjima se javnost ne/namjerno uznemirava i dovodi u zabludu znajući unaprijed kakav će njihov odgovor biti. Da se ispitanicima pojasnilo kako smanjenje plaća u javnom sektoru znači automatski i teži položaj za sve druge građane kojih bi bez posla ostalo još puno više, da bi socijalne potpore za potrebite bile još manje, da bi izlazak iz recesije odnosno povratak na stanje prije krize trajao puno dulje, onda bi zasigurno i rezultati odgovora na postavljeno pitanje bili sasvim drugačiji, vjerojatno potpuno obrnuto od onih koji su dobili.

Ako bi kojim slučajem u Vladi prevagnule snage koje bi se izborile da se u ovom trenutku primijene iste mjere „štednje“ za izlazak iz krize, dakle rezanje plaća u javnom sektoru,  kao što je to radila jedna bivša Vlada prije nešto više od desetak godina onda to ni u kom slučaju ne bi bilo radi njihovog neznanja ili neiskustva već isključivo radi očite namjere da se država gurne u još veću krizu.  Dakako da u određenom trenutku ni rezanje plaća u javnom sektoru ne treba isključiti kao opciju ako ni uz sve druge poduzete mjere, poput zaduženja države, intervencija HNB-a i drugih mjera ne uspijemo stabilizirati stanje, između ostalog i održati potrošnju kao generator nacionalne ekonomije i punjenja  proračuna.

Najavljivati, a kamo li krenuti sa mjerama rezanja plaća u javnom sektoru a da se ni blizu nisu iscrpile sve duge mogućnosti za rješavanje krize rade oni koji krizu iz nekog razloga žele samo još više produbiti. Upravo ovakva krizna stanja  u državi traže odgovornost svih političkih aktera, posebno onih sa velikim utjecajem i brojem mandata u nacionalnom parlamentu,  kako bi se izbjegla situacija da zbog politikantstva nekih od njih nastradaju upravo oni za koje se tobože bore, a to su sami građani. Na žalost ta nužna suradnja i odgovornost političkih aktera u ovoj kriznoj situaciji  je izostala prijeteći tako da se radi političke sebičnosti i uskih stranačkih interesa prelomi preko leđa svih građana.

 

Ankete poput ove, bez da polemiziramo o bilo čijim namjerama, nisu na žalost svih nas u funkciji normalizacije stanja, još manje na korist ili u interesu samih građana…

 

Milivoj Špika