Podjeli

Sjajna hrvatska povjesničarka s Hrvatskih studija doc. dr. sc. Vlatka Vukelić prošle godine nas je naučila da je današnji dan zapravo Dan kokošara. Naime ona je izvrsno opisala što se događalo na taj dan iz 1941. koji je danas praznik u RH.

Još jedna priča o lažnoj povijesti koju i danas moramo slaviti jer smo živjeli u Srboslaviji (a Srbima je laž najviše pomogla u njihovoj povijesti), a vlasti u RH uporno podržavaju te laži jer većina njih i potječe iz obitelji koja je zaslužna za takvu ‘povijest’ – bolje reći istoriju.

Ovih dana iz tiska je izašla sjajna knjiga Maria Filipia o Nikoli Tesli u kojoj su razobličene laži o Nikoli Tesli. Da je živ moj prijatelj iz Melbournea Slavko Keserović bio bi ponosan na svoju tvrdnju koju sam više puta spominjao u svojim tekstovima;

Nitko nema što Srbin imade,

A imade samo ono što ukrade.

Predstavljanje knjige je bio veliki događaj:

https://narod.hr/kultura/mario-filipi-predstavio-knjigu-tesla-ispod-paucine-opovrgava-tezu-o-tesli-kao-srbinu

https://www.dragovoljac.com/index.php/razno/31123-mario-filipi-predstavio-knjigu-o-nikoli-tesli

https://www.dragovoljac.com/index.php/politika-i-drustvo/31157-mario-filipi-srusio-mit-o-tesli-srbinu

https://bezcenzure.hr/toptema/mario-filipi-predstavio-knjigu-o-nikoli-tesli/

https://kamenjar.com/mario-filipi-predstavio-knjigu-o-nikoli-tesli/

https://www.tjedno.hr/pad-mita-o-tesli-srbinu/

Možda će nekome biti čudno što na predstavljanju nisam sudjelovao u predstavljanju knjige kojoj sam napisao Predgovor. Na žalost istog dana sam u Splitu imao predstavljanje svoje knjige, a i tog dana je tamo počeo Hrvatski matematički kongres.

Zato vam uz današnji dan kada slavimo ‘Dan kokošara’ dajem taj moj predgovor u malo široj verziji koja je dana u mojoj knjizi o Mariju Filipiju:

  1. Pečarić, Mario Filipi, Portal dragovoljac.com, 2021.:

https://www.dragovoljac.com/index.php/pecaric/28535-mario-filipi

PREDGOVOR KNJIGE MARIJA FILIPIJA NIKOLA TESLA ISPOD PAUČINE

Pred nama je treće dopunjeno izdanje knjige Marija Filipija NIKOLA TESLA ISPOD PAUČINE.

Koliko je Tesla stalna aktualna tema osobito u Srbiji pokazuje reakcija tamošnjih medija na izjavu legendarnog tenisača Novaka Đokovića. On je nehotice izazvao buru u medijima kada je spomenuo Nikolu Teslu. Tijekom razgovora s dugogodišnjim suradnikom po pitanju sportske prehrane Chervinom Jafariehom kazao da se divi geniju rođenom u Smiljanima.

Srpski portali su Đokovićevu izjavu doživjeli ovako: Kako piše Maxportal srpski portali taj su razgovor u srijedu prenijeli uz naslove “Đoković otkrio kojem se Srbinu divi”, a dan kasnije zamjerili hrvatskim kolegama što su u svojim tekstovima napisali da je “Đoković otkrio da se divi geniju rođenom u Hrvatskoj”. Zamjerili su i napali one koji su napisali istinu!

Priča me je podsjetila na jednu priču iz Australije. Za vrijeme Domovinskog rata bilo je puno doseljenika iz Hrvatske i Srba i Hrvata. Morali su učiti Engleski pa su bili u istim razredima. Tako mi je jedna Hrvatica ispričala da je s njom u istu grupu bila i jedna Srpkinja koja je na predstavljanju tvrdila da je ona iz Knina koji je u Srbiji. Ona je intervenirala tvrdeći da je Knin u Hrvatskoj. Profesorica je morala donijeti kartu i pokazalo se da je Knin u Hrvatskoj. Srpkinja je plačući vikala: Nije u Hrvatskoj – u Srbiji je!

Odavno sam naučio kako Srbi fanatično brane svoje laži. Pa i Dobrica Ćosić je rekao da je Srbima laž najviše pomogla u povijesti.

Mediji često spominju Teslinu izjavu u koju malo tko u Hrvatskoj sumnja: “ponosim se svojim srpskim rodom i hrvatskom domovinom” , Ona se pripisuje Tesli, ali je nedokazana. Priča glasi:

Dr. Vladko Maček, tadašnji predsjednik HSS-a, je 1936. uputio uputio čestitku Tesli povodom 80. rođendana u kojoj je napisao: “Obraćam vam se kao sinu srpskoga roda i hrvatske domovine” na što je Tesla uzvratio da se ponosi i jednim i drugim, što se kasnije pogrešno uzelo kao glavni dokaz osobnoga nacionalnoga izjašnjavanja Nikole Tesle.

https://www.maxportal.hr/premium-sadrzaj/sto-je-tocno-rekao-nikola-tesla-kad-su-ga-pitali-je-li-hrvat-ili-srbin/

Zašto o tome pišem u ovom Predgovoru?

Zato što o mnogim pitanjima o životu i radu velikog znanstvenika možete naći u ovoj knjizi.

Tako je Mačekovom telegramu posvećena u knjizi sekcija pod naslovom FALSIFICIRANI TELEGRAMIU njoj autor na temelju analiza tih telegrama koje su napravili stručnjaci za poštansku telegrafiju dokazuje da su telegrami vrlo naivna krivotvorina. Ispada da je Maček poslao telegram po kompaniji koja u ovom dijelu Europe uopće nije radila. On svoje ime piše pogrešno, što nikada nije radio nitko. Telegrami su navodno putovali 25. i 26. svibnja kada izumitelj nije slavio ništa, jer njegov rođendan je punih mjesec i pol kasnije. No najvažnije je da je polazni telegram napisan teleprinterom, a dolazni pisaćim strojem, što je po naravi posla nemoguće. Uza sve to autor tog uradka napravio je još niz pogrešaka jer nije znao tehnologiju tog posla, pa se je time odao. Ta dva telegrama dokazuju samo to da je netko silno želio Nikoli Tesli pripisati tu rečenicu, ali ti telegrami naprosto nikada nisu poslani.

S približavanjem 150. obljetnice Teslinog rođenja, promotori Tesle Srbina osjetili su potrebu za objavljivanjem nečeg konkretnog. Tako je neposredno uoči glavne svečanosti „uskrsnuo“ Teslin telegram koji se je u javnosti pojavio već 1979. i tada nije izazvao nikakvu buku, kojega je izumitelj navodno poslao Vladku Mačeku kao odgovor na njegovu čestitku u kojoj je navodno Maček prvi spomenuo „srpski rod i hrvatsku domovinu“, a Tesla to onda potvrđuje (Slike 38 i 39).

Tu međutim mnogo toga „ne drži vodu“. Postavlja se pitanje otkud telegram Tesle Mačeku u beogradskom muzeju, a također i kako to da je „pronađen“ tek dva desetljeća nakon osnutka muzeja? Napokon, tog telegrama nema u velikoj i opsežnoj monografiji o Teslinoj 80. obljetnici u kojoj se citiraju neki drugi Teslini telegrami. Također u stranci HSS nikada nisu čuli za takve telegrame. Također je odmah bilo sumnjivo zašto su se identični telegrami (samo manje „ofarbani“ photoshopom) našli na internetu bez žiga beogradskog muzeja. Netko je neoprezno pustio u javnost telegrame prije nego su dobili žig.

Ali ono glavno dolazi do izražaja tek kada se analizira sadržaj i izgled ta dva telegrama. Tu postaje jasno da se radi o vrlo lošoj i amaterskoj krivotvorini.

Autor tih telegrama prikazao ih je kao da su poslani po dvije različite kompanije. To je trebalo biti uvjerljivo. Međutim kompanija RCA (Radio Corporation of America) nije radila u to vrijeme ni u Jugoslaviji ni oko nje. Najbliže postaje imali su u Rimu, Zürichu i Berlinu. Dakle Maček je poslao Tesli telegram po nepostojećoj kompaniji. Maček je također svoje ime napisao krivo – Vlatko, umjesto Vladko kako je ispravno. Nitko ne piše krivo svoje ime, što je dokaz da to nije pisao Maček. Mačekov telegram nosi datum 25. svibnja kada Tesla nije ništa slavio.

Falsifikator je međutim napravio početničku pogrešku. Telegram Mačeka Tesli napisan je pisaćim strojem, a telegram Tesle Mačeku teleprinterom. To se lako može zapaziti, jer prsti nikada ne pišu savršeno ritmički, nego se neka slova „ljube“, a neka se „gledaju iz daleka“. Teleprinter naprotiv piše savršeno ujednačeno. To bi bilo u redu da su telegrami nađeni kod Mačeka. Za njega je njegov telegram polazni pa se piše pisaćim strojem, a Teslin prijemni i isprintan je teleprinterom. Ali s Tesline strane je obratno. Mačekov telegram trebao je biti isprintan teleprinterom jer je za Teslu prijemni, a Teslin odgovor pisaćim strojem jer je polazni. Uza sve to Teslin telegram je trebao imati oznaku Copy jer je to kopija koja se šalje pošiljatelju, budući da je Tesla telegrame diktirao iz svoje hotelske sobe. Da bi Teslin odgovor bio prijemni trebao je biti nađen kod Mačeka i to na jugoslavenskom formularu.

Na telegramima ima još mnogo nedostataka koje ne radi ni jedna telegrafska kompanija. Tako je pao u vodu jedini navodni pisani dokaz da je ikad Tesla spomenuo svoj „srpski rod i hrvatsku domovinu“. Usmeno spominjanje te navodne Tesline rečenice dogodilo se je prvi put na proslavi Teslinog 80. rođendana u Zagrebu. Spomenuo ju je predsjednik Odbora osnovanog u tu svrhu inž. Đuro Stipetić, ali nije rekao ni kada ni kome je to Tesla rekao. Ni jedan Teslin stvarni prijatelj, niti Hrvat niti Amerikanac, ne spominje tu rečenicu koja je kasnije ponovljena na milijune puta uvijek bez ikakvih dokaza. Iz svega proizlazi da je ta rečenica lijepa i romantična izmišljotina „jugoslovena“, osobito u vrijeme Titovoga komunizma.

Ipak, tu rečenicu spominje u više navrata Bogdan Radica, čovjek koji zapravo nije bio Teslin prijatelj, već ga je po vlastitim riječima vidio svega nekoliko puta. On u svojim člancima koje je pisao u 80-tim godinama prošlog stoljeća u više navrata spominje da mu je Tesla prilikom svakog susreta rekao da je iz srpskog roda i hrvatske domovine. Bilo bi to doista čudno da je to Tesla govorio relativno nepoznatom čovjeku iz jugoslavenske administracije u Americi. Uostalom, tko prilikom susreta s jedva poznatim čovjekom spominje svoje etničko podrijetlo? Budući da to ne potvrđuju Teslini pravi prijatelji kao što su Ivan Meštrović, Marijan Matijević, „Fritzie“ Živić i dr, pa niti Teslini biografi i novinari koji su se s njime družili, može se jedino zaključiti da je Radica to tako napadno naglašavao iz nekog osobnog ili političkog razloga. Ustvari, bilo je to još vrijeme Jugoslavije prije raspada. Hrvati su se tada pomirili s dogmom da je Tesla Srbin, pa im se je učinilo da je „hrvatska domovina“ jedini način „spašavanja komadića Tesle“.

Već na ovom primjeru pokazano je koliko je značajna knjiga Marija Filipija

Filipi je Zagrebčan rođen 24. ožujka 1950. godine, politolog, dugogodišnji novinar u više redakcija, u mladosti uspješan veslač, u ratu dragovoljac, zatim 100% invalid kao posljedica ratnog stradanja. Prva knjiga „Nikola Tesla ispod paučine“ je njegova prva knjiga uopće, a ovo je njezino treće izdanje. U međuvremenu je objavio knjigu svojih ratnih svjedočanstava „Na istočnom pragu Domovine“, kao i zbirku pjesama „Od mira do rata i natrag“. Također sklada pjesme koje sam i pjeva.

A koliko je talentiran Mario Filipi govori i njegova Stand up komedija “Kako glumiti normalnog čovjeka“.

Akademik Josip Pečarić


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Politika