By Izborne jedinice kao jedan od važnijih dijelova izbornog sustava u Republici Hrvatskoj reguliranesu Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga sabora koji se nije mijenjao od prosinca 1999. godine kad je i donesen.
U međuvremenu su održana sedam ciklusa parlamentarnih izbora (2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016. i 2020. godine ) prema postojećim izbornim jedinicama. U Republici Hrvatskoj imamo 10 općih izbornih jedinica, a u svakoj općoj izbornoj jedinica bira se 14 zastupnika. K tome, postoji izborna jedinica za nacionalne manjine koja čini područje cijelog teritorija Republike Hrvatske i izborna jedinica za tzv. dijasporu, tj. državljane bez prijavljenog prebivališta u Hrvatskoj.
Sukladno Zakonu o izboru zastupnika, broj birača u izbornim jedinicama ne smije se razlikovati
više od ± 5 %, a pri određivanju izbornih jedinica mora se voditi računa o zakonom utvrđenim
područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Već iz navedenih odredbi može se
primijetiti da Zakon o izbornim jedinicama nije poštivao odrednice Zakona o izboru zastupnika
jer izborne jedinice ne prate administrativno-teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske. Tako su
primjerice Grad Zagreb i Zagrebačka županija podijeljeni na 4 dijela koja pripadaju različitim izbornim jedinicama, a VII. izborna jedinica se prostire od zapadnog dijela Zagreba do gradova: Bakra, Novog Vinodolskog, Delnica i drugih jedinica lokalne samouprave i u Primorsko-goranskoj županiji. U tom smislu, izborna jedinica ne predstavlja smislenu teritorijalnu cjelinu koja bi adekvatno reprezentirala volju birača određenog teritorijalnog dijela Hrvatske i određene izborne jedinice.
Izborne jedinice nisu se usklađivale s promjenama u broju birača i migracijskim kretanjima
pa su već 2007. godine na nejednaku težinu glasa na parlamentarnim izborima upozoravali
stručnjaci, organizacije civilnog društva, Državno izborno povjerenstvo (DIP), OESS i Ustavni
sud. Naime, odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama više od dozvoljenih
± 5% ugrožava poštenje izborne utakmice i ozbiljno dovodi u pitanje jednakost biračkog prava
s obzirom da je za jedan mandat u jednoj općoj izbornoj jedinici bilo je potrebno mnogo više
glasova nego u drugoj općoj izbornoj jedinici. Osam od 10 sadašnjih izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2011. godine. Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Kako, unatoč uočenim nepravilnostima nije dolazilo do izmjena izbornih jedinica, Ustavni
sud je u prosincu 2010. godine u svom Izvješću o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim
jedinicama istaknuo sljedeće: „O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po općim izbornim
jedinicama (o kojoj raspodjeli neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa) stoga ovisi i
zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. 121314
Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu
ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno
i neposredno utjecalo na izborni rezultat, to jest ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata
u situaciji kad bi svi ostali elementi izbornoga sustava bili odnosno ostali isti. Dodatno,
Ustavni sud ističe da ne postoje propisana pravila o posebnom postupku i tijelima nadležnima
za neprekidno i trajno praćenje te izradu izvješća o potrebi periodičnog usklađivanja područja
granica općih izbornih jedinica. Sukladno podacima o broju birača na izborima za Hrvatski sabor 2015., 2016. i 2020. godine i dalje se vide značajna odstupanja od zakonom propisanog postotka ±5%.
Ovi podaci govore da je nužno nastaviti sa sređivanjem evidencije prebivališta, ali i hitnom izmjenom izbornih jedinica.
Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom.
Zbog grubog odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva svi izbori od 3. siječnja 2000. godine su neregularni. Izbori za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. Godine nisu regularni zbog viška oko 320 tisuća birača s prebivalištem u Hrvatskoj i odstupanja broja birača od Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u osam od deset općih izbornih jedinica što bitno utječe na nejednaku zastupljenost birača u Hrvatskom saboru, a XI. i XII. izborna jedinica su neustavne. Plenković je odgovoran kao predsjednik Vlade za neregularnost izbora 5. srpnja 2020. godine. Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta XI. izborne jedinice s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica ili prema broju glasova u izbornim jedinicama kako preporuča Venecijanska komisija. I. i II. izborna jedinica imale bi 15. zastupničkih mjesta, III. 13. IV. i V. 12, VI. 13. VII. 16, VIII. 13, IX. 15 i X. 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a dijaspora bi imala samo 2 zastupnička mjesta. Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika Pupovčevih etnobisznismena i Štromara iz HNS-e. Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama imali bismo: 15 zastupnika u I. i II., 13 u III., 12 u IV. i V. 13 u VI. 16 u VII. 13 u VIII., 15 u IX. i 16 u X. izbornoj jedinici. U I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić sa 677, u II. dobila bi Martina Grhat Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V. izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI. izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3.907 dobivenih preferencijskih glasova. Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 14,97 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” za promjenu izbornih načela 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića sa 7.715 glasova je izabralo 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative. Birači srpske nacionalnosti mogu dati suprotno načelu jednakosti glasa birača glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birača što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije. Na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 birača nacionalnih manjina ili 3.669 birača po zastupniku. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 11.977 birača po zastupniku. Samo 7,15% birača srpske manjine je glasovalo u XII. izbornoj jedinici. Izabranim zastupnicima je dalo glas na izborima samo 5,94% birača srpske etničke manjine. Samo oko četrnaestine registriranih birača srpske manjine je glasovalo za kandidate srpske etničke manjine. Birači etničkih manjina imaju vrlo mali interes za izbor svojih zastupnika te bi trebalo ukinuti posebne izborne jedinice tako da birači s prebivalištem u Hrvatskoj biraju 36 zastupnika većinskim izbornim sustavom, a svi birači s hrvatskim državljanstvom 25 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u izbornoj jedinici uključivši i dijasporu i 60 zastupnika u tri izborne jedinice u Hrvatskoj . Ukupno bi sabor imao 121 zastupnika.
TRI ILI ŠEST IZBORNIH JEDINICA U HRVATSKOJ KAO OPTIMALNA PODJELA NA IZBORNE JEDINICE U HRVATSKOJ S TRI NUTS 2 STATISTIČKE REGIJE
Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava s 30 zastupnika po izbornoj jedinici bila je optimalna podjela Hrvatske na izborne jedinice kod podjele na dvije NUTS 2 statističke regije za vrijeme Vlade Zorana Milanovića. U izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala birače s prebivalištem u Hrvatskoj i iseljeništvu birali bismo 25 zastupnika, a 36 zastupnika birali bismo većinski tako da županije imaju barem jednog zastupnika. Kod čistog razmjernog izbornog sustava optimalna je podjela Hrvatske bila na šest izbornih jedinica po 16 zastupnika. Izborni prag od 4,5% je optimalan za 16 zastupnika po izbornoj jedinici. Koalicijska vlada Andreja Plenkovića je 9. prosinca 2019. godine podijelila Hrvatsku na četiri statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija i to na: Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku. Statističke regije NUTS 2 prema preporukama Eurostata trebaju imati između osamsto tisuća i tri milijuna stanovnika. Sjeverna Hrvatska je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 69.102, a Grad Zagreb 22.886 stanovnika. Sada nemaju dovoljno stanovnika. Bolja bi bila podjela Hrvatske na tri NUTS 2 statističke regije tako da Grad Zagreb, Križevačko-koprivnička, Krapinsko-zagorska, Međimurska i Varaždinska županija čine jednu NUTS 2 statističku regiju, a Panonskoj Hrvatskoj da se pridruži Zagrebačka županija. Tako bismo dobili s Jadranskom Hrvatskom tri statističke regije s najvećim odstupanjem broja stanovnika od prosjeka unutar granica ±10% od popisa 2011. do popisa 2021.
Tri neadministrativne statističke regije HR NUTS 2 bile bi izborne jedinice i statističke regije s oko trećine stanovnika Hrvatske prema popisu 2021. godine, a svaku statističku regiju mogli bismo podijeliti na dvije izborne jedinice ( jedinice područne samouprave = županije ) s podjednakim brojem stanovnika.
Republika Hrvatska bi uz zadržavanje čistog razmjernog izbornog sustava trebala imati 6 izbornih jedinica u Hrvatskoj koje bi davale u Hrvatski sabor ukupno 96 zastupnika raspodijeljene razmjerno broju stanovnika ili broju birača koji su glasovali po izbornim jedinicama s izbornim pragom od 4,5 % u kojima bi birači s prebivalištem u izbornoj jedinici birali kandidate s prebivalištem u izbornoj jedinici, a u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve birače s prebivalištem u Hrvatskoj i iseljeništvu birali bismo 25 zastupnika s izbornim pragom od 2,8% u kojoj bi svoje aktivno i pasivno biračko pravo konzumirali svi državljani s pravom glasa. Hrvatski sabor bi imao ukupno 121 = 96 + 25 zastupnika. Sukladno zahtjevima referendumske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” stranke bi trebale samostalno nastupati na izborima uz ispunjenje uvjeta potpore sto pravovaljanih potpisa potpore birača po kandidatu s prebivalištem u izbornoj jedinici za sudjelovanje na izborima. Stranke koje imaju više od trinaest tisuća članova ne bi morale skupljati potpise potpore za sudjelovanje na izborima. Stranke bi mogle sklopiti predizborni koalicijski sporazum, a u tom slučaju bi se njihovi glasovi zbrajali za raspodjelu zastupničkih mjesta. Razdioba zastupničkih mjesta koja bi koalicija dobila na stranke koalicije provela bi se D’ Hondtovom metodom. U izbornim jedinicama birali bismo razmjernim izbornim sustavom između 15 i 25 zastupnika kako bismo ispunili veću razmjernost i omogućili provedbu preferencijskog glasovanja. Kandidati koji bi dobili 40 / z% preferencijskih glasova od broja glasova koje je dobila njihova kandidacijska lista napredovali bi na listi ( z = broj zastupnika u izbornoj jedinici ). Birači bi mogli dati dva preferencijska glasa.
TRI IZBORNE JEDINICE = STATISTIČKE REGIJE
- Sjeverozapadna Hrvatska obuhvaćala bi: Grad Zagreb, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Sisačko-moslavačku i Varaždinsku županiju,
- Središnje i Istočna Hrvatska obuhvaćala bi: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku, Vukovarsko-srijemsku i Zagrebačku županiju i
III. Jadranska Hrvatska obuhvaćala bi: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju.
U I. izbornoj jedinici udio srpske manjine je 1,15%, a ukupno ostalih manjina 2,57%, u II. srpske manjine 5,34%, a ukupno ostalih trideset manjina 2,97% i u III. srpske 3,00%, a ukupno ostalih manjina 3,45%. Udio srpske manjine u stanovništvu Hrvatske prema popisu stanovništva 2021. godine iznosio je 3,2%, a ukupno ostalih manjina 3,01%. I. izborna jedinica je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 74.457 ili 18,02%, II. 225.186 ili 54,52% i III. 113.413 ili 27,46% od ukupnih gubitaka stanovnika Hrvatske. Prva izborna jedinica je odstupala 2011. godine od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica za -7%, a druga za 8,17%, a 2021. godine prva za -2,855 i II. za 2,24%. Treća izborna jedinica je bila unutar granica ±5%.
ŠEST IZBORNIH JEDINICA
I.1 obuhvaćala bi četvrti grada Zagreba: Brezovica, Donja Dubrava, Donji grad, Gornja Dubrava, Gornji Grad-Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb-istok, Novi Zagreb-zapad, Peščenica-Žitnjak, Pdsljeme, Sesvete, Trešnjevka-jug, Trešnjevka-sjever i Trnje.
I.2 obuhvaćala bi Sjeverozapadnu Hrvatsku: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju te četvrti Grada Zagreba: Črnomerec, Podsused – Vrapče i Stenjevec.
II.1 Središnja Hrvatska obuhvaćala bi: Bjelovarsko – Bilogorsku, Karlovačku, Sisačko – moslavačku i Zagrebačku županiju.
II.2 Istočna Hrvatska obuhvaćala bi: Brodsko – posavsku, Osječko – baranjsku, Požeško – slavonsku, Virovitičko – podravsku i Vukovarsko – srijemsku županiju.
III.1 Jugozapadna Hrvatska obuhvaćala bi: Istarsku, Ličko – senjsku, Primorsko – goransku i Zadarsku županiju.
III.2 Jugoistočna Hrvatska obuhvaćala bi: Dubrovačko – neretvansku, Splitsko – dalmatinsku i Šibensko – kninsku županiju.
Izborna jedinica Istočna Hrvatska odstupala je 2011. godine više od 10% :Južna, Jugozapadna i Središnja Hrvatska su imale odstupanje između ± 5%, a obje izborne jedinice koje bi obuhvaćale četvrti Grada Zagreba imale su odstupanje veće od ± 5%. Sve izborne jedinice nakon konačnih rezultata popisa 2021. godine odstupaju između ± 5%.
U posebnoj XII. izbornoj jedinici birači nacionalnih manjina se prilikom preuzimanja listića moraju deklarirati kao glasači za kandidate nacionalnih manjina što je mnogima neugodno pa glasaju većinom u općim izbornim jedinicama. Zbog toga sam predložio ukidanje posebnih izbornih jedinica i smanjenje izbornog praga.
Prema Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima u 2.4. Ravnopravnost i nacionalne manjine:
a. Treba dozvoliti rad stranaka koje zastupaju nacionalne manjine.
b. Posebna pravila kojima se nacionalnim manjinama jamče rezervirana mjesta ili koja
predviđaju odstupanja od uobičajenih kriterija raspodjele zastupničkih mjesta za stranke
koje zastupaju nacionalne manjine (npr. odstupanje od obaveznog kvoruma) u načelu
nisu u suprotnosti s jednakim pravom glasa.
c. Ni kandidati ni birači ne smiju biti u obavezi da deklariraju svoju pripadnost
nacionalnoj manjini. Broj pripadnika nacionalnih manjina po statističkim regijama i izbornim jedinicama dat je u II. tablici. U Jadranskoj Hrvatskoj je bilo 3,94% pripadnika srpske manjine i 3,99% ostalih manjina, u Gradu Zagrebu 2,22% srpske manjine i 3,04% ostalih manjina ili ukupno 5,26% nacionalnih manjina, a u Hrvatskoj 4,36% i ostalih 3,32% prema popisu stanovnika 2011. godine. Nezavisne kandidacijske liste kandidata nacionalnih manjina mogle bi nastupati u svim izbornim jedinicama razmjernog izbornog sustava s najmanje osam kandidata. U izbornoj jedinici koja obuhvaća birače s prebivalištem u Hrvatskoj i u iseljeništvu kandidacijske liste iseljenika mogle bi sudjelovati na izborima s najmanje osam kandidata koji imaju ili su imali prebivalište izvan Hrvatske.
Posvetiti više brige županijama uz granice s Mađarskom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom zbog velikih gubitaka stanovnika
Statistička regija Panonska Hrvatska koja obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju je od popisa 2011. godine do popisa 2021godine izgubila 207.565 stanovnika, a Hrvatska 413.056. Dakle, Panonska Hrvatska = PH je izgubila 50,25% od ukupnih gubitaka stanovništva Hrvatske. Sve županije koje obuhvaća Panonska Hrvatska imale su na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine preko devetsto birača na tisuću stanovnika.
| I. PRIJEDLOG PODJELE HRVATSKE NA IZBORNE JEDINICE | ||||||||
| TRI IZBORNE JEDINICE = STATISTIČKE REGIJE | ||||||||
| IJ | S11 | S21 | ∆S11-21 | P1 | P2-6 | p1 | p2-6 | ps |
| I. | 1.328.248 | 1.253.791 | 74.457 | 14.387 | 32.227 | 1,15 | 2,57 | 5,61 |
| II. | 1.544.706 | 1.319.520 | 225.186 | 70.523 | 39.168 | 5,34 | 2,97 | 14,58 |
| III. | 1.411.935 | 1.298.522 | 113.413 | 38.982 | 44.792 | 3,00 | 3,45 | 0,61 |
| ŠEST IZBORNIH JEDINICA | ||||||||
| I.1 | 654.322 | 630.275 | 24.047 | 10.338 | 16.763 | 1,57 | 2,55 | 2,9 |
| I.2 | 673.926 | 623.516 | 50.410 | 4.049 | 15.464 | 0,65 | 2,48 | 7,45 |
| II.1 | 738.708 | 653.662 | 85.046 | 27.589 | 17.563 | 4,22 | 2,69 | 11,51 |
| II.2 | 805.998 | 665.858 | 140.140 | 42.934 | 21.605 | 6,45 | 3,24 | 17,39 |
| III.1 | 725.194 | 663.170 | 62.024 | 26.214 | 36.434 | 3,95 | 5,49 | 8,55 |
| III.2 | 686.741 | 635.352 | 51.389 | 12.768 | 8.358 | 2,01 | 1,32 | 7,48 |
| RH | 4.284.889 | 3.871.833 | 413.056 | 123.892 | 116.187 | 3,20 | 3,01 | – |
Oznake:
IJ = izborne jedinice I., II., III., I.1, I.2, II.1, II.2, III.1 i III.2.
S11 = broj stanovnika popisan 2011. godine, S21 = broj stanovnika popisan 2021. godine, P1 = broj pripadnika srpske manjine, P2 = broj pripadnika mađarske manjine, P3 = broj pripadnika talijanske manjine, P4 = broj pripadnika češke i slovačke manjine, P5 = broj pripadnika: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine, P6 = broj pripadnika: bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske manjine, P2-6 = P2 + P3 + P4 + P5 + P6 = broj pripadnika ostalih nacionalnih manjina bez srpske, p1 = P21 / S x 100% = broj pripadnika srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2021. godine, p2-6 = P2-6 / S x 100% = ukupni broj pripadnika ostalih manjina bez srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2021. godine i ps = odstupanje izbornih jedinica izražen u postotcima od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica
Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i ” Narod odlučuje ” tako da: 1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 130,
- izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom ( 85 razmjernim i 42 dvokružnim većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 127 zastupnika,
- da smanje izborni prag s 5 % na 2,8% kod razmjernog izbornog sustava u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve hrvatske birače u kojoj bi svi hrvatski birači izabrali 25 zastupnika kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa i na 4% u tri izborne jedinice u Hrvatskoj u kojima bismo izabrali ukupno 60 zastupnika,
- izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,
- izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,
- izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,
- da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,
- da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ).
- da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar i popise birača do kraja 2022. godine i
- da se ukinu posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine.
mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
