By Sprječavanje novinarskog aktivizma nije cenzura
Svjedoci smo da su nakon svojevrsnog primirja uzrokovanog pandemijom koronavirusa ponovo uskrsnule teme koje duboko opterećuju naše hrvatsko društvo, a koje se bez pogreške, po ustaljenom obrascu otvaraju u vremenima ključnih zbivanja u državi. Bilo da je riječ o nekim važnim odlukama koje stoje pred državom, bilo pred izborima. Gotovo uvijek se te teme pokreću iz istog interesnog miljea za kojega se može reći da svjetonazorski pripada manjem, ali vrlo glasnom i u svojim grupacijama dobro organiziranom dijelu hrvatskog društva.
Među zapaljivim temama koje vrlo brzo zaposjednu sve kanale društvene komunikacije su svakako one o Hrvatskoj u II. svjetskom ratu, o Hrvatskoj u komunističkoj Jugoslaviji, a što se onda nažalost prelije na časni oslobodilački Domovinski rat i na hrvatske branitelje. Traže im se i najmanje pogreške, a zanemaruju postignuća. Iako je zahvaljujući njima je Hrvatska nakon stoljeća stekla potpunu neovisnost i postala demokratska država i ravnopravna članica europske obitelji.
Uz tu nezaobilaznu temu kao sestra blizanka uvijek dolazi i tema neslobodnog novinarstva i cenzure o čemu, gotovo u pravilu, kao i o prvoj progovaraju isti pojedinci okupljeni u interesne skupine koje vrlo vješto, najčešće kroz prikriveno reklamiranje, djeluju za svoje nalogodavce uglavnom iz sfere politike.
Upravo kao Udruga hrvatskih novinara i publicista koja u svom statutu i programskim smjernicama ima utkanu nultu toleranciju na takav ideološki novinarski aktivizam, a vodeći se profesionalnim novinarskim standardima i etikom, dužnost nam je upozoriti na vrlo opasne pokušaje kada se, prvenstveno u javnim medijskim servisima koje financiraju svi hrvatski građani, zaustavljanje takvog aktivizma, a što je jedino dobro i ispravno, od tih istih aktivista pokušava proglasiti cenzurom.
Upravo ovih dana svjedočili smo jednom takvom pokušaju na Hrvatskoj radioteleviziji gdje su dvoje bliskih suradnika, prijatelja i istomišljenika iskoristivši gosta u emisiji, zapravo svoj aktivizam koji im nadređeni nisu odobrili, proglasili cenzurom. Naime, taj gost je na sugestivno pitanje voditelja – „tko još osim Hanza medije koju je (gost) apostrofirao, provodi cenzuru“, dobio šlagvort i odgovorio da je „to HRT“. Dometnuo je „kako mu je ptičica javila da je s obzirom na Svjetski dan slobode medija umjesto njega gost/ća trebao biti upravo taj suradnik/ca, stručnjak za medije i još mnogo toga, ali da su to nadređeni na HRT-u zabranili“.
Eto to je klasični oblik cenzure složili su se voditelj i gost, a za očekivati je da nakon njihovog obrazloženja, po već ustaljenim obrascima na adrese nadležnih u Hrvatskoj stignu „zabrinjavajuća“ pisma europske novinarske asocijacije o cenzuri na hrvatskoj nacionalnoj televiziji.
Privatni i ideološki aktivizam određene skupine u novinarstvu, poglavito se na javnom medijskom servisu nikako ne može i ne smije tolerirati. Tražiti profesionalno i nepristrano postupanje od novinara i urednika nikako nije cenzura.
Cenzure nažalost ima, a na svima nama je da se protiv nje borimo profesionalnošću i svime što nam nalaže novinarska etika.
Taj profesionalizam i etičnost sigurno nije svrstavanje uz sebi osobno blisku ideološku i političku opciju s kojom se pred kamerama javno dijeli “high five”. Sigurno nije ni kada novinar/ka danima bez argumenta i činjenica na javnoj televiziji u svojim izvješćima optužuje hrvatsku državu i policiju za nestanak kćeri sirijskog izbjeglice. Da bi nakon duge kampanje blaćenja hrvatskih institucija bilo utvrđeno da je lagao jer u izbjeglištvo uopće nije (kako je to novinar/ka tvrdio) krenuo s malom kćerkicom.
Ovo se događa kada novinari odbace profesionalne standarde radi osobnog aktivizma.
Želimo iskoristiti priliku i još jednom čestitati na novinarskim postignućima svim kolegama koji u ovo nemilo doba svakodnevno profesionalno izvještavaju. Vodimo računa i o kolegama koji su zbog situacije s koronom ostali bez honorara te što je po pitanju pomoći za njih učinilo Ministarstvo kulture i što bi se još moglo učiniti. Ove teme svakako zaslužuju brojne novinarske priloge i emisije u svim medijima, a pogotovo na javnoj televiziji.
HNiP je javnim priopćenjem, još 6. travnja, vlasti pozvao da razmotre mogućnosti pomoći hrvatskim novinarima i publicistima koji posao obavljaju po ugovoru o djelu ili kao freeleanceri, a koje je najviše pogodila ova situacija s korona krizom.
Ovo je izborna godina. U nju smo ušli s predsjedničkim izborima, a čekaju nas i parlamentarni. S obzirom da su u demokratskom društvu izbori praznik demokracije, nužno je da se u našem novinarskom cehu držimo pristojnih i profesionalnih okvira i spustimo tenzije. Novinarska struka treba pri tome djelovati profesionalno i utemeljeno na meritornim informacijama pri čemu, kad je riječ o izvještavanju o temama iz prošlosti, ključne niti vodilje trebaju biti rezolucije Vijeća Europe – Rezolucija 1481 o osudi svih totalitarnih režima 20 stoljeća te najnovija rezolucija Europskog parlamenta, iz rujna prošle godine pod nazivom – „Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe“.
Ozbiljno novinarstvo doista treba i odgovoran odnos na svim razinama.
Predsjednik HNiP-a Krešimir Čokolić
Tajnica HNiP-a Smiljana Škugor-Hrnčević
U Zagrebu 10. svibnja 2020.
Hrvatski novinari i publicisti
HNIP – Hrvatsko društvo novinara i publicista
Adresa: Zagorska 22 10000 Zagreb
Matični broj: 4457625
OIB: 3827998730
Žiro račun: 2360000-1102507685
IBAN: HR5523600001102507685
Zagrebačka banka,
SWIFT: ZABAHR2X
E-mail: [email protected]
Kontakt 098 311 530
