Podjeli

Predsjednik Vrhovnog suda RH gospodin Đuro Sessa, mag. iur. i
ŽELJKO ŠARIĆ sudac Vrhovnog suda REPUBLIKE HRVATSKE i  Predsjednik (DSV-a) DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA prividno su ukrstili mačeve !

„Vrana , vrani oči ne kopa“ , tako kaže narodna poslovica
U tjednom listu „7DNEVNO“ od dana 29. lipnja 2018. godine objavljen je članak „Samo u Hrvatskoj podobnik kao ĐURO SESSA može biti predsjednik VRHOVNOG SUDA“ na strani 8 i strani 9 , a autor teksta je gospođa IVANA ZOVKO KOLAR.
Pozdravljam takav tekst.
ŽELJKO ŠARIĆ sudac Vrhovnog suda REPUBLIKE HRVATSKE i Predsjednik (DSV-a) DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA za šire mase odnosno građane REPUBLIKE HRVATSKE nepoznata osoba. Ne sjećam se da je gospodin ŽELJKO ŠARIĆ bilo kad istupao javno. Prvi puta sam ga uočio kada se je pobunio povodom „Prijedloga Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću“ u svezi smanjivanja ovlasti DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA RH .
Gospođa IVANA ZOVKO KOLAR podsjetila je građane REPUBLIKE HRVATSKE sa preuzetim podatkom sa službene stranice VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE , citiram sa strane broj 9. :
„Na stranicama Vrhovnog suda REPUBLIKE HRVATSKE javno je objavljen životopis njegovog predsjednika koji na tom sudu , sudačku dužnost obavlja od 2008 godine , Izabralo ga je DRŽAVNO SUDBENO VIJEĆE u kojem je tada obavljao funkciju zamjenika predsjednika DSV – a. Čini nam se da je , za razliku od sadašnjih članova , ĐURO SESSA više nego ozbiljno shvatio članstvo u tom tijelu i tako ga iskoristio za , ni manje ni više , svoje napredovanje na najviši sud u državi.“
Verbalni duel između Predsjednika Vrhovnog suda RH gospodin Đure Sesse, mag. iur. i ŽELJKA ŠARIĆA sudca Vrhovnog suda REPUBLIKE HRVATSKE i Predsjednika (DSV-a) DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA RH je insceniran za javnost jer stvarnog sukoba između njih dvojice nema.
Djelokrug i način rada DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA definiran je članom 42. (NN 82/15) ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU , citiram :
1) U djelokrug Vijeća spada :
– Imenovanje sudaca
– Imenovanje i razrješenje predsjednika sudova
– Odlučivanje o imunitetu sudaca
– Premještaj sudaca
– Vođenje stegovnog postupka i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti sudaca
– Odlučivanje o razrješenju sudaca
– Sudjelovanje u osposobljavanju i usavršavanju sudaca i sudskih službenika
– Donošenje metodologije izrade ocjene sudaca
– Vođenje osobnih očevidnika sudaca
– Vođenje i kontrola imovinskih kartica sudaca
2) Član Vijeća izuzet je od obavljanja dužnosti člana Vijeća u postupku imenovanja sudaca , imenovanja i razrješenju predsjednika sudova , premještaja sudaca , odlučivanja o razrješenju sudaca , stegovnom postupku , vođenja i kontrole imovinskih kartica sudaca te u postupku odlučivanja o imunitetu sudaca ako mu je kandidat ili sudac , odnosno jedan od kandidata ili sudaca :
[1] bračni ili izvanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja , bez obzira na to je li bračni ili izvanbračni odnos prestao ili nije
[2] srodnik u uspravnoj liniji do bilo kojeg stupnja , a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja
[3] u odnosu skrbnika , štićenika , posvojitelja , posvojenika , hranitelja , hranjenika , smještene osobe ili udomitelja
3) Član Vijeća , čim sazna da postoji koji od razloga za izuzeće iz stavka 2. ovoga članka , dužan je odmah prekinuti obavljanje svih radnji u postupku i o tome obavijestiti Vijeće
4) Ako član Vijeća , izvan slučajeva iz stavka 2. ovoga članka , zna za okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost u postupcima iz stavka 1. ovoga članka , dužan je o tome odmah obavijestiti Vijeće koje će donijeti odgovarajuću odluku.
Sve ove navedene odredbe nisu pravno sporne . Kako članovi Državnog Sudbenog Vijeća obnašaju i redovnu sudačku dužnost u svojim sudovima u kojima su imenovani znači da postoji „OPRAVDANA SUMNJA DA IMENOVANI SUDCI DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA“ odlučuju u korist kolege koji radi na istom sudu ili na nekom drugom sudu a protiv istog tog sudca je pokrenut disciplinski postupak .
„Ruka ruku mije , obraz obadvije!“ – tak kaže narodna poslovica.
Državno Sudbeno Vijeće zamišljeno je kao „UNUTRAŠNJA KONTROLA“ unutar sudbene vlasti jer se sudci zbog svog mišljenja ne mogu procesuirati i ne mogu kazneno odgovarati , ali „papirnato“ – „fiktivno“ dana je mogučnost kada je isuviše očito da sudac odlučuje suprotno zakonu po ukidanju imuniteta biva kazneno gonjen.
To je samo teoretska pretpostavka !
Za običnog građanina REPUBLIKE HRVATSKE koji se je susretao sa „NEBULOZNIM ODLUKAMA UVAŽENIH I POŠTOVANIH SUDACA REPUBLIKE HRVATSKE“ isključivo zanima kako taj sudac može i mora odgovarati kazneno i materijalno za svjesno i namjerno počinjeno kazneno djelo i namjerno nanošenje štete stranci u postupku donošenjem sudskog rješenja?
Zakon o DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU predviđa stegovnu odgovornost sudca i to u članku broj 62. , citiram :
[1] Sudac odgovara za počinjena stegovna djela .
[2] Stegovna djela su :
1) Neuredno obnašanje sudačke dužnosti
2) Ne postupanje po odluci donesenoj u postupku za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku
3) Obnašanje službe , poslova ili djelatnosti nespojivih sa sudačkom dužnošću
4) Izazivanje poremećaja u radu suda koji znatno utječe na djelovanje sudbene vlasti
5) Povreda službene tajne u svezi s obnašanjem sudačke dužnosti
6) Nanošenje štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način
7) Nepodnošenje imovinske kartice ili neistinito prikazivanje podataka u imovinskoj kartici
8) Nepodvrgavanje prosudbi tjelesnih i duševnih svojstava radi ocjene sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti
[3] Stegovni postupak za stegovno djelo iz stavka 2. točka 1. ovoga članka pokrenit će se osobito :
1) Ako sudac bez opravdanog razloga ne izrađuje i ne otprema sudske odluke
2) Ako je sudačko vijeće ocijenilo rad sudca ocjenom nezadovoljavajuće obnaša dužnost
3) Ako je bez opravdanog razloga broj odluka koje je sudac donio u jednogodišnjem razdoblju bitno ispod broja odluka utvrđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca
4) Ako sudac u rješavanju predmeta bez opravdanih razloga bitno odstupa od redoslijeda njihovog zaprimanja u sudu , odnosno ne vodi računa o njihovoj hitnosti
[4] ako je pokrenut stegovni postupak protiv sudca za stegovno djelo iz stavka 2. točka 2. ovoga članka , Vijeće je dužno o tome obavjestiti nadležno državno odvjetništvo.
Člankom 62. Zakona o DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU predviđen je disciplinski postupak protiv sudca koji obnaša sudačku dužnost ali suprotno zakonu.
Jedno je „papir“ drugo je praksa.
„Na ćupriji dobio , na mostu izgubio !“ , tak kaže narodna poslovica .
Prema članku 67. Zakona o DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEČI definirano je tko je ovlašten pokrenuti disciplinski postupak protiv aktivnog sudca za počinjena kaznena djela svojim radom u sudskoj praksi , citiram :
1.) Ako postoji osnovana sumnja da je sudac počinio stegovno djelo , predsjednik suda ili osoba ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave u sudu u kojem obnaša sudačku dužnost dužna je protiv sudca pokrenuti stegovni postupak
2.) Stegovni postupak iz stavka 1. ovoga članka mogu pokrenuti i ministar za poslove pravosuđa, predsjednik neposrednog višeg suda , predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske i sudačko vijeće.
3.) Stegovni se postupak pokreće zahtjevom ovlaštenih , tužitelja iz stavka 1. i 2. ovoga članka . Ovlašteni tužitelj je stranka u postupku , a može je zastupati i osoba koju on za to ovlasti.
4.) Odmah nakon primitka zahtjeva Vijeće može odrediti istražno povjerenstvo iz redova sudaca redovnih ili specijaliziranih sudova radi utvrđivanja činjenica potrebnih za donošenje odluke za pokretanje stegovnog postupka
5.) Vijeće početkom svake kalendarske godine utvrđuje listu iz redova sudaca redovnih i specijaliziranih sudova koji će provoditi radnje iz stavka 4. ovoga članka
Sve je to divno i krasno samo na papiru , citirat ću dio teksta sa strane broj 8. od autora teksta gospođe IVANE ZOVKO KOLAR :
„Između neprolaznih ocjena koje naše pravosuđe redovito prima od svih koji se za ocjenu uopće pitaju i iskazanih fraza kako naš sustav ima dovoljno znanja i snage da od države napravi uređeni pravni sustav. …“
Da podsjetim članak 62 u stav 3. točka 2. , citiram
„2) Ako je sudačko vijeće ocijenilo rad sudca ocjenom nezadovoljavajuće obnaša dužnost“
Državno Sudbeno Vijeće dužno je po sili zakona pokrenuti stegovni postupak protiv sudca. Da li se u praksi dešava da sudac bude sankcioniran zbog negativne ocjene , OČITI NE.
Također citiram dio teksta sa strane 8. od autora teksta gospođe IVANE ZOVKO KOLAR :
„U široj se javnosti tako stvorio mit , kako na našim sudovima sjede preplaćene niškoristi , iako poglediz bliže perspektive daje sasvim drugi dojam. Gola prosječna sudačka plaća nije na razini ni đeparca odbjeglih kriminalaca , a još manje njihovih preplaćenih odvjetnikakoji ih „čupaju“ u slučaju da se uopće pojave na sudu.“
Prema dostupnim podatcima sudac općinskog suda ili prekršajnog suda te zamjenik općinskog državnog odvjetnika imaju neto mjesečnu plaću od devet tisuća kuna, suci trgovačkog ili upravnog suda ima plaću od 9890 kuna, a sudac županijskog suda i zamjenik županijskog državnog odvjetnika plaću od 12.671 kunu. Suci Visokog trgovačkog, upravnog i prekršajnog suda imaju neto plaće od 15.601 kunu, dok suci Vrhovnog suda imaju za nijansu veću plaću od sudaca tih triju specijaliziranih sudova, dok je Ustavni sud sui generis i ustavni suci su državni dužnosnici.
Sudci nisu „izdvojena sekta“ u REPUBLICI HRVATSKOJ pa da mogu imati osobni dohodak koliki žele. Sudci su građani REPUBLIKE HRVATSKE i njihova primanja moraju biti u granicama „osobnih dohodaka“ koje građani ostvaruju svojim radom.
Bruto minimalna plaća za 2018 godinu iznosi 3.439,80kuna , a „neto iznos“ minimalne plaće za 2018. godinu iznosi 2.751,84kn , ali treba napomenuti da osobni dohodak može biti i manji.
Iz navedenog razloga , a i moralnog razloga ni jedan sudac ne smije reći da ima mal osobni dohodak. Ako smatra sudac da ima mali osobni dohodak neka napusti sudačku dužnost.
Neka sudac objasni , već kada ima mali dohodak , kako je stekao nekoliko stanova, vikendice , vozila visoke klase , da se razumijemo ništa to nije jeftino , kako je sudac sa svojom skromnom plaćicom sve to stekao ?
Pa nisu svi sudci naslijedili bogate roditelje , djede bake ili ujake sa „debelim“ pologom u banci!
Zanimljivo je da većina građana REPUBLIKE HRVATSKE radi osam (8) sati dnevno i za svoj rad dobiva ili ne dobiva minimalac .
Sudac kroji sam sebi radno vrijeme i ne radi više od dva (2) sata dnevno jer u većini slučajeva parnica – ročište traje od pet (5) do petnaest (15) minuta dok u sferu izuzetka dolaze iznimna ročišta gdje sudac trpi parničare sat ili dva.
Za tako malo rada HRVATSKI SUDCI su i te kako pretplaćeni , da se konstatirati.
Očito je da moral sudaca nije na najvišoj razini jer „grabe“ samo sebi , da navedem još neke sitnice da su sudci u prioritetu pri rješavanju stambenih pitanja kako dobivanja stanova tako i pri dobivanju vrlo povoljnih kreditnih linija „to nam je naša borba dala“.
Sprega suda i kriminala navedena je na strani 9. od srane gospođe IVANE ZOVKO KOLAR , citiram :
„U istom stilu , Sessa smatra da je on pozvan ukazati kako su se , eto, u redove jednog važnog tijela , ugurale osobe nedorasle zadatku i važnosti toga tijela , iako je i sam na mjesto predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske inauguiran s nikad do kraja razriješenom prićom o njegovoj „poslovnoj“ suradnjis tvrtkom Medijator , koja je u vlasništvu Agrokora.
Njegov je izbor posebno inspirirao autora filma „Gazda“ , koji ga je otvoreno i javno prozvao pomaganje zatvorenom Kutli. Tako je , kao prvi čovjek pravosuđa , za širu javnost postao poznat prije svega kao osoba koja se spominje po medijima s dva poduzetnička imena koji su postala pravni sinonim za gospodarsko čerupanje i plačku ove države od njezinog osnutka.“
Očito je da moralna verikala Predsjednik Vrhovnog suda RH gospodin Đuro Sessa, mag. iur. zaboravlja svoje korijene , kako se je probijao na poslovnoj ljestvici uz obilatu podršku kriminala i politike.
Da se vratim na DRŽAVNO SUDBENO VIJEĆE i njegove članove !
Prema ZAKONU O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU definirano je u članku 4.a slijedeće , citiram :
„Sudcima izabranim u Državno sudbeno vijeće umanjije se obaveza u obavljanju sudačke dužnosti , i to predsjedniku vijeća za 75% , a članovima za 50%.
Članak 5.
1.) Članovi Vijeća biraju se na razdoblje od četiri godine , s time da članovi Vijeća nitko ne može biti od dva puta.
2.) Ako članu Vijeća dužnost prestaje prije isteka vremena na koje je izabran , na njegovo se mjesto do isteka mandata Vijeća bira drugi član
Kako je u izradi Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o SRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU pa se predlaže povećanje obima rada člana Vijeća u pravosudnom radu tim promjenama su ugrožena nedodirljiva prava Predsjednika Vijeća i zamjenika Vijeća , citiram :
Članak 2.
Članak 4.a mijenja se i glasi :
Sucima izabranim u Državno sudbeno vijeće umanjuje se obaveza u obavljanju sudačke dužnosti , i to predsjedniku Vijeća za 50% , a zamjeniku predsjednika za 30%.
Gospodin ŽELJKO ŠARIĆ sudac Vrhovnog suda REPUBLIKE HRVATSKE i Predsjednik (DSV-a) DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA očito se je našao ugroženim jer rad u DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU oduzima strašno puno vremena pa ne stiže obavljati svoje redovne sudačke dužnosti.
Pokušao sam naći što je DRŽAVNO SUDBENO VIJEĆE REPUBLIKE HRVATSKE odradilo u zadnjih pet (5) godina . Na žalost nisam našao te podatke jer očito da je rad DRŽAVOG SUDBENOG VIJEĆA „strogo povjerljiva tajna“.
Obaveza, odnosno ingerencije rada DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA REPUBLIKE HRVATSKE su imenovanja sudaca ali jednako tako disciplinski i kazneni progon sudaca koji svojim radom štete ugledu i časti sudu !
Sad treba tu stati !
Kada građanin REPUBLIKE HRVATSKE „krivotvori novac“ tada u kaznenom pravnom postupku građanin se kažnjava visokom – dugotrajnom zatvorskom kaznom i oduzme mu se protu-pravno stečena imovina .
Kada građanin REPUBLIKE HRVATSKE „krivotvori bilo koji dokument : osobnu ispravu , dokaz o stečenoj stručnoj spremi tada u kaznenom pravnom postupku građanin se kažnjava visokom – dugotrajnom zatvorskom kaznom i oduzme mu se protu-pravno stečena imovina.
Da se vratim na rad DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA REPUBLIKE HRVATSKE !
Zemljišno knjižni odjel je sastavni dio Općinskog suda .
Sudci svih sudova REPUBLIKE HRVATSKE odlučuju „navodno“ u skladu sa USTAVOM I ZAKONOM REPUBLIKE HRVATSKE , donose odluke , zaključke , rješenja ili presude po osnovi dokaza o vlasništvu prijepisu zemljišno – knjižnog uloška koji je VAN SNAGE UPORABE i to po osnovi dvije UREDBE donesene dana 17. 11. 1924. godine i 04.08.2004. godine sa svojom punom pravnom snago , punim pravnim učinkom i punom pravnom posljedicom od dana 01. 01. 2010. godine.
Sud , bilo koji sud ne smije ovjeriti i izdati dokument VAN SNAGE UPORABE u svojstvu valjane isprave (ništavni dokument je preinačen , ovjeren žigom i potpisom i pušten u pravnu i upravnu radnju od strane suda – PRAVNO NEDOPUSTIVO već najstrože KAŽNJIVO) za pravne i upravne poslove što za posljedicu izaziva permanentno , stalno , kontinuirano činjenje kaznenih djela u službenim prostorijama suda:
„KRIVOTVORINA JAVNE ISPRAVE ,
KRIVOTVORINA VRJEDNOSNICE REPUBLIKE HRVATSKE – rang kaznenog djela krivotvorine novca ,
NEOSNOVANO STJECANJE MATERIJALNE DOBITI-NOVCA BEZ PRAVNE OSNOVE ,
ZLOUPORABA POLOŽAJA I OVLASTI“
Gdje je tu DRŽAVNO SUDBENO VIJEĆE da kazni sudce zbog permanentno , stalno , kontinuiranog obnašanja kaznenog djela u prostorijama suda.
Da podsjetim na članak 67. Zakona o DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEČI definirano je tko je ovlašten pokrenuti disciplinski postupak protiv aktivnog sudca za počinjena kaznena djela svojim radom u sudskoj praksi , citiram :
1.) Ako postoji osnovana sumnja da je sudac počinio stegovno djelo , predsjednik suda ili osoba ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave u sudu u kojem obnaša sudačku dužnost dužna je protiv sudca pokrenuti stegovni postupak
2.) Stegovni postupak iz stavka 1. ovoga članka mogu pokrenuti i ministar za poslove pravosuđa, predsjednik neposrednog višeg suda , predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske i sudačko vijeće.
Kontrolu rada sudaca isključivo mogu provesti građani REPUBLIKE HRVATSKE po osnovi rješenja i presuda donesenih od strane sudaca REPUBLIKE HRVATSKE u korist i za korist kriminala pri tome sudac je svjestan namjere da svojom presudom , svojim rješenjem nanosi štetu ali može spriječiti tu štetu ništa ne čini da je spriječi.
Da članovi DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA ne bi morali raditi odnosno kontrolirati „zakonito odnosno nezakonito postupanje sudaca“ ZAKONOM O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU nije dozvoljeno pokretanje disciplinskog postupka od strane građana REPUBLIKE HRVATSKE.
Prema citiranom članku 5. Zakona o DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU članovi Vijeća se biraju iz redova sudaca.
„VRANA VRANI OČI NE KOPA!“ , tako kaže narodna poslovica .
Državno sudbeno vijeće je formirano da bi se stekao dojam da HRVATSKO PRAVOSUĐE ima kontrolu nad radom svoji članova – sudaca. To je možda na papiru .
Kako svaki sudac u REPUBLICI HRVATSKOJ od dana 01. 01. 2010. godine u donesenim rješenjima i presudama je odlučivao po osnovi NIŠTAVNIH JAVNIH ISPRAVA IZ DOMENE PROSTORNOG REGISTRA NEKRETNINA doslovno svi sudci čine kontinuirano , permanentno , stalno svojim radom brojna KAZNENA DJELA .
POČINJENA KAZNENA DJELA OD STRANE SUDACA :
Pojedinačni počinitelj kaznenog djela i sudionici (Članak 35.)
Kažnjavanje sudionika
Članak 36.
(1) Svaki supočinitelj odgovara u skladu sa svojom namjerom ili nehajem, a poticatelj i polagatelj u skladu sa svojom namjerom.
Poticanje (Članak 37.)
Pomaganje
Članak 38.
(1) Tko drugome s namjerom pomogne u počinjenju kaznenog djela kaznit će se kao da ga je sam počinio, a može se i blaže kazniti.
Kažnjivost za postupanje s namjerom i s nehajem
Članak 43.
(1) Kažnjivo je samo postupanje s namjerom da se počini kazneno djelo, osim kad je zakonom izričito propisano kažnjavanje i za nehaj.
(2) Teža kazna koju zakon propisuje za težu posljedicu kaznenog djela može se izreći samo kad je počinitelj glede te posljedice postupao s nehajem.
Namjera
Članak 44.
(2) Počinitelj postupa s izravnom namjerom kad je svjestan svog djela i hoće njegovo počinjenje.
Prikrivanje protuzakonito dobivenog novca (Članak 279.)
Zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju
Članak 292.
(1) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju ili drugu pravnu osobu:
– sastavljanjem isprava neistinitog sadržaja, lažnim bilancama, procjenama ili inventurom ili drugim lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica, neistinito prikazuje stanje i kretanje sredstava i uspjeha poslovanja,
– pravnu osobu stavi u povoljniji položaj prigodom dobivanja sredstava ili drugih pogodnosti koje se pravnoj osobi ne bi priznale prema postojećim propisima,
– na drugi način grubo prekrši zakon ili pravila poslovanja glede uporabe i upravljanja imovinom,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve koristi,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Prijevara u gospodarskom poslovanju (Članak 293.)
Prijevara u gospodarskom poslovanju očituje se u tome da sva državna administrativna tijela REPUBLIKE HRVATSKE znaju za postojanje navedenih UREDBI/UKAZA , znaju za činjenicu da su sve javne isprave iz domene REGISTRA NEKRETNINA stavljena VAN SNAGE UPORABE u status ZASTARE ali ih to ne sprečava da u bilo kojoj pravnoj ili upravnoj radnji zahtijevaju – UVJETUJU prilaganje i uporabu javnih isprava u statusu ZASTARE iz domene registra nekretnina što takvim postupkom državni službenik i namještenik čini PRJEVARU U GOSPODARSKOM POSLOVANJU.
Neprijavljivanje počinjenog kaznenog djela
Članak 300.
(1) Tko zna da je počinjeno teško kazneno djelo pa to ne prijavi iako zna da bi takvom prijavom bilo omogućeno ili znatno olakšano otkrivanje djela ili počinitelja, a za to djelo je zakonom propisana kazna dugotrajnog zatvora,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se službena ili odgovorna osoba koja ne prijavi počinjenje težeg kaznenog djela za koje je saznala obavljajući svoju dužnost a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanje kaznenog postupka nije prepušteno privatnoj tužbi ili povodom prijedloga.
Pomoć počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela
Članak 301.
(1) Tko krije počinitelja težeg kaznenog djela ili mu prikrivanjem sredstava kojima je kazneno djelo počinjeno, tragova kaznenog djela ili predmeta nastalih ili pribavljenih kaznenim djelom ili na drugi način pomaže da ne bude otkriven, a radi se o kaznenom djelu za koje je zakonom propisana kazna zatvora od pet godina ili teža kazna,
KAZNENA DJELA PROTIV VJERODOSTOJNOSTI ISPRAVA
Krivotvorenje isprave
Članak 311.
(1) Tko izradi lažnu ispravu ili preinači pravu s ciljem da se takva isprava uporabi kao prava, ili tko lažnu ili preinačenu ispravu uporabi kao pravu ili je nabavi radi uporabe,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini glede javne isprave, domovnice, oporuke, mjenice, čeka, javne ili službene knjige koja se mora voditi na temelju zakona,
kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
Krivotvorenje službene isprave
Članak 312.
(1) Službena ili odgovorna osoba koja u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke ili ne unese kakav važan podatak, ili svojim potpisom odnosno službenim pečatom ovjeri takvu ispravu, knjigu ili spis sa neistinitim sadržajem, ili koja svojim potpisom odnosno službenim pečatom omogući izradbu isprave, knjige ili spisa s neistinitim sadržajem,
kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i službena ili odgovorna osoba koja neistinitu službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis uporabi u službi ili poslovanju kao da su istiniti, ili koja istinitu ispravu, knjigu ili spis uništi, prikrije, u većoj mjeri ošteti ili na drugi način učini neuporabljivim.
Ovjerovljavanje neistinitog sadržaja (Članak 315.)
KAZNENA DJELA PROTIV SLUŽBENE DUŽNOSTI
Zlouporaba položaja i ovlasti
Članak 337.
(1) Službena ili odgovorna osoba koja s ciljem da sebi ili drugome pribavi kakvu neimovinsku korist ili da drugome prouzroči kakvu štetu iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve koristi,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Nesavjestan rad u službi (Članak 339.)
Prijevara u službi (Članak 344.)
Zanimljivo je da gospodin ŽELJKO ŠARIĆ sudac Vrhovnog suda REPUBLIKE HRVATSKE i Predsjednik (DSV-a) DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA nije dao komentar o KRIMINALU U HRVATSKOM PRAVOSUĐU za vrijeme trajanja njegovog mandata u svojstvu Predsjednika Državnog Sudskog Vijeća.
Rad suda je čisti KRIMINAL.
Ogroman novac koji je dobiven od strane EUROPSKE UNIJE za usklađenje katastarskog operata i zemljišno – knjižnog operata sa stvarnim stanjem u fizičkom prostoru dodijeljen je REPUBLICI HRVATSKOJ nešto više od pet (5) milijardi EUR-a (više od 5.000.000.000,00EUR-a) – GDJE JE TAJ NOVAC – NESTAO – u čijem je džepiću završio ? Veliki dio tog „kolača“ izravno je uplaćen Ministarstvu pravosuđa REPUBLIKE HRVATSKE što je razvidno iz dostupnih međunarodnih ugovora.
Gospodin ŽELJKO ŠARIĆ sudac Vrhovnog suda REPUBLIKE HRVATSKE i Predsjednik (DSV-a) DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA je izravni korisnik dobivenih novčanih sredstava , da li je sankcionirao sam sebe ili smatra da je on , ŽELJKO ŠARIĆ izuzet iz kriminalnih radnji koje se odvijaju od strane sudaca , a sam sudjeluje u donošenju rješenja ili presuda VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE .
KRIMINAL U SUDU je snimljen , da li je DRŽAVNO SUDBENO VIJEĆE reagiralo i sankcioniralo sudce .
MALVERZACIJE sa ZEMLJIŠNOM KNJIGOM u ovom slučaju katastarske općine DREŽNICA i drugih općina koje se vode u zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Karlovcu sa stalnom službom u Ogulinu predočene su u „TV – REPORTAŽI“ – PROVJERENO na elektronskom mediju NOVA TV.
Reporter MATO BARIŠIĆ
Da ne bi rekli da je tvrdnja izmišljotina pogledajte insert „TV – emisije PROVJERENI od dana 26. 04. 2018. godine u vremenskom intervalu emitiranja od 24 minute i 44 sekunde do 35 minuta i 48 sekundi :
https://novaplus.dnevnik.hr/product/emisije/1198-provjereno
ili
DODATAK
https://novatv.dnevnik.hr/informativni/provjereno/clanak/zanimljivosti/provjereno-kome-je-u-interesu-zagorcati-zivot-tisucama-ljudi-u-dreznici-kraj-ogulina—515183.html

Provjereno: Kome je u interesu zagorčati život tisućama ljudi u Drežnici kraj Ogulina?
27.4.2018 / 09:20 / Zanimljivosti
Sudac ne može reći da ne zna da su ZEMLJIŠNE KNJIGE „NIŠTAVNE“ za bilo koju pravnu ili upravnu radnju ali mora donijeti UREDBU o zatvaranju svih ZEMLJIŠNIH KNJIGA na teritorijalnom prostoru REPUBLIKE HRVATSKE.
Kada ANĐELKA DUKOVAC u svojstvu predsjednice Općinskog suda u Karlovcu navodi da ZEMLJIŠNA KNJIGA k. o. DREŽNICE ne postoji da je uništena u „DOMOVINSKOM RATU“ , da nije čitka , a pri tome se iste te ZEMLJIŠNE KNJIGE koje je izradila „austro – ugarska monarhija“ nalaze u transportnim sanducima na tavanu zgrade suda u Ogulinu tad ANĐELKA DUKOVAC u svojstvu predsjednice Općinskog suda u Karlovcu „LAŽE“.
Do sada nije bilo takvog činjeničnog dokaza da predsjednik suda „LAŽE“ kako bi pogodovao kriminalu.
Na žalost kamere „NOVATV“ nedvojbeno daju činjenični dokaz da gospodin Đuro Sessa, mag. iur. Predsjednik Vrhovnog suda REPUBLIKE HRVATSKE da je dužni trenutno udaljiti imenovane sudce od obavljanja sudačke dužnosti zbog kriminala kojeg su počinili i kojeg čine obnašajući sudačku dužnost.
Sudci koje je gospodin Đuro Sessa, mag. iur. Predsjednik Vrhovnog suda REPUBLIKE HRVATSKE dužan trenutno udaljiti iz HRVATSKOG PRAVOSUĐA:
OPĆINSKI SUD U KARLOVCU
ANĐELKA DUKOVAC u svojstvu predsjednice Općinskog suda u Karlovcu , TOMISLAV MARAS u svojstvu zamjenika Općinskog suda u Karlovcu ,
Sudci „GRAĐANSKOG ODJELA“ : IRENA SEGAVIĆ – predsjednica građanskog odjela , MIROSLAV KOSANOVIĆ zamjenik predsjednice građanskog odjela
JOSIP ŠTRUCELJ , PREDRAG GAJŠAK , SYLVIANE KRALJEVIĆ , RENATA VRĐUKA , VESNA GRAČAN
Obiteljski sudci : MIRO ŠIMAC
Kazneni odjel : JASMINA ŠTRUCELJ ; EMA KALEB MAMIĆ , LEONA KOVAČIĆ , MARIJA GARAČIĆ – TURKOVIĆ , , IRENA DAJAK ,
Sudski savjetnici : MAJA VIDOVIĆ , LJILJANA JAŠKA , TIHANA LAPTALO – MEDARIĆ
Voditelj zemljišno – knjižnog odjela : VESNA RIBAR
Zamjenica voditelja zemljišno – knjižnog odjela : MARIJANA PEKIĆ
Sudac zadužen za praćenje sudske prakse : BLAŽENKA GLAD
OPĆINSKI SUD U KARLOVCU STALNA SLUŽBA U OGULINU
SUTKINA MARIJANKA CINDRIĆ – ŽUPANIĆ je ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave u stalnoj službi Ogulin
Sudci : MIMA MRVOŠ , MILKA KELEUVA IVOŠEVIĆ , BLAŽENKA GLAD , ŽELJKO BROZOVIĆ
ŽUPANIJSKI SUD U KARLOVCU
Predsjednik suda : ANTE UJEVIĆ
Kazneni odjel : Predsjednica kaznenog odjela SANDRA JANKOVIĆ
Sudci : MLADEN KOSIJER , IVAN PERKOVIĆ , ELMA KALEB MAMIĆ , LEON KOVAČIĆ
Građanski odjel : predsjednica građanskog odjela ALENKA LAPTALO
Sudci : MIRA BOSILJEVAC , ŽELJKO UDIER , VESNA BRITVEC , MILKA VRANEŠ , MICHAL DANEČEK , VESNA STOKRP , VINKA VRANČIĆ
Viši sudski savjetnici : IVANA BORKOVIĆ , JASNA RADMAN
Nijedan od navedenih sudaca ne može tvrditi da nije znao da su ZEMLJIŠNE KNJIGE katastarske općine DREŽNICA i drugih katastarskih općina nalaze u sanducima na tavanu zgrade suda u OGULINU.
Dražen Bošnjaković ministar pravosuđa REPUBLIKE HRVATSKE jednaka prava i obaveze ima za poduzimanje pravnih radnji protiv sudaca , odnosno može , smije i mora zatražiti od DRŽAVOG SUDBENOG VIJEĆA njihovo udaljenje od obavljanje sudačke dužnosti zbog počinjenih teških kaznenih dijela radom u HRVATSKOM PRAVOSUĐU..
Stranka , vlasnici nekretnina katastarske općine DREŽNICE i drugih katastarskih općina čije se zemljišne knjige nalaze u sanducima na tavanu zgrade suda u Ogulinu , u bilo kojem upravnom ili pravnom postupku prema Zakonu o parničkom postupku :

Ne treba dokazivati činjenice koje su općepoznate , član 221 (ZPP)
Zakoni REPUBLIKE HRVATSKE smatraju se činjenicom i ne treba ih dokazivati već se stranka na njih može i smije pozvati a nadležno državno tijelo obavezno je predočit postupanje u skladu sa zakonom.

Kada glasnogovornik – Ministarstvo Pravosuđa RH; Josip Salapić daje očitovanje dana 01. 05. 2018. godine , citiram
„Poštovani,
dana 16. veljače 1995. godine doneseno je rješenje Županijskog suda u Karlovcu, posl.br. 13 Su-76/95 kojim je zemljišna knjiga za k.o. Drežnica stavljena izvan snage, a razlog je bila njezina istrošenost te je ista postala neuporabljiva.
Ministarstvo pravosuđa je 2. srpnja 2015. godine donijelo Odluku o osnivanju zemljišne knjige za k.o. Drežnica.“
Očitava se diletantizam HRVATSKOG PRAVOSUĐA , permanentno počinjenje kazneno djelo od strane sudaca :
„KRIVOTVORINA JAVNE ISPRAVE ,
KRIVOTVORINA VRJEDNOSNICE REPUBLIKE HRVATSKE – rang kaznenog djela krivotvorine novca ,
NEOSNOVANO STJECANJE MATERIJALNE DOBITI-NOVCA BEZ PRAVNE OSNOVE ,
ZLOUPORABA POLOŽAJA I OVLASTI“
„NADRI PISARSTVO“ jer sud i sudci ne poznaju težinu dokumenta po kojem odlučuju.
Staviti ZEMLJIŠNU KNJIGU k. o. DREŽNICA dana 16. veljače 1995. godine po rješenju Županijskog suda u Karlovcu, posl.br. 13 Su-76/95 a tek Ministarstvo pravosuđa je 02. srpnja 2015. godine donijelo Odluku o osnivanju zemljišne knjige za k.o. Drežnica. Gospodo sudci i DRŽAVNO SUDBENO VIJEĆE radili od 16.02.1995. godine do 02.07.2015. godine , ali ono što je najbitnije „odluku“ ste donijeli ali posao niste odradili i dalje činite stalno kontinuirano , permanentno ista kaznena djela jer danas srpanj 2018. godine odluka od 02.07.2015. godine nije realizirana . Tko je kazneno odgovoran jer Vi sudci činite kaznena djela donošenjem NIŠTAVNIH sudskih rješenja i presuda po osnovu kojih izazivate pravni učinak spram stranaka u pravnom postupku.
Ne poznavanje dokumenata po osnovu kojih odlučujete a „VISOKO – OBRAZOVANE“ ste osobe znači završili ste pravni fakultet i položili pravosudni ispit a ne znate ili se pravite da pojma nemate da su dokumenti po osnovu koji odlučujete su VAN SNAGE UPORABE i da je Vaše rješenje/presuda NIŠTAVNI onda ne zaslužujete da radite u svojstvu sudca morate biti udaljeni od obavljanja dužnosti sudca ili člana DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA.
Da podsjetim na VRHOVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE nalazi se kod Predsjednika Vrhovnog suda gospodina Đuru Sessu, mag. iur. kaznena prijava protiv sudaca :
1.) Broj predmeta : Su – VI – 191/201/-3 od dana 09. svibnja 2018. godine
2.) Broj predmeta : Su – VI – 191/201/-4 od dana 09. svibnja 2018. godine
3.) Broj predmeta : Su – VI – 191/201/-6 od dana 09. svibnja 2018. godine
4.) Broj predmeta : Su-VI-191/2018-11 od dana 07. lipnja 2018. godine
5.) Očitovanje Predsjednice Općinskog suda u KARLOVCU gospođe ANĐELKE DUKOVAC sa naslovom : „MINISTARSTVO PRAVOSUĐA , Ured za europske poslove , međunarodnu i pravosudnu suradnju“ pod brojem : 13 Su-240/2018 od 10. svibnja 2018. godine

S obzirom da gospodin ŽELJKO ŠARIĆ sudac Vrhovnog suda REPUBLIKE HRVATSKE i Predsjednik (DSV-a) DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA smatra da ispravno obnaša svoju dužnost neka javno obrazloži KRIMINAL U HRVATSKOM PRAVOSUĐU i zašto se kriminalci u odori sudca ne procesuiraju?
U svojstvu tehničke osobe i građanina REPUBLIKE HRVATSKE
zakonska obaveza magistra inženjera geodezije i geoinformatike
BOŽIDARA VIDUKE je po tehničkom saznanju o odvijanja permanentnog kaznenog djela „KRIVOTVORINA JAVNE ISPRAVE , KRIVOTVORINA VRJEDNOSNICE REPUBLIKE HRVATSKE – rang kaznenog djela krivotvorine novca i NEOSNOVANO STJECANJE MATERIJALNE DOBITI-NOVCA BEZ PRAVNE OSNOVE , ZLOUPORABA POLOŽAJA I OVLASTI“ u statusu javne vjere u službenim prostorijama suda , istog trenutka je zakonski obavezan upozoriti sud , a sud ima zakonsku obavezu po saznanju o permanentnom odvijanju kaznenog djela unutar službenih prostorija suda zapriječiti počinjenje kaznenog djela .
BOŽIDAR VIDUKA magistar inženjer geodezije i geoinformatike


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Pravosuđe