By ANALIZA DOKUMENATA PROSTORNOG REGISTRA NEKRETNINA
RENATO MAJNARIĆ mali čovjek REPUBLIKE HRVATSKE
koji brani svoje vlasništvo !
res iudicata [re:s ju:dika:’ta] (lat.: presuđena stvar), u rim. pravnoj tradiciji i u suvremenom procesnom pravu, izraz koji označuje predmet (spor, pitanje) o kojem je donesena pravomoćna presuda (odluka).
RJEŠENJE O NASLJEĐIVANJU
od dana 18. 03. 2005. godine
Poslovni broj : O-1307/04 UPP-OS-92/04-9
PRAVOMOĆNO od dana 29. 05. 2008.godine
Zabrana ponovnog odlučivanja
Materijalna pravomoćnost definira da se njena negativna strana sastoji u tome da se o istoj stvari među istim strankama može suditi samo jedanput (ne bis in idem, bis de eadem re ne sit actio). Pravomoćna sudska odluka se uz određene pretpostavke može pobijati u onoj istoj parnici u kojoj je donesena, ali ne i u novoj parnici. Tako npr. tužitelj čiji je tužbeni zahtjev pravomoćno odbijen ne će moći jednaki zahtjev istaći u novoj parnici protiv istog tuženika.
Pravomoćna presuda je, dakle, negativna procesna pretpostavka. Do odbacivanja tužbe doći će ponekad povodom tuženikova prigovora (članak 288. stavak 3. i članak 301. stavak 1. ZPP), ali nepostojanje takvog prigovora nije zapreka sudu da tužbu odbaci, jer sud u smislu odredbe članka 333. stavak 2. ZPP po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena. Iako je u navedenoj zakonskoj odredbi rečeno da sud to čini tijekom cijelog postupka, druge posebne odredbe ZPP to demantiraju. Tokom prvostupanjskog postupka sud može po službenoj dužnosti odbaciti tužbu bilo na pripremnom ročištu (članak 288. stavak 2. ZPP) bilo na glavnoj raspravi (članak 301. stavak 4. ZPP). Ako je prvostupanjskom presudom odlučeno o zahtjevu o kojemu je već prije pravomoćno presuđeno, učinjena je apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP na postojanje koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP). Okolnost da je odlučeno o zahtjevu o kojem je već prije pravomoćno presuđeno razlog je za izjavljivanje i izvanrednih pravnih lijekova i to: revizije (članak 385. stavak 1. točka 1. ZPP), zahtjeva za zaštitu zakonitosti (članak 404. stavak 1. točka 1. ZPP) te prijedloga za ponavljanje postupka (članak 421. točka 7. ZPP).
Vezanost sudova za pravomoćnu odluku
Djelovanje pravomoćne sudske odluke može doći do izražaja i onda kad u nekoj novoj parnici između istih stranaka nije postavljen tužbeni zahtjev jednak onome o kome je već pravomoćno odlučeno. To će se desiti onda kada je pitanje o kome je kao o glavnom pravomoćno odlučeno u ranijoj parnici, od prejudicijelnog značaja u novoj parnici. U takvoj situaciji je svaki domaći sud pri ocjenjivanju tog prethodnog pitanja vezan pravomoćnom sudskom odlukom i nije ovlašten o njemu drugačije odlučiti, već mora uzeti da je ono što je utvrđeno pravomoćnom odlukom istinito. Kaže se: «res iudicata pro veritate habetur».
Vezanost stranaka za pravomoćnu odluku
Pravomoćna sudska odluka, bila ona zakonita ili ne, mjerodavna je za pravne odnose stranaka koji su prije pravomoćnosti bili sporni (res iudicata facit ius inter partes). Ne samo da je one ne mogu pobijati , već su se dužne ponašati u skladu s njom. I one treće osobe na koje se ona inače ne odnosi moraju je respektirati kao regulatora odnosa stranaka. Članak 6. stavak 3. Zakona o sudovima («Narodne novine» br. 3/94, 100/96, 131/97 i 129/00) propisuje da je svatko u Republici Hrvatskoj dužan poštivati pravomoćnu i izvršnu sudsku odluku i njoj se pokoriti.
Navedene činjenice zakonodavac – država REPUBLIKA HRVATSKA „jamči“!
Da li je to baš tako u praksi ?
Da li si svatko svako državno tijelo REPUBLIKE HRVATSKE daje za pravo da navedene postulate tumači kako mu odgovara ?
DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA REPUBLIKE HRVATSKE o već odlučenim stvarima i pravomoćnim stvarima ima svoje mišljenje i ne provodi pravomoćna rješenja nadležnog suda , za potvrdu navedene činjenice navodim slijedeća rješenja iz upravnog postupka koje donosi DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA REPUBLIKE HRVATSKE .
PRAVOMOĆNA PRESUDA UPRAVNOG SUDA IZ ZAGREBA !
Presuda u ime REPUBLIKE HRVATSKE poslovni broj : Us – 7357/2006-4 donesena dana 23. kolovoza 2006. godine po sudcima UPRAVNOG SUDA u vijeću sastavljenom od sudca LJILJANE KARLOVČAN ĐUROVIĆ – u svojstvu predsjednika vijeća , sudaca u svojstvu članova vijeća ANE BERLENGO FELLNER i SANJE ŠTEFAN , te sudske savjetnice MARINE KATANEC .
Presuda u ime REPUBLIKE HRVATSKE poslovni broj : Us – 7357/2006-4 je pravomoćna i izvršna presuda koja ima svoju pravnu snagu , svoj pravni učinak i svoju pravnu posljedicu.
UPRAVNI AKTI državnog tijela sa prenesenim ovlastima koje ne uvažava pravomoćne presude !
DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA REPUBLIKE HRVATSKE suprotno pravomoćnoj i izvršnoj PRESUDI u ime REPUBLIKE HRVATSKE poslovni broj : Us – 7357/2006-4 donosi upravne akte : KLASA : 008-02/18-01/15 ; URBROJ : 541-06-02-02/1-18-4 , od dana 12. travnja 2018. godine potpisan od „Službenice za informiranje“ gospođe MARIJANE NARDIĆ dipl. iur. i RJEŠENJE pod brojem : KLASA : UP/I-008-02/18-02/01 ; URBROJ : 541-06-02-02/1-18-1 od dana 12. travnja 2018. godine potpisanog od „Službenice za informiranje“ gospođe MARIJANE NARDIĆ dipl. iur.
Navedena odluka i rješenje iz UPRAVNOG POSTUPKA donesenog od strane DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA REPUBLIKE HRVATSKE je u suprotnosti pravomoćne Presude u ime REPUBLIKE HRVATSKE poslovni broj : Us – 7357/2006-4.
Razvidno je iz zakonskih načela ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA članka 3. i ZAKONA O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA članka 7. stav 1. da su podaci upisani u prostorni registar nekretnina koje vode DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA REPUBLIKE HRVATSKE i ZEMLJIŠNO – KNJIŽNI ODJEL nadležnog OPĆINSKOG SUDA javni podatci sa javnim pristupom.
Prema : ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA
članak 3.
Podatci državne izmjere i katastra nekretnina javni su ako ovim Zakonom ili posebnim zakonom nije drugačije određeno .
Podatci državne izmjere i katastra nekretnina daju se na uvid , a isprave , ispis , zračne snimke i drugih dokumenata utemeljenim na tim podatcima izdaju se na način određen ovim Zakonom , propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te propisima koji uređuju prava na pristup informacijama.
Podaci državne izmjere i katastra nekretnina (izvod ili prijepis posjedovnog lista, kopija katastarskog plana i potvrda) izdani u analognome i digitalnom obliku i koji imaju snagu javne isprave smiju se upotrebljavati samo u svrhu za koju su izdani .
Prema ZAKONU O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA
Članak 7. stav 1.
1.) Zemljišna knjiga je javna i svatko može zahtijevati uvid u zemljišnu knjigu
2.) Iz zemljišne knjige izdaju se izvadci iz glavne knjige i preslike ili ispisi iz zbirke isprava.
Članak 8.
1.) Zemljišne knjige , izvaci , odnosno ispisi i prijepisi iz zemljišne knjige uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava .
2.) Smatra se da je zemljišna knjiga istinita i potpuno održiva činjenično i pravno stanje zemljišta
Ograničavanje pristupu javnom podatku iz domene prostornog registra nekretnina koji vodi DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA REPUBLIKE HRVATSKE o privatnom vlasništvu je neprimjerena i protivna zakonskim odredbama.
PRVI PRAVNI RED :
Z A K O N O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA
Članak 10.
(3) Ako se razlikuju podaci u zemljišnoj knjizi i katastru zemljišta, mjerodavni su za knjižna prava podaci u zemljišnoj knjizi, dok ne budu promijenjeni po odredbi stavka 4. ovoga članka.
AUTOMATIZAM U PRAVNOM POSTUPKU :
Zakon o zemljišnim knjigama član 98. stav 2.
Članak 98.
(1) Na mjestu gdje bi u zemljišnoknjižnom ulošku trebalo provesti upis odmah će se učiniti vidljivim (plomba) dan i vrijeme kad je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis, te broj dnevnika zemljišnoknjižnih podnesaka pod kojim je zaprimljen (broj dnevnika). Plomba će se po službenoj dužnosti izbrisati kad se provede upis ili unese zabilježba odbijanja prijedloga za upis.
(2) Za štetu koja nastane primjenom pravila o zaštiti povjerenja u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga zbog nepravodobnoga unošenja plombe objektivno odgovara Republika Hrvatska.
DRUGI PRAVNI RED :
ZAKON O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA
Članak 4.
Podaci katastra nekretnina temelj su za zemljišne knjige koje vode zemljišnoknjižni sudovi.
Podaci državne izmjere i katastra nekretnina temelj su za vođenje i drugih službenih očevidnika u svezi s prostorom koji se vode prema ovome Zakonu i drugim propisima.
Sudovi i tijela državne vlasti dužni su Područnim uredima za katastar, odnosno tijelu nadležnom za katastarske poslove Grada Zagreba (u daljnjemu tekstu: ured Grada Zagreba) dostaviti svoja rješenja i presude koje utječu na podatke u katastru nekretnina odmah po njihovoj pravomoćnosti.
Članak 47.
Katastarski operat katastra nekretnina stavlja se u primjenu danom otvaranja zemljišne knjige na temelju odluke ravnatelja.
Ravnatelj donosi odluku o stavljanju u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina na temelju obavijesti ministra nadležnog za poslove pravosuđa o danu otvaranja zemljišne knjige za katastarsku općinu o kojoj je riječ, odnosno na temelju obavijesti o tome da su za dio katastarske općine za koji je provedena katastarska izmjera ili tehnička reambulacija sastavljeni svi zemljišnoknjižni ulošci.
Prije stavljanja u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina u njega će se preuzeti potrebni podaci zemljišne knjige.
Odlukom o stavljanju u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina za cijelu katastarsku općinu ili njezin dio izvan uporabe stavlja se dotadašnji cijeli katastarski operat katastra zemljišta ili dio tog operata.
Katastarski operat ili dio tog operata stavljen izvan uporabe pohranit će se u nadležnom područnom uredu za katastar, odnosno uredu Grada Zagreba.
Zakonodavac država REPUBLIKA HRVATSKA je donijela zakone i oni se smatraju pravna činjenica:
Prema Zakonu o parničnom postupku :
Ne treba dokazivati činjenice koje su općepoznate , član 221.(ZPP)
Prema : Z A K O N U O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA
Članak 10.
(3) Ako se razlikuju podaci u zemljišnoj knjizi i katastru zemljišta, mjerodavni su za knjižna prava podaci u zemljišnoj knjizi, dok ne budu promijenjeni po odredbi stavka 4. ovoga članka.
Naveden je pravni reda važnosti javnih isprava iz domene prostornog registra nekretnina .
ZEMLJIŠNA KNJIGA k. o. POSEDARJE puštena je u pravnu uporabu 1879 godine.
Prema „UREDBI / UKAZU“ Ministra financija Države Srba , Hrvata i Slovenaca 17. 11. 1924. godine stavlja „grafičku geodetsku izmjeru“ sve grafičke i numeričke podatke van snage uporabe iz jednostavnih razloga a to su NEKOMPATIBILNOST „GRAFIČKE IZMJERE“ urađene u hvatnoj mjeri sa „Gauss-Krügerovom projekcijom meridijanskih zona“ i HTRS96/TM kartografskim prikazom.
Na osnovi pravne radnje Ravnatelja DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE Prof. Dr. sc ŽELJKO BAČIĆ koji je predložio VLADI REPUBLIKE HRVATSKE na temelju „ZNANSTVENE EKSPERTIZE“ nezavisnog znanstvenog tijela GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU koju su sačinili Prof. Dr. sc. TOMISLAV BAŠIĆ , Prof. Dr. sc. LADISLAV FAIL i Prof. Dr. sc. MILJENKO LAPAINE uvođenje novog kartografskog prikaza HTRS96/TM – KARTOGRAFSKA PROJEKCIJA za REPUBLIKU HRVATSKU.
Obaveza državnih tijela sa prenesenim ovlastima koje vode razne registre iz domene prostorne registre nekretnina je da registre usklade sa „UREDBOM-UKAZOM“ Klasa: 931-01/04-01/01 ; Urbroj: 5030115-04-1 ; Zagreb, donesenom od strane VLADE REPUBLIKE HRVATSKE dana 04.08.2004. godine s punom pravnom snagom s punim pravnim učinkom , s punom pravnom posljedicom od 01.01.2010. godine u kojoj je decidirano navedeno da svi prostorni registri nekretnina bez izuzetka moraju biti izrađeni u osnovnoj i zakonitoj HTRS96/TM kartografskoj projekciji od dana 01. 01. 2010. godine.
Uredba VLADE REPUBLIKE HRVATSKE je izvršna i o njoj se ne može odlučivati već u skladu sa njom se mora postupiti.
Zemljišno knjižni odjel Općinskog suda u ZADRU , Ulica Borelli 9 Zadar izdaje „POTVRDU“ pod brojem : Sp. Izv. Broj : 8236/09 od dana 20. ožujka 2009. godine i „POTVRDU“ pod brojem : 14209/2011 od dana 06. lipnja 2011. godine , citiram „ZEMLJIŠNA KNJIGA katastarske općine POSEDARJE uništena u tijeku II Svjetskog rata i da nije nikad obnovljena.“
Kada je Ministar pravosuđa gospodin Dražen Bošnjaković naveo da bi se neažurnost zemljišne – knjige odnosno broj neriješenih predmeta mogao smanjiti prekovremenim radom ili dodatnim zapošljavanje pretpostavljam da se je šalio na račun građana REPUBLIKE HRVATSKE iz razloga, citiram:
a) Da bi nešto bilo ažurno ili neažurno mora prethodno biti pravno i tehnički valjano.
b) Ažurnost i neažurnost definira provedbu pravno valjanih i tehnički ispravnih podataka (brže ili sporije)
c) Kako su sve od reda ZEMLJIŠNE KNJIGE u REPUBLICI HRVATSKOJ „NIŠTAVNE“ u tom slučaju nema rasprave o provedbi ili ne provedbi NIŠTAVNIH PODATAKA.
d) NIŠTAVNI PODATAK je uvijek NIŠTAVNI PODATAK.
Ministar pravosuđa gospodin Dražen Bošnjaković treba objasniti riječ „proces“ , što ona znači kada jedna mala katastarska općina POSEDARJE nema zemljišnu knjigu od „II Svjetskog rata“ pa do danas , a nažalost nije jedina takva katastarska općina , zbog nebrige i nerada nadležnih državnih tijela sa prenesenim ovlastima DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE i HRVATSKOG PRAVOSUĐA.
Jedan mali čovjek RENATO MAJNARIĆ pokušava se boriti sa državnom administracijom koja svojim odlukama , rješenjima i presudama „OTIMAJU PRIVATNO VLASNIŠTVO“.
Bez obzira što su zakonske odredbe jasne očito je da za one koji su zakone dužni provoditi zakoni ne vrijede i zakone tumače prema svom nahođenju ili potrebi ali uglavnom odluke , rješenja i presude donose protiv malog HRVATSKOG čovjeka .
Prema ZAKONU O VLASNIŠTVU I DRUGIM SRODNIM PRAVIMA (NN 91/96 ; 68/98 ; 137/99 ; 22/00 ; 73/00 ; 129/00 ; 114/01 ; 79/06 ; 141/06 ; 146/08 ; 38/09 ; 153/09 ; 143/12 ; 152/14)
SUDSKA ZAŠTITA
Članak 22. stav 1.
Posjednik kojem je posjed samovlasno smetan OVLAŠTEN JE SVOJ POSJED ŠTITITI PUTEM SUD , zahtjevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda , naredi uspostavu posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja , te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.
Zakonski kao što je ovdje navedeno svaki vlasnik može i zakonski je obavezan štititi svoj posjed svoje vlasništvo.
Prema USTAVU REPUBLIKE HRVATSKE (NN 56/90 ; 135/98 ; 8/98 ; 113/00 ; 124/00 ; 28/01 ; 41/01 ; 55/01 ; 76/10 ; 85/10 ; 05/14)
GOSPODARSKA , SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA
Članak 48.
Jamči se pravo vlasništva
Vlasnika obavezuje , Nositelja vlasničkih prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru .
Strana osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete određene zakonom.
Jamči se pravo nasljeđivanja.
Članak 5.
U REPUBLICI HRVATSKOJ zakoni moraju biti u suglasnosti s USTAVOM , a ostali propisi i s USTAVOM i sa ZAKONOM.
Svatko je dužan držati se USTAVA i prava i poštovati pravni poredak REPUBLIKE HRVATSKE.
ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA
Članak 14.
Svatko u REPUBLICI HRVATSKOJ ima prava i slobode , neovisno o njegovoj rasi , boji kože , spolu , jeziku , vjeri , političkom ili drugom uvjerenju , nacionalnom ili socijalnom podrijetlu , imovini rođenju , naobrazbi , društvenom položaju ili drugim osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki.
Članak 18.
Jamči se pravo na žalbu pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom.
Pravo na žalbu može biti izniumno isključeno u slučajevima određenim zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita.
Članak 19.
Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljena na zakonu.
Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akasta upravnih tijela koja imaju javne ovlasti.
Članak 20.
Tko se ogriješi o odredbe USTAVA o ljudskim pravima i temeljim slobodama , osobno je odgovoran i ne može se opravdati višim nalogom.
Prema ZAKONU O PARNIČKOM POSTUPKU (NN 53/91 ; 91/92 ; 58/93 ; 112/99 ; 88/01 ; 117/03/ ; 88/05 ; 02/07 ; 84/08 ; 123/08 ; 57/11 ; 148/11 ; 89/14 )
Članak 186. a. (NN 25/13)
Osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv REPUBLIKE HRVATSKE dužna se je prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koji je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv REPUBLIKE HRVATSKE, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe. Zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba-
Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka se podnosi nadležnom državnom odvjetništvu , sukladno odredbama Zakona o državno odvjetništvu . Ako je zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnesen nenadležnom državnom odvjetništvu , ono će zahtjev dostaviti nadležnom državnom odvjetnioštvu uz obavijest stranci.
Podnošenjem zahtjeva iz stavka 1. zastarjevanje zastaje.
AKO ZAHTJEV IZ STAVKA 1. OVOGA ČLANKA NE BUDE PRIHVAĆEN ILI O NJEMU NE BUDE ODLUČIVANO U ROKU OD TRI MJESECA OD NJEGOVOG PODNOŠENJA , PODNOSITELJ ZAHTJEVA MOŽE PODNIJETI TUŽBU NADLEŽNOM SUDU.
Oštećenik, u kaznenom materijalnom i procesnom pravu, osoba čije je kakvo osobno ili imovinsko pravo kaznenim djelom povrijeđeno ili ugroženo (žrtva kaznenoga djela). U kaznenom postupku oštećenik ima određena procesna prava i pravo postaviti imovinskopravni zahtjev. On može nastupiti kao privatni tužitelj za kaznena djela koja se gone po privatnoj tužbi te kao supsidijarni tužitelj ako državni odvjetnik odbije poduzeti kazneni progon ili od njega odustane. Za kaznena djela za koja se progoni po prijedlogu, drž. odvjetnik može pokrenuti kazneni postupak samo ako je oštećenik stavio prijedlog za progon. – U obveznom pravu oštećenik je pravna ili fizička osoba čija su imovinska ili osobna dobra koja štite norme obveznoga prava povrijeđena protupravnom radnjom druge osobe; oštećenik je vjerovnik u obveznom odnosu koji nastaje uzrokovanjem štete. Oštećenik može biti svaka osoba koja ima pravnu sposobnost, pa i začeto a nerođeno dijete ako je pretrpjelo štetu prije rođenja, pod uvjetom da se rodi živo. O. ima pravo na naknadu u iznosu koji je potreban da se njegova materijalna situacija dovede u stanje u kojem bi bila da štete nije bilo te na pravičnu naknadu nematerijalne štete. Kad oštećenik pridonese da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila, ima pravo na razmjerno smanjenu naknadu.
Najviša pravosudna tijela REPUBLIKE HRVATSKE krše zakone odnosno odlučuju suprotno zakonu kako bi zaštitili kriminal koji se odvija u prostorijama suda,
Jedan od takvih primjera je RENATO MAJNARIĆ koji dobiva pozitivna rješenja , zatim rješenja koja pobijaju već odlučene stvari da bi se donosila rješenja u korist trećih osoba.
Gdje je tu zakonit postupak Ministare pravosuđa gospodine Dražene Bošnjakoviću ?
BOŽIDAR VIDUKA magistar inženjer geodezije i geoinformatike
