By Klasični scenarij lokalna uprava i samouprava sa svojom pratećom tehničkom službom donosi lokacijsku dozvolu , građevinsku dozvolu i uporabnu dozvolu za izgradnju više – katnog stambenog objekta pri tome ne vodeći računa da li se izgradnja objekta u fizičkom prostoru provodi na privatnom vlasništvu ili vlasništvu lokalne uprave i samouprave nego se lokalna uprava i samouprava sa svojom tehničkom službom bavi idejom „višim interesom“ , a pri tome se zaboravljaju prava vlasnika nekretnina .
Više – katni stambeni objekt izgrađen je jednim dijelom na privatnom vlasništvu , a jednim djelom na vlasništvu lokalne uprave i samouprave bez valjane građevinske dozvole i bez valjane uporabne dozvole.
Prema zakonu o ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA član broj 2. stav broj 3. , citiram : „(3) Nekretnine su čestice zemljine površine, zajedno sa svime što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drukčije određeno.“
Zakon o zemljišnim knjigama član 2. stav 3. nije selektivni zakon pa ovisi o mišljenju zakon je činjeničan odnosno egzaktan ono što je trajno vezano za katastarsku česticu dijeli sudbinu katastarske čestice .
„ZEMLJIŠNA KNJIGA“ zastupa „PRAVNU RADNJU“ s vlasništvom nad nekretninom i uvijek je iznad „UPRAVNIH RADNJI“ s nekretninom.
Zemljišnoknjižno stanje kao vanjski odraz
pravnog stanja nekretnine
Upisom stvarnih prava u zemljišne knjige nastaje jedno od osnovnih načela zemljišno-knjižnog prava, a to je načelo javnosti.
Takvim upisima stvarna prava na nekretninama se čine vidljivima svima i djeluju u odnosu na sve osobe. Pravni učinak publiciranja promjena glede stvarnih prava ostvaruje se upisom takve promjene u zemljišne knjige.
Iz publicitetne funkcije proizlazi oboriva presumpcija da je osoba upisana kao nositelj knjižnog prava zaista stvarni nositelj tih prava.
Direktna pravna posljedica takve presumpcije ogleda se u činjenici da onaj tko je upisan kao nositelj knjižnog prava ne treba ni na koji drugi način dokazivati da je nositelj tog prava, osim činjenicom da je upisan kao nositelj tog prava u zemljišne knjige. Onaj tko tvrdi suprotno dužan je to dokazati i na njemu leži teret dokaza.
Nadalje, onaj tko je nositelj stvarnog prava upisanog u zemljišnoj knjizi ovlašten je raspolagati tim pravom.
Na publicitetnoj funkciji upisa temelji se i zaštita povjerenja poštenih trećih osoba koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnoknjižnog stanja.
Zemljišnoknjižno stanje se smatra potpunim na način da se uzima kako su u zemljišnoj knjizi upisana sva prava koja postoje na određenoj nekretnini, odnosno da na toj nekretnini ne postoje prava koja nisu upisana.
Zemljišnoknjižno stanje se smatra istinitim kada se uzima da postoje upisana knjižna prava upravo u korist osobe koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao njihov nositelj.
Presumpcije o istinitosti i potpunosti su oborive te je moguće dokazivati suprotno od onog upisanog u zemljišne knjige, ali samo ukoliko u odnosu na poštenog stjecatelja nisu nastupili pravni učinci publicitetne funkcije, a to je načelo zaštite povjerenja.
BITNA ODREDBA USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE :
Ustavom se traži, suglasnost s odredbama: članka 3. (načelo vladavine prava, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, ), članka 5. stavka 1. (načelo ustavnosti i zakonitosti) , članak 19. (Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.) Ustava Republike Hrvatske.
Zašto je ova zakonska formulacija navedena ?
Da bih predmet bio zanimljiviji lokalna uprava i samouprava Grad prodaje stambene jedinice stanove , a pri tome su stanovi izgrađeni na privatnom zemljištu što egzaktno znači da lokalna uprava i samouprava GRAD iako iz prijepisa zemljišno – knjižnog uloška je činjenično i vidljivo da lokalna uprava i samouprava GRAD nije vlasnik prodaje stambene jedinice – stanove izgrađene na privatnom vlasništvo , što je u pravnom smislu : „činjenična krađa vlasništva“ i pri tome neosnovano stjecanje materijalne dobiti krađom vlasništva od strane lokalne uprave i samouprave GRADA.
Da bih stvar bila zanimljivija na svaki kupoprodajni ugovor koji je potpisan od ovlaštenika lokalne uprave i samouprave GRADA , OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO daje suglasnost o „NI ŠTETNOSTI“ kupoprodajnog ugovora za lokalnu upravu i samoupravu GRAD iako je činjenično da lokalna uprava i samouprava GRAD nije vlasnik nekretnine.
Navedena zakonska činjenica da je pri prodaji stambenih jedinica – stanova u vlasništvu lokalne uprave i samouprave GRADA prije ovjere kupoprodajnog ugovora prethodno ishoditi suglasnost o „NI ŠTETNOSTI“ kupoprodajnog ugovora od strane OPĆINSKOG DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA , gdje je OPĆINSKOM DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU povjerena provedba DUŽNOG NADZORA „zakonitosti i valjanosti“ kupoprodajnog ugovora , dolazi do ozakonjenja krađe privatnog vlasništva od strane OPĆINSKOG DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA.
U ovom konkretnom predmetu OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO je dalo suglasnost na prodaju stambenih jedinica – stanova njih dvadesetak, a izgrađeni su na privatnom vlasništvu što znači da onaj tko je upisan u zemljišnoj knjizi u svojstvu vlasnika nekretnine vlasnik je i izgrađenih stanova na njegovoj vlasničkoj čestici.
OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO iako zna i ima uvid po osnovi prijepisa zemljišno – knjižnog uloška da lokalna uprava i samouprava GRAD nije vlasnik katastarske čestice odnosno predmetnih stambenih jedinica – stanova, daje suglasnost da je „krađa vlasništva“ zakonito provedena i da je ovlaštenik Grada zakoniti prodavatelj . Pravni postupak OPĆINSKOG DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA spada u rubriku „VJEROVALI ILI NE“ jednako tako spada u rubriku TEŠKIH KAZNENIH DJELA – KRAĐE VLASNIŠTVA , djelovanje odnosno postupanje suprotno USTAVU REPUBLIKE HRVATSKE član 48. „JAMČI SE PRAVO VLASNIŠTVA“.
Da bih se ozakonila krađa vlasništva – krađa nekretnina primjenjuje se ZAKON O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA kako bi se izradili zakonito valjane isprave iz domene prostornog registra nekretnina : građevinska dozvola i uporabna dozvola.
U činjeničnoj tvrdnji navedenog postupka navodim primjer takve radnje provedene od strane tehničke službe lokalne uprave i samouprave GRADA:
Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje OSJEČKO – BARANJSKE ŽUPANIJE GRAD OSIJEK , činjenično evidentirano u RJEŠENJU O UTVRĐIVANJU GRAĐEVINSKE ČESTICE KLASA : UP/I-350-05/15-05/000090 ; URBROJ : 2158/01-12-00/08-17-0006
Tehnička služba lokalne uprave i samouprave Grada formira građevinsku katastarsku česticu za izgrađeni više – katnu stambenu zgradu na privatnom vlasništvu i pri tome ZAHTJEVA od vlasnika nekretnine da se odrekne definirane površine bez naknade za oduzeto zemljište.
Vlasnici nekretnina na kojima se je izgradila sporna građevina odbijaju ustupiti površine katastarskih čestica bez naknade.
Žalba na prvostupanjski upravni postupak upućuje se MINISTARSTVU GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE.
Gle čuda MINISTARSTVA GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA potvrđuje „OTIMAČINU VLASNIŠTVA“ u svojstvu zakonitog postupka.
Činjenični primjer:
MINISTARSTVA GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA KLASA: UP/II-350-05/17-08/123 ; URBROJ : 531-05-2-2-17-2 na rješenju potpis VIŠE UPRAVNE SAVJETNICE gospođe GEJE KAČER dipl. pravnice
Pri odlučivanju u rješenjima MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE i Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje OSJEČKO – BARANJSKE ŽUPANIJE GRAD OSIJEK ne navodi ZAKONSKU OBAVEZU , ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU član 172. i 174.
Razvidno je da ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU član 172. i 174. decidirano navodi da je potrebno izraditi „geodetski parcelacijski elaborat“ radi utvrđivanja stvarne površine dijela katastarske čestice koji će se za potrebe „formiranja građevinske čestice“ dosadašnji vlasnik „izvlastiti“ i prenijeti u vlasništvo investitora ali pri tome investitor je dužan izvršiti „obavezni otkup zemljišta po tržišnoj vrijednosti“.
MINISTARSTVA GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE u rješenju KLASA : UP/II-350-05/17-08/123 ; URBROJ : 531-05-2-2-17-2 i Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje OSJEČKO – BARANJSKE ŽUPANIJE GRAD OSIJEK u RJEŠENJU O UTVRĐIVANJU GRAĐEVINSKE ČESTICE KLASA : UP/I-350-05/15-05/000090 ; URBROJ : 2158/01-12-00/08-17-0006 ne navodi ZAKONSKU OBAVEZU prema ZAKONU O IZVLAŠTENJU I ODREĐIVANJU NAKNADE član 11. stav 1. (NN 69/17)
Članak 11. stav 1. , glasi , citiram : „Za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada novčana naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine.“
ZAKONU O IZVLAŠTENJU I ODREĐIVANJU NAKNADE definira postupak kako i na koji način i pod kojim uvjetima kako i na čiji teret se provodi izvlaštenje nekretnine.
KRIMINAL – teško kazneno djelo – krađe vlasništva seže do samog vrha upravljanja prostornim registrom nekretnina do MINISTARSTVA GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE .
Vlasnici nekretnina prisiljeni su na duge i iscrpljujuće pravne postupke protiv tehničkih službi lokalne uprave i samouprave Grada kako bi zaštitili vlasništvo , a vlasništvo je USTAVNI POSTULAT , nedodirljivosti.
Ime i prezime odgovornih osoba , ovlaštenika koje su potpisane u svojstvu prodavatelja , a nisu vlasnik ili opunomoćenik su osobe koje su ukrale nekretninu . Ime i prezime Zamjenika Državnog Odvjetnika definira osobu koja je omogućila teško kazneno djelo krađu vlasništva što eksplicitno znači da je suučesnik teškom kaznenom djelu – krađe vlasništva.
Nije jasna uloga ŽUPANIJSKOG DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA pri postupku na UPRAVNOM SUDU u predmetima : predmet poslovni broj :“6 UsI-1241/17“ i „7 UsI-1242/17“ jer počinioce teškog kaznenog djela „krađu vlasništva“ po službenoj dužnosti dužno je procesuirati DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO REPUBLIKE HRVATSKE.
U ovdje navedenom predmetu ŽUPANIJSKOG DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA brani lokalnu upravu i samoupravu Grad i njihovo tehničko osoblje koje je ukralo nekretninu i vlasništvo na nekretninom , a službena osoba ili osobe OPĆINSKOG DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA ju ozakonili „blagoslovili“ krađu nekretnine.
Trajno opterećenje nekretnine izgradnjom više – katnog objekta „P0 + P + 4“ dovelo je do nemogućnosti povratka nekretnine u prvobitno stanje i obavezu primjene ZAKONA O IZVLAŠTENJU I ODREĐIVANJU NAKNADE član 11. stav 1. (NN 69/17), glasi , citiram : „Za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada novčana naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine.“
Zašto država , zakonodavac , ne poštuje svoje zakone i zašto ne sankcionira osobe državne službenike i namještenike koji permanentno čine kaznena djela protiv građana REPUBLIKE HRVATSKE ?
Ovaj izneseni predmet može se projicirate u bilo koji grad REPUBLIKE HRVATSKE nekoliko puta.
