By U posljednjih deset godina migracije, posebno ilegalne, predstavljaju veliki izazov za Europsku uniju, osobito za države članice koje primaju najveći broj migranata. Problemi s integracijom, kulturnim razlikama i ekonomskim utjecajem, posebno na tržištu rada, postali su uočljivi. Porast broja ilegalnih migranata u nekim zemljama EU također je izazvao političke i sigurnosne probleme zbog sve češćih incidenata koji šire strah i nesigurnost.
S druge strane, dobro osmišljena imigracijska politika može omogućiti migrantima ključnu ulogu u rješavanju demografskih problema EU, uključujući Hrvatsku. Prema nekim predviđanjima, do 2030. godine Hrvatska bi mogla postati novi dom za više od pola milijuna migranata, što bi činilo više od 10% ukupnog stanovništva. S obzirom na očekivani priljev migranata i sve izraženiji demografski problem s kojim se Hrvatska suočava, pravo je vrijeme za analizu mogućih rješenja kojima bi migranti mogli doprinijeti rješavanju demografskih problema.
Starenje stanovništva predstavlja jedan od najvećih demografskih izazova za mnoge zemlje EU, uključujući Hrvatsku. Ovaj trend dovodi do manjka radne snage, povećanja troškova za zdravstvenu njegu i mirovine, te opterećenja socijalnog sustava. Migranti, posebno mlađi, mogu pomoći u ublažavanju ovih problema popunjavanjem praznina na tržištu rada, osobito u sektorima kao što su zdravstvo, građevina i usluge, gdje postoji kronični nedostatak radnika.
Osim toga, migranti često dolaze iz sredina s većim stopama nataliteta, što može pozitivno utjecati na demografsku sliku Hrvatske u budućnosti. Mnogi migranti su također poduzetnici koji osnivaju nove tvrtke, stvarajući nova radna mjesta i potičući ekonomski rast. Ekonomski rast dovodi do povećanja BDP-a, što se odražava na rast prihoda državnog proračuna kroz povećane porezne prihode i doprinose.
Migranti donose raznolikost koja može pozitivno utjecati na društvo kroz inovacije i kreativnost koje proizlaze iz različitih ideja. Ova raznolikost može obogatiti kulturni život zajednice i promovirati razumijevanje i toleranciju među različitim društvenim skupinama. Također, među migrantima se nalazi mnogo visoko obrazovanih pojedinaca s raznim kvalifikacijama i specijalizacijama koji mogu biti korisni za gospodarstvo, doprinoseći obrazovnom sustavu novim znanjima i iskustvima.
Migranti iz ruralnih područja također mogu pomoći u revitalizaciji demografski opustošenih ruralnih područja Hrvatske. Naseljavanje migranata u takva područja može pomoći u obnavljanju sela koja su suočena s depopulacijom, podržavajući lokalne škole i druge usluge koje bi inače bile zatvorene zbog gubitka populacije.
Migranti ne predstavljaju samo izazov, već i značajnu priliku za rješavanje demografskih problema u EU. Integracija i podrška migrantima kroz odgovarajuće politike mogu donijeti brojne ekonomske, socijalne i kulturne benefite. Kroz proaktivne mjere i pozitivnu percepciju migracija, EU, uključujući Hrvatsku, može i mora bolje iskoristiti potencijale koje migranti donose, osiguravajući održivi demografski i ekonomski razvoj.
Ukoliko se nastavi stihijski pristup rješavanju problema s migrantima umjesto implementacije dobro osmišljene integracijske politike, posljedice za EU, pa tako i za Hrvatsku, mogle bi biti ozbiljne. Uspješna politika je ona koja iz svake potencijalne nevolje zna izvući koristi. Vrijeme će pokazati jesmo li kao članica EU sposobni za to, ali isto vrijedi i za EU.
Zagreb, 05.06.2024.
UMIROVLJENICI ZAJEDNO, SU, BUZ, DSU
“UMIROVLJENICI ZA EUROPU”
