By Hrvatska je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 413.056 stanovnika s prosječnim gubitkom godišnje više od 41 tisuću stanovnika. Za to razdoblje prirodnim kretanjem prema podatcima Državnog zavoda za statistiku izgubili smo 159.403 stanovnika, a migracijskim kretanjem 112.269. Ukupni gubitci prema podatcima Državnog statističkog zavoda iznose 271.762 stanovnika, a to je za 141.393 stanovnika manje od gubitka prema popisu 2021. godine. Jesmo li imali stvarno 3.871.833 stanovnika pitaju se demografi? Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku od popisa 2021. do veljače 2024. godine prirodnim kretanjem izgubili smo 77.814 stanovnika, živorođeno je 77.814, a umrlo je 126.351 stanovnika. Broj živorođenih u 2023. godini bio je 32.047, a umrlo je 51.319 osoba. Hrvatska je tijekom 2023. godine izgubila 19.272 stanovnika, odnosno 3.824 manje nego 2022. godine. Broj živorođenih je 1.836 manji, a umrlih osoba 5.660. Tijekom 2021. I 2022. godine iz Hrvatske je odselilo 86.711 hrvatskih državljana,a uselilo se 93.884 stanovnika koji još uglavnom nemaju hrvatsko državljanstvo. Za 2023. godinu još nemamo podatke o migracijskom kretanju. Iz ovih podataka možemo zaključiti da Hrvatska ima manje od tri milijuna i osamsto tisuća državljana Republike Hrvatske i možemo zaključiti da smo prirodnim kretanjem stanovništva izgubili oko 126 tisuća birača. Na izborima za Hrvatski sabor 17. travnja iseljeni birači nisu mogli ostvariti biračko pravo jer im HDZ i SDP nisu omogućili dopisno ili elektroničko glasanje. Izbori nisu regularni zbog više od 333.346 birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a o regularnosti izbora odlučuje Ustavni sud sastav kojeg su izabrali uzurpatori boljševičkog mentalnog sklopa. U Hrvatskoj je bilo 19. svibnja 2021. godine 468.896 birača više od broja punoljetnih državljana popisanih 2021. godine, a 31. svibnja 2023. godine više od 517 tisuća, a od toga srpske manjine oko 50 tisuća. Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministar unutrašnjih poslova major KOS-a Davorin Božinović i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković grubo manipuliraju popisom birača i zbog toga bi morali kazneno odgovarati. Prije lokalnih izbora 2017. godine je prema izjavama bivšeg ministra Vlahe Orepića trebalo brisati iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj oko 270 tisuću birača koji nisu imali prebivalište. Zašto DORH nije saslušao optužbe Vlahe Orepića o sprječavanju brisanja tih birača.
| PRIRODNO KRETANJE STANOVNIKA OD POPISA 2021. DO VELJAČE 2024. GODINE | |||
| godina | živorođeni | umrli | prirast |
| 2021. | 6.417 | 7.313 | -7.292 |
| 2022. | 33.883 | 56.979 | -23.096 |
| 2023. | 32.047 | 51.319 | -19.272 |
| 2024. | 5.416 | 10.355 | -4.939 |
| Ukupno | 77.814 | 126.351 | -54.873 |
Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina
Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e. Hrvatski sabor je dvotrećinskom većinom glasova spriječio održavanje referenduma o izbornim zakonima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014. I 2018. godine s obrazloženjem da građanske inicijative „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ i „Narod odlučuje“ nisu skupile dovoljan broj valjanih potpisa za održavanje referenduma. Nama potpisnicima peticija građanskih inicijativa pisci Ustava Vladimir Šeks i Krunislav Olujić, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, Dražen Bošnjaković predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i Politički sustav Hrvatskog sabora i potpredsjednica Vlade magistra agronomije Anja Šimpraga nisu još odgovorili jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno člancima 45. i 72. Ustavu Republike Hrvatske? Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica je također izbjegao odgovoriti jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno člancima 45. i 72. Ustava RH i nije objavio popise 3,646.636 birača po županijama, gradovima i općinama za 19. svibnja 2023. godine kako bismo mogli analizirati odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva i kvalitetno sudjelovati u javnoj raspravi o HDZ-ovom prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama.
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 17. travnja 2024. godine izabralo 25.628 birača što je oko 15 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” za promjenu izbornih načela rujna 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 11.635, Anju Šimpragu s 10.820 i Draganu Jeckov s 10.323 glasova je izabralo maksimalno 13.717 birača što je oko 28 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 11.911 birača što je oko 32 puta manje od broja potpisnika peticije. Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac i vojni psiholog zaposlen u zločinačkoj Jugoslavenskoj nacističkoj armiji Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara, a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legalitet ni legitimitet. Na izborima 17. travnja 2024. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 34.896 registriranih birača odnosno oko desetine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko devetine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 7,89 posto birača od broja birača prema Rješenju o zaključivanju popisa birača od 8. travnja 2024. godine.
Svih osam zastupnika nacionalnih manjina na izborima za Hrvatski sabor 2020. godine je izabralo 21.934 birača, a za osam zastupnika MOST je dobio u jedanaest izbornih jedinica sa 123.194 glasova. Za jedno zastupničko mjesto Most je trebao 3,62 puta više glasova birača od zastupnika nacionalnih manjina. U XI. izbornoj jedinici glasovalo je 28.894 birača, a od tog broja 21.894 u Bosni i Hercegovini. Tri HDZ-ova zastupnika dijaspore porijeklom i Hercegovine: Nevenka Barbarića, Zdravku Bušić i Radoju Vidovića izabralo je 17.905 birača, a od toga broja je 15.517 birača iz Bosne i Hercegovine. Oni su izabrani s oko 21 puta manjim brojem glasova od broja potpisnika peticije za održavanje referenduma za promjenu izbornog zakonodavstva 2014. godine. Nismo zadovoljni s njihovim radom u Hrvatskom saboru. U deset općih izbornih jedinica važećih glasova po zastupniku bilo je 11.704. Jedanaest zastupnika dijaspore i nacionalnih manjina pomoću kojih je Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje Vlade izabralo je 39.839 birača ili po jednom zastupniku 3.622 što je 3,23 puta manje od broje važećih glasova u općim izbornim jedinicama.
Rezultati izbora u XI. Izbornoj jedinici 2024. godine
U srijedu su održani parlamentarni izbori u Hrvatskoj, a osim u Lijepoj našoj, glasalo se i u drugim zemljama gdje žive Hrvati. Njemačka televizija DW Fokus povodom toga je razgovarala s Hrvatima koji žive u Njemačkoj.
Dodala je kako nikada nije očekivala da će se morati skupiti iz Hrvatske i otići trbuhom za kruhom. “Raditi u tuđoj zemlji i njima puniti proračune. Ova vlast je zakazala totalno”, odgovorila je druga gospođa. Potom je otkrila zašto je napustila Hrvatsku. “Otišla sam jer nisam bila zaposlena, radila sam na crno, totalni kaos. Suprug je dao život za svoju domovinu, moja djeca su dobila mirovinu od 363 kune i morala sam otići”, rekla je tužnog glasa.
‘Stvarajte novu, sretniju bolju Hrvatsku…’
Otkrila je tko je po njoj zakazao i što se mora promijeniti. “Prvenstveno vlast. Vlast, vlast, vlast”, istaknula je. Kada joj je novinar rekao kako premijer Andrej Plenković tvrdi kako se popravio standard, da je pala inflacija, da se bolje živi i da raste kreditni rejting, gospođa je odmah ispalila: “Kome? Njima da možda, ali narodu, običnom narodu, nula bodova. Laže, laže, laže”. “Stvarajte novu, sretniju bolju Hrvatsku, a ne naseljavati strane ljude. Hrvatska je naša, za koju su se naši muževi, očevi, braća borili da bi bili sretni, a mi smo daleko od sreće. Žalosni smo i tužni što smo morali napustiti naše domove”, zaključila je za kraj.
Jedan je gospodin otkrio kako svaki puta glasa. “Rado sam izašao na izbore, sve godine izlazim na izbore. Odlučio sam se da su potrebne promjene. Neka se promjeni cijela garnitura hrvatske vlade. Ima ih oko 25 koji nisu dosljedni to dalje vršiti”, kazao je. Jedan je mladi Hrvat otkrio kako se želi vratiti u Hrvatsku, zbog čega je i izašao na izbore. “Razmišljam o povratku u Hrvatsku, tako da mene zanima stanje doma. Sve vrijednosti koje mene zanimaju nalaze se u Hrvatskoj. Ne nalazim se s ljudima i kulturom općenito”, poručio je.
Stručnjak objasnio glavne pogreške suda: ‘Ovo nema veze s Ustavom…’
Otkrio je najveću razliku između Njemačke i Hrvatske. “Vrijeme je definitivno ljepše, ja sam s mora i volim lijepo vrijeme”, kazao je. Drugi je mladić pak bio zadovoljan situacijom u Hrvatskoj. “Hrvatska je ušla u eurozonu, došla je u Schengen, došlo je do boljitka. Porez se smanjio. Dosta sam zadovoljan posljednjih 15, 16 godina”, rekao je te je naglasio da će se vratiti u Hrvatsku kad završi specijalizaciju. Jedna je gospođa otkrila što bi voljela da se promijeni. “Školstvo, da se ne događa ono što sada rade. Da naši umirovljenici imaju nešto bolji status. Ima još toga, ali neka se i ovo dogodi. Ne sviđa mi se ni kako se odnose prema ženama”, zaključila je.
U XI izbornoj jedinici glasovalo je 41.120 birača, a od važećih glasova HDZ je dobio 32.108, a od toga u Bosni i Hercegovini 28.451 i Srbiji 846. MOST je dobio 2.684 i HRVATSKO BILO 2.469. U državama nastalim raspadom SFRJ HDZ je dobio 29.596 glasova. U svim ostalim državama samo 2.512 glasova. Sva tri zastupnička mjesta dobio je HDZ: 1. Zvonko Milas sa 7.967, Dario Pušić s 3.887 i Radoje Vidović s 3.499 glasova. Razmjerni sustav za izbor tri zastupnika iseljenika nemaju nikakvog smisla. Njihove zastupnike bi iseljenici trebali izabrati većinskom izbornim sustavom u pet izbornih jedinica. Broj zastupnika iseljenika bi trebalo biti jednako kao i zastupnika nacionalnih manjina.
Ukupno su izabrani zastupnici iseljenika dobili 15.353 glasova što je oko 25 puta manje od nas potpisnika zahtjeva za održavanje referenduma za promjenu Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Izabrani zastupnici Hrvatskog sabora bi morali poštivati prvi članak Ustava RH.
Grupe nacionalnih manjina u XII. Izbornoj jedinici
1.= srpska 123.892, 2. = mađarska 10.315, 3. = talijanska 13.763 , 4. = češka 7.862 + slovačka 3.688 = 11.550, 5. = austrijska 365 + bugarska 262 + njemačka 3.034 + poljska 657 + romska 17.080 + rumunjska 337 + rusinska 1.343 + ruska 1.481 + turska 404 + ukrajinska 1.905 + vlaška 22 + židovska 410 = 28.200, 6. = albanska 13.817 + bošnjačka 24.131 + crnogorska 3.127 + makedonska 3.555 + slovenska nacionalna manjina 7.729 = 52.359 pripadnika prema popisu 2021. godine.
Prijedlog smanjenja na pet zastupnika nacionalnih manjina
| BROJ PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA POPISAN 2021. GODINE | |||
| G. | Nacionalne manjine | P | z |
| 1. | Albanska, njemačka, rusinska, rumunjska, ukrajinska, slovenska i turska | 28.569 | 1 |
| 2. | Austrijska, bošnjačka, bugarska, slovačka i poljska | 29.103 | 1 |
| 3. | Crnogorska, mađarska, ruska, talijanska, vlaška i židovska | 29.118 | 1 |
| 4. | Češka, Makedonska i romska | 29.397 | 1 |
| 5. | Srpska | 123.892 | 1 |
| Σ | 240.079 | 5 | |
Oznake: G = grupe nacionalnih manjina , Σ = zbroj pripadnika grupa nacionalnih manjina popisan 2021. godine, P = broj pripadnika grupe nacionalnih manjina i z = broj zastupnika grupe.
Prijedlog smanjenja broja zastupnika na 109
U tri opće izborne jedinice birali bismo 99 zastupnika u tri izborne jedinice po 33 zastupnika s izbornim pragom od 2,5 posto, tri preferencijska glasa i pragom za napredovanje kandidata na listi od 2 posto od prosječnog broja glasova liste po kandidatu. Izborne jedinice bi bile statističke regije. Ukupno bi zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora imao 109 zastupnika. Nacionalne manjine bi imale pet zastupnika.
Iseljenici 5 zastupnika i to u: Bosni i Hercegovini 1, U Njemačkoj 1, u ostalim europskim država i državama Azije 1, Sjevernoj i Južnoj Americi 1 i Africi, Novom Zelandu i Australiji 1.
Prijedlog za vraćanje Županijskog doma i naziva Hrvatski državni sabor
U Županijski dom bismo birali 42 zastupnika. Svaka županija i Grad Zagreb bi izabrali dvokružnim većinskim izbornim sustavom po 2 zastupnika.
Trebalo bi smanjiti broj županija tako da županije imaju između 150 i 800 tisuća stanovnika. Moj je prijedlog da imamo pet županija i Grad Zagreb. Tri statističke regije podijelili bismo na dvije županije. Ukupni broj zastupnika oba doma Hrvatskog državnog sabora bio bi 151 koje bi davale po sedam zastupnika.
mr. sc Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
