RUJAN 1944. U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ

1. Osnutak graničnog redarstva:

Zakonska odredba o graničnom redarstvu i o graničnim redarstvenim oblastima, donesena je 12. rujna 1944., prema kojoj je granično redarstvo posebna grana obće, državne redarstvene službe, koju na državnoj granici i na graničnom pojasu, vrše obće upravne oblasti i mjesne redarstvene oblasti. (Detaljnije vidjeti; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonski propisi i naredbe proglašene od 14. rujna do 12. listopada 1944. Knjiga XLIX.(Svezak 481.-490.) Uređuje: A. Mataić. Tisak i naklada knjižare St. kugli, Zagreb, 1944., Br. 3628, str. 1-8) Granično redarstvo je izravno podređeno Ministarstvu unutarnjih poslova – Glavnom ravnateljstvu za javni red i sigurnost. (Detaljnije vidjeti isti izvor, čl. 1., str. 1) Granične redarstvene oblasti su izvršne i nadzorne oblasti. (Isto, čl. 2., str. 4) Ovime je završen proces izgradnje države Hrvatske glede njenih osnovnih državnih djelatnosti.

2. Tvornica vagona, strojeva i mostova d.d. Brod na Savi:

Prema zakonskoj odredbi od 12. rujna 1944. godine, o pogodnostima trgovačkoj tvrdci „Tvornica vagona, strojeva i mostova d.d. Brod na Savi“ (Vidjeti isti izvor, str. 11), oprašta se za vrieme od 3. travnja 1944. do 2. travnja 1949. plaćanje svih postojećih i budućih državnih poreza i prireza te samoupravnih prireza, svih državnih i samoupravnih biljegovina i pristojbi, svih državnih i samoupravnih troškova, carina i carinskih daća, kao i svih državnih i samoupravnih daća. (Vidjeti, čl. 1., str. 11) Ovo je primjer suverenističke državne politike u oblasti gospodarstva.

3. Srednje – europsko vrieme na području NDH:

Odredba o uvođenju srednje – europskog vremena na području Nezavisne Države Hrvatske, donesena je 14. rujna 1944., prema kojoj se srednje – europsko vrieme uvodi danom 2. listopada 1944. godine u 3 sata ujutro. Kazaljke na satovima imaju se dne 2. listopada 1944. u tri sata ujutro pomaknuti za jedan sat natrag prema dosadašnjem ljetnom vremenu. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str 14) U ovom razdoblju ministar prometa je dr. Jozo Dumandžić. (Isto, str. 15)

4. Ustrojstvo i poslovanje oblasti „Pomoć“:

Propisnik Ministarstva zdravstva i udružbe o ustrojstvu i poslovanju oblasti naziva „Pomoć“, donesena je 7. srpnja 1944., (Vidjeti isti izvor, str. 17-27) prema kojoj je oblast „Pomoć“ posebna ustanova u sklopu Glavnog ravnateljstva za udružbu i družtvovnu skrb, neposredno podvrgnuta ministru zdravstva i udružbe. „Pomoć“ svoje poslove obavlje u: a) obćem izvjestiteljstvu za pokretanje sabirnih akcija, b) obćem izvjestiteljstvu za poticanju na dobrotvornu djelatnost i nadzor nad njim i c) pomoćnom uredu. (Isti izvor, čl. 2., str. 17) Oblast „Pomoć“ pokreće sabirne akcije na području čitave države i ravna njima, kako bi se suradnjom, prilozima i žrtava čitavog naroda namakla sredstva za pomaganje siromašnih i potrebitih članova narodne zajednice. (Isti izvor, čl. 6., str. 19) Redovne akcije su: a) poslovi preko zime koji se provodi tokom zimskih mjeseci i b) hrvatski tjedan majke i djeteta, koja se održava tokom mjeseca lipnja. (Isto, čl. 7., str. 19)

5. Ministarstvo prometa – unutarnje uređenje:

Naredbom ministra prometa o unutarnjem uređenju Ministarstva prometa od 29. kolovoza 1944., (Vidjeti isti izvor, str. 33-64) ustanovljeno je unutarnje uređenje ovog ministarstva, kao i poslovi i djelokrug koji se obavljaju unutar: a) Ureda ministra, b) Glavnog ravnateljstva za promet, c) Glavnog ravnateljstva za poštu, brzojav i brzoglas i d) Glavnog ravnateljstva za javne radove. (Vidjeti čl. 1., str. 33) Ministar prometa je Ante Vokić.

6. Zanimljivosti velikih župa:

Naredbom ministra pravosuđa i bogoštovlja od 13. rujna 1944., sjedište Kotarskog suda u Bosanskom Brodu premješta se privremeno u selo Nova Ukrina. (Vidjeti isti izvor, str. 92) Razlog za premještanje nije naveden.

Zakonskom odredbom od 16. rujna 1944. osnovana je Državna škola za gospodarsko strojarstvo sa sjedištem u Vinkovcima. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 97-100)

7. Ratni vojni ozljeđenici:

Prema Odredbi Poglavnika Nezavisne Države Hrvatske od 18. rujna 1944. (Isto, str. 104-108), počevši od 1. srpnja 1944. određuje se izvanredni doplatak i to: a) ratnim i mirnodobnim ozljeđenicima i b) obiteljima, roditeljima te braći i sestrama palih, umrlih i nestalih ratnika. (Vidjeti, čl. 1., str. 104) Također se uvodi izvanredni doplatak prema skupoći mjesta njihovog stvarnog i stalnog boravišta mjesečno i to: u I. razredu u iznosu od 6.000 Kuna, u II. razredu skupoće 5.000 Kuna; u III. razredu 4.000 Kuna i u IV. razredu u iznosu od 3.000 Kuna. (Vidjeti, čl. 3., str. 105)

8. Trgovačke struke na području NDH:

Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine je 18. rujna 1944. dalo Službenu obaviest I., (Vidjeti str. 115-121) koja sadrži popis svih trgovačkih struka na području države. Navedeno je ukupno 55. trgovačke struke obrtnog zanimanja, što svjedoči o razvijenosti obrtne djelatnosti u ratnom razdoblju. U Službenoj obaviesti II., (Vidjeti isti izvor, str. 122-125) od 18. rujna 1944., popisano je ukupno 88 obrtničkih zanimanja. U Službena obaviest III., od istog dana, dat je popis svih gostioničarskih struka na području NDH sa ukupno 9 gostioničarskih zanimanja. (Isto, str. 127) Dakle, obrtna djelatnost je predstavljala značajnu granu gospodarstva sa brojnim zanimanjima i strukama.

9. Zabrana vožnje samovozima:

Oblasna odluka velike župe Gora – Prigorje od 20. rujna 1944., (Vidjeti, str. 128) određuje da se nedjeljom i blagdanom zabranjuje na području ove velike župe, vožnja svim osobnim, teretnim samovozima i pokretnim dvokolicama, kako posebničkim tako državnim. Kasnije će ova odluka biti promijenjena tako što se dozvoljava uporaba samovoza za državne probitke i potrebe.

10. Skupoća:

Da je skupoća pritiskala sve građane NDH, svjedoči odredba od 21. rujna 1944., prema kojoj se uvode skuparinski doplatci svećenstvu rimokatoličke i grkokatoličke crkve, svećenstvu islamske vjerske zajednice, evangelističko – kršćanske crkve i Hrvatske pravoslavne crkve, te se zakonski doplatci svećenstvu, njihovim obiteljima, zakonitim ženama i djeci, povisuju za 100%. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 129-132)

11. Velika župa Krbava – Psat:

Naredbom ministra unutarnjih poslova od 13. rujna 1944., (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 133) odlučeno je o vraćanju privremenog sjedišta velike župe Krbava – Psat iz Banja Luke natrag u Bihać. U ovom razdoblju ministar unutarnjih poslova je dr. Mate Frković. (Isto, str. 154)

12. Ciena kruha i brašna na području grada Zagreba:

Oblasnom odlukom od 20. rujna 1944. godine, (Isti izvor, str. 158-159) Državnog povjerenčtva za ciene i nadnice za područje grada Zagreba, utvrđena je najviša ciena kruha i to: a) ako se kruh kupuje s pekara ciena iznosi 24 kune, i b) ako se kupuje kod preprodavača, ciena kruha iznosi 25 kuna. Ciena se razumieva za jedan komad kruha od 600 grama. Najviša ciena krušnom brašnu od kojega se proizvodi kruh, utvrđuje se na 20 kuna za 1 kg krušnog brašna.

13. O kazalištu:

Zakonska odredba o kazalištima donesena je 26. rujna 1944., (Isto, str. 163-181) prema kojoj je kazališna umjetnost u NDH pod osobitom zaštitom države. (Isto, čl. 1., str. 163). Prema zakonskoj odredbi, razlikuju se: državna kazališta, obćinska, posebnička stalna i posebnička pokretna kazališta. (Vidjeti isti izvor, čl. 4., str. 163) Upravljanje kazalištem stoji pod vrhovnim nadzorničtvom Ministarstva narodne prosvjete. (Vidjeti, čl. 5., str. 163) Državnih kazališta u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ima ukupno pet i to: a) Hrvatsko državno kazalište u Zagrebu, b) Hrvatsko narodno kazalište u Osieku, c) Hrvatsko narodno kazalište u Sarajevu, d) Hrvatsko narodno kazalište u Splitu i e) Hrvatsko narodno kazalište u Banjoj Luci. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, čl. 6., str. 164)

U sklopu uređenja službovnih odnosa službenika državnih kazališta u NDH, 26. rujna 1944., (Vidjeti isti izvor, str. 182-196) donesena je posebna zakonska odredba o položaju službenika državnih kazališta, prema kojoj su službenici državnih kazališta državni službenici koji se diele na: a) upravne službenike, b) na umjetničko osoblje, c) na tehničke službenike i d) na računsko – blagajničke službenike. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, čl. 1. i 2., str. 182) Ovo je također široj hrvatskoj javnosti malo poznata povijest prve obnovljene države Hrvatske koja je pravilima uredila pitanja državnih kazališta, kao djelatnosti pod osobitom državnom zaštitom i skrbi.

14. Odredba o radnoj udjelbi:

Prema zakonskoj odredbi od 26. rujna 1944., godine (Vidjeti, str. 198-202) svaki državljanin i pripadnik NDH ima pravo i dužnost rada, a svaki rad stoji pod nadzorom države. (Vidjeti, čl. 1., str. 198) U tu svrhu osniva se Glavni ured sa sjedištem u Zagrebu, koji će vršiti izključivo svoje poslove radne udjelbe prema propisima ove zakonske odredbe. (Vidjeti, čl. 2., str. 198) Ova normativna strana države Hrvatske, duboko je protuslovna stajalištu projugoslavenske i službene hrvatske historiografije o zločinačkoj naravi novih hrvatskih vlasti.

15. Hrvatska udarna divizija:

Odredba o osnutku I. Hrvatske udarne divizije donesena je 9. listopada 1944. godine (Vidjeti isti izvor, str. 269) prema kojoj Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske naređuje osnutak I. Hrvatske udarne divizije koja se treba postrojiti u roku od 14 dana iz pripadnika svih dielova hrvatskih oružanih snaga. Zapovjednikom I. Hrvatske udarne divizije imenuje zapovjednika Poglavnikovih tjelesnih zdrugova, ustaškog pukovnika Antu Moškova. (Detaljnije vidjeti, čl. 3., str. 269)

16. Velike župa Usora – Soli:

Naredbom ministra unutarnjih poslova od 5. listopada 1944. godine (Vidjeti isti izvor, str. 270), sjedište velike župe Usora – Soli privremeno se premješta iz Tuzle u Doboj, podpisano od ministra dr. Mate Frkovića. Razlog nije naveden ali je za predmnijevati da su u pitanju sigurnosni razlozi i negativni utjecaji partizansko – četničkog pokreta na sigurnosno stanje u gradu Tuzla i okolnom području.

17. Hrvatski državni antropoložki zavod:

Zakonskom odredbom od 11. listopada 1944., (Vidjeti, str. 280-282) osniva se Hrvatski državni antropoložki zavod sa sjedištem u Zagrebu, kao samostalni zavod pod izravnim nadzorom Ministarstva narodne prosvjete, (Vidjeti, čl. 1., str. 280) čija zadaća je vršiti antropoložka iztraživanja i proučavanja osobito s obzorom na etnogenezu, rasnu poviest Hrvata i rasni sastav stanovničtva NDH, prikupljati građu za antropoložka iztraživanja i proučavanja, objelodanjivati tiskom posljetke svoje djelatnosti i sudjelovati u međunarodnim antropoložkim znanstvenim priredbama i surađivati sa srodnim znanstvenim zavodima u inozemstvu. (Vidjeti, čl. 2., str. 280) Nijedna državna, samoupravna ili posebnička ustanova odnosno osoba, ne može na području NDH vršiti takva iztraživanja bez znanja i odobrenja Hrvatskog državnog antropoložkog zavoda. Uređenje i djelokrug rada ovog zavoda propisuje ministar narodne prosvjete (Isto, čl. 4., str. 281) a upravitelj Hrvatskog državnog antropoložkog zavoda treba imati doktorat sveukupne medicine ili filozofije, i to antropoložke ili biološke skupine kao i objelodanjene znanstvene radove iz područja antropologije.

18. Družtvovna uređenost države Hrvatske – pismeno pravilo:

Temeljem uvida u normativnu djelatnost mlade države Hrvatske, njene državne vlade i vođstva, sve oblasti društvenog i državno – političkog života su uređene pismenim pravilima, kao što je naredba Ministarstva seljačkog gospodarstva i prehrane od 14. rujna 1944., (Vidjeti, str. 283-324) o polaganju državnog stručnog izpita činovničkih vježbanika gospodarske struke, kao jedno od svjedočanstava naravi hrvatskih vlasti, koje su odista vođene, sukladno načelima sadržanim u „Ustaša“ – hrvatskog oslobodilačkog pokreta, prvostupnosti izvornih dugoročnih i nacionalnih (narodnih ili hrvatskih) prednosti utemeljene u pisanim pravilima.

Dr. sc. Ivica Ivo Josipović