POLITIČKA PREZENTACIJA DIJASPORE I POVRATAK
Migracijski procesi jedan su od najvećih problema s kojim je suočeno moderno čovječanstvo.
Republiku Hrvatsku također je zahvatio veliki val iseljavanja 2013., i traje sve do danas. U tome periodu Hrvatsku je napustilo gotovo 400.000 njezinih građana, koji su najvećim dijelom
odseljavali u razvijene zemlje Europske unije, kao što su Njemačka, Irska i Austrija. Taj egzodus Hrvata doveo je do kroničnog nedostatka radne snage u Hrvatskoj, tako da je Vlada RH izdala samo ove godine preko 100.000 radnih dozvola stranim radnicima.
Osim stranih radnika iz susjednih zemalja Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije, velika većina ih dolazi iz Nepala, Indije, Meksika, Afganistana, Filipina i drugih država.
Stručnjaci i ekonomski analitičari predviđaju da će potreba za stranom radom snagom i dalje rasti. Tako da s jedne strane imamo konstantno iseljavanje domicilnog stanovništva, a s druge
veliki uvoz, i to najvećim dijelom jeftine, nisko kvalificirane radne snage.
Egzodus velikog broja Hrvata u zemlje EU, kao i prisustvo velikog broja stranih radnika
u našoj zemlji, htjeli mi to priznati ili ne, nameće političko pitanje za državni vrh. Za očekivati
je da će velik broj stranih radnika ostati u našoj zemlji, što će predstavljati velik izazov za hrvatsko društvo. Naime, uz sigurnosno pitanje naša zemlja će morati izdvojiti veliku svotu novca za programe koji će omogućiti efikasniju integraciju stranih radnika u naše društvo. Uz to nameće se jedno od mnogobrojnih pitanja, je li isplativije i jeftinije raditi na povratku što
većeg broja hrvatskih iseljenika, ili se prepustiti trendu dovođenja stranih radnika. Također, činjenica je da su hrvatski iseljenici prošle godine poslali u domovinu preko pet milijardi eura
samo u novčanim doznakama, a tome treba pribrojiti njihove razne investicije, kao i dolazak na godišnje odmore u Hrvatsku, što sve skupa čini od 8% do 10% hrvatskog BDP-a. No njihov povratak u zemlju može doprinijeti demografskom oporavku Hrvatske, stoga svakako prioritet
hrvatske politike treba biti povratak hrvatskih iseljenika.
Realna je pretpostavka da će Hrvatska u slijedećih 20-30 godina izgubiti velik broj svoga stanovništva, pa je nužno već danas razvijati nove ekonomske, obrazovne, mirovinske, i ostale politike koje će utjecati na demografske promjene u Hrvatskoj. Upravo demografski deficit i gubitak ljudskog kapitala koji se događa u Hrvatskoj, potaknuo nas je da organiziramo
konferenciju s ciljem pokretanja javne rasprave na tu temu.
Imajući to u vidu, namjera nam je Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva
Trsje 21 e, Zagreb
OIB 86000326458; IBAN: HR2924020061100768892
00385 98 319 474
na konferenciju POLITIČKA PREZENTACIJA DIJASPORE I POVRATAK pozvati znanstvenike, stručnjake, gospodarstvenike i predstavnike političkih stranaka zastupljene u Hrvatskom Saboru, da nam prezentiraju svoje političke programe vezane uz temu rješavanja
demografske krize u hrvatskm društvu.
Teme konferencije su:
1. Dijaspora u svjetskim odnosima
2. Kakav je utjecaj dijaspore na svjetsku politiku?
3. Utjecaj politike na vanjsku politiku zemlje i međunarodna sigurnost
4. Političko sudjelovanje dijaspore u zemlji porijekla ili primitka
5. Odnosi dijaspora – domovina
6. Procesi asimilacije i integracije stranaca u hrvatsko društvo
7. Proces kultivacije iseljenika u Hrvatskoj
Predsjednik Programskog odbora konferencije:
Dr. sc. Marin Sopta