By Prema projekcijama HZMO, usklađivanje za drugo polugodište 2025. godine iznosit će između 2,1 i 2,2%. U praksi to znači prosječno „povećanje“ mirovina od 14 eura. Vlada će, bez sumnje, i ovoga puta isticati novu formulu za usklađenje 85:15, no umirovljenici vrlo dobro znaju da se od statistike ne plaćaju režije, lijekovi niti puna potrošačka košarica.
Službeni podaci impliciraju kako u drugom polugodištu 2025. godine gotovo da nije bilo rasta cijena ni plaća, no takva slika jednostavno ne odgovara stvarnosti. Mnogi će kazati da su cijene daleko veće od spomenutih 2% ali kada je država odnosno Vlada u pitanju onda ona pjeva već poznatu pjesmu, „Statistika je naša dika, što poželimo to nam ona naslika“… a kako stvari stoje naslikati će povećanje od spomenutih cca 2%. Dovoljno je pogledati cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, energenata i usluga da bi bilo jasno kako životni troškovi rastu znatno brže od „priznatih“ 2%. Razlika između statističkog i stvarnog života umirovljenika iz godine u godinu postaje sve veća.
Da podsjetim, usklađivanje mirovina provodi se dva puta godišnje, za razdoblje od 01.01. – 30.06. te od 01.07. – 31.12.. Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju promijenjena je i formula usklađivanja, koja se sada računa u omjeru 85 : 15 prema rastu plaća i cijena.
Jedan od ključnih, ali sustavno prešućivanih problema, jest način na koji se u Hrvatskoj godinama manipulira plaćama. Umjesto minimalne cijene sata rada po djelatnostima i zanimanjima, primjenjuje se minimalna plaća kao univerzalna kategorija. Posljedica toga je masovno prijavljivanje radnika, bez obzira na stručnu spremu, na minimalnu plaću, uz isplate razlike „na ruke“. Time se svjesno potiče siva ekonomija, smanjuju porezni prihodi i uplaćeni mirovinski doprinosi, a stvarna prosječna plaća ostaje skrivena iza uljepšanih statistika.
Ceh takvog sustava danas plaćaju sadašnji umirovljenici kroz niže stope usklađenja, jer se mirovine usklađuju prema službenim, a ne stvarnim plaćama. Plaćat će ga i budući umirovljenici, koji će zbog godina rada na minimalcu, makar samo na papiru, dobiti mirovine nedostatne za dostojanstven život.
Razmjeri novca koji cirkulira izvan sustava vidljivi su posebno na tržištu nekretnina, gdje se veliki broj stanova kupuje gotovinom, a prijavljene cijene često nemaju veze s onima iz oglasa ili stvarnim iznosima koji se plaćaju. Sve to dodatno potvrđuje koliko je službena statistika udaljena od realnog gospodarstva i stvarnih primanja građana. 2026. godina teško da će ostati zapamćena po ičemu dobrom za umirovljenike, jer se radi o godini bez izbora. A u Hrvatskoj, nažalost, već odavno vrijedi nepisano pravilo, kada nema izbora nema ni obećanja, još manje „mrvica“ kojima se povremeno pokušava kupiti socijalni mir.
Umirovljenici ne trebaju statističke iluzije, već pošten sustav koji priznaje stvarni rast troškova života i stvarne plaće u gospodarstvu. Dok god se mirovine usklađuju prema uljepšanim podacima, a siva ekonomija tolerira, svako „povećanje“ ostat će tek sitniš koji ne rješava, nego produbljuje nepravdu.
U Zagrebu, 13.01.2026.
Predsjednik BUZ:
Milivoj Špika prof.
