By Otkako je 19. srpnja, Zagreb i dijelove Hrvatske pogodilo olujno nevrijeme, svjedoci smo klimatskih promjena koje su vidljive svakim danom sve više.
Iz ponekih statistika DHMZ-a izvukla sam jednu zanimljivost, naime na putanji grmljavinske oluje, koja je pogodila Zagreb, 19.7., najintenzivnija oborina zabilježena je na području Zagreba gdje je u pola sata (od 16.00 do 16.30) zabilježeno 34,6 mm. Takva količina oborine prema procjeni ekstrema može se očekivati prosječno jednom u 16 godina.
Isto tako, što se tiče vjetrova u Zagrebu karakterizira u prosjeku relativno slab vjetar, osobito u jesen i ljeti, hladno doba godine od studenog do ožujka karakteriziraju česte ciklonalne aktivnosti i prolasci hladnih fronti praćeni jakim vjetrom, tako navode u DHMZu .
Toplinski valovi, suše, požari, tuče, obilne kiše i poplave, koje pogađaju Hrvatsku i brojne druge europske zemlje, podsjetile su nas još jednom na izazove koje nam donose klimatske promjene.
Sve vremenske neprilike pokazale su da Hrvatska još nije pripremljena za ono što je čeka u svijetu koji se zagrijava.
Činjenica je da Hrvatska ima dva potpuno različita klimatska područja, pa je za razliku od mnogih zemalja izložena raznim nepogodama istovremeno.
Autor: Branka Mioč
