By Splitsko-dalmatinska županija 2012. godine donijela je plan prostornog uređenja kojim brdo Osoje predviđa za budući vjetropark.
Žitelje nitko nikad ništa nije pitao o ovoj prevažnoj temi, iako je velika većina protiv ove nepotrebne devastacije potencijalnog parka prirode s mizernim vjetropotencijalom.
Šire područje Imotskog je zadnjih godina napokon oživjelo izgradnjom brojnih turističkih kapaciteta, te je time postalo jako perspektivna turistička destinacija, a očuvana priroda i povijesno-kulturna baština je njezin ključni resurs. Jedan od tih skrivenih bisera je i Osoje.
Nakon što se pojavio zainteresirani investitor Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja 24. studenog 2021. godine naređuje izradu “Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu”, za projekt koji bi trebao sadržavati 21 betonsku i metalnu vjetrenjaču visine 170 m s pripadajućom razvodnom stanicom.
Isto ministarstvo je objavilo “Popis ciljanih vrsta”, redom ugroženih za koje bi trebalo utvrditi koriste li taj proctor kao svoje stanište. No studijja nije pokazala brigu za druge dragocjenosti koje treba sačuvati, pa tako iznimno vrijedne kulturne i povijesne znamenitosti ni brojni speleološki lokaliteti nisu obuhvaćeni ovom studijom.
Terensko istraživanje za Studiju utjecaja na okoliš uskoro završava, a plaća je investitor. Oikon d.o.o. koji izrađuje studiju poslu je pristupio prilično neprofesionalno, uz povremeni monitoring velikih zvijeri i ptica gotovo je zanemaren sustavan monitoring ostalih vrsta (botaničari, šišmiši, gmazovi, kukci…).
Budući da se lokalne vlasti mire sa situacijom navodeći da je sve “već riješeno” grupa entuzijasta formirala je radnu skupinu Pokret Osoje, koja je odlučila istražiti Osoje uz pomoć kompetentnih specijaliziranih udruga (za zaštitu životinja i sl.).
Rezultati tih istraživanja iznenadili su i nas same: trajno su naseljene ciljane vrste, npr. Vuk i Velika ušara. One koje su migratorne imaju gnjezdište u Osoju, npr. Orao zmijar, Škajnac osaš. Dokumentirali smo i novu jedniku Surog orla (prema zadnjim podacima samo 3 obitavaju u SDŽ). Pojava Bjeloglavog supa i medvjeda također je važna novost. Utvrdili smo da je Osoje frekventna ruta ptica selica. U njegovim špiljama i jamama žive i gnijezde se šišmiši, sve od reda zaštićene vrste kojih je dio i na Crvenoj listi, evidentno je da naši speleološki lokaliteti kriju fantastičnu floru i faunu. Tonći Rađa, naš proslavljeni speleolog i speleobiolog u njima je pronašao tri NOVE vrste te još šest iznimno zanimljivih čiji će se status utvrditi nakon determinacije. Botanička slika Osoja je prepuna endemskih biljaka. Svijet kukaca, leptira i gmazova posebno je zanimljiv i naravno ciljane vrste su tu.
Povijesno-kulturna baština je posebno vrijedna priča koju valja zaštititi od ovakvog oblika devastacije. Naime duž predviđene trase postoji ogroman broj arheoloških lokaliteta koji NISU ZAŠTIĆENI iako tu npr. imamo tvrđave stare 3 i više tisuća godina. Ljubomir Gudelj Velaga odavno ih je zabilježio i trebale bi uskoro biti detaljno istražene. Valja napomenuti i da je Osoje upravo postalo dio Geoparka Biokovo Imotska jezera, koji je pod zaštitom UNESCO-a.
Ovdje je naveden samo djelić vrijednog prirodnog i povijesno-kulturnog blaga no evidentno je da bi umjesto bezobzirnog i nepovratnog narušavanja trebalo poraditi na proglašenju Osoja Parkom prirode i područja pod zaštitom UNESCO-a. Ovim obraćanjem tražimo pomoć svekolike javnosti koja kao i mi želi zaštititi ono najvrijednije što imamo.
Pokret Osoje uz potporu udruge Čuvari Slivanjske baštine.
Petar Barić
P.S za više informacija možete se obratiti na [email protected] ili na 0915139293.
