By Kao što je većini čitalaca iole upućenih u energetiku i šire, Ministarstvo gospodarstva (MINGO) je napokon odlučilo raspisati natječaj za predsjednika i jednog člana Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA). O važnosti ove institucije je nepotrebno polemizirati jer su mediji u stotinama članaka opisali njenu važnost kao i mnoge nelogičnosti i sporost donošenja bitnih odluka za energetiku. Naravno, činjenica da je bivši predsjednik Daniel Žamboki smijenjen prije dvije godine te da politika nije našla za shodno da se izabere novi govori o vlasti kakva je i kakvu narod trpi. Premijer bi nam odmah začepio usta s novošću od prije tri dana kada je agencija Moody’s dodijelila nevjerojatan rejting Hrvatskoj državi – A3. Sada će se umirovljenici, njih 600.000 s mirovinom manjom od 600 eura lakše zaduživati. Ovo kako mi kaže jedan moj prijatelj postaje doslovno cirkus u državi kojima mirovina čini 42 posto prosječne plaće. Pola umirovljenika gladuje ali premijer se ne skida s ekrana i hvali Moody’s i sebe samoga pa Hrvati očekuju da mu Ursula von der Leyen uruči posebnu nagradu EU komisije – „za uredno vraćanje kredita“. Naime, strategija je stiskati umirovljenike s mizernim mirovinama i ubrzano vraćati kredite s kamatama. Umirovljenici se ne pojavljuju na prosvjednim skupovima, oni čuče u stanovima umotanim u deke na temperaturi od 16 stupnjeva jer je već Čaušesku rekao da je nezdravo grijati se na 20 stupnjeva celzijusa.
O tempora o mores.
Prijeđimo na izbor kandidata, čija imena nadležno Ministarstvo uporno izbjegava objaviti, kako je to bio slučaj s prošlim natječajem. Ovog puta je opreznost MINGO-a razumljiva jer su se navodno javila dva kandidata iz njihova resora: Kristina Čelić, ravnateljica Uprave za energetiku i Ivo Milatić, državni tajnik.
U zemljama zapadne Europe kakvima Republika Hrvatska nesumnjivo pripada pitanje imovinskog statusa kandidata je veoma važno. Javnost želi znati, osim naravno njihove stručnosti, kako i tijekom kojeg perioda su dužnosnici stekli nekretnine i pokretnine – kolokvijalno rečeno.
Kristina Čelić uposlila se u Ministarstvu gospodarstva prije dvadesetak godina. Sagledavajući njenu imovinsku karticu običan građanin RH može s uzdahom popratiti s kakvim impozantnim bogatstvom državna dužnosnica raspolaže. Radi se kako o dobro plasiranim novcima a tako i nekretninama s kojima se hvali po medijima – Stivan (otok Cres) kućica 323 metara kvadratnih itd. S ulogom u fondu Interkapital d.d. od 498.000 eura ( dvije tisuće manje od pola milijuna eura) i ušteđevinom od 63.000 eura se i u skupoj Hrvatskoj može živjeti. Ostale nekretnine, rekli bi ljudi sitne nekretnine, oranice, garaže, zemljišta mogu zainteresirani naći na stranici povjerenstva za sukob interesa.
U susjednoj republici Srbiji – bogatoj pokrajini zvanoj Vojvodina su u posjedu hektari zemlje, pa je doktorica Čelić ustvari latifundistica koja se žrtvuje za rad za opće dobro u Hrvatskoj. Blago nama Hrvatima kada nas vode osobe koje će temeljem vlastitog iskustva najbolje promicati energetsku budućnost zemlje. I Boga molimo da se ne dogodi kolaps energetskog sustava kakav je bio usred sezone u Dalmaciji. Svi se sjećamo.
Pouzdano znam da činovnici u europskim zemljama mogu samo sanjati o takvim blagodatima ali Hrvatska je raj na zemlji kako reče jedan zaboravljeni političar.
Ali poanta gore oslikane ravnateljice je činjenica da ona aplicira na funkciju u HERA-i u trajanju od 7 godina, a da ona navršava 63 godine u proljeće iduće godine. Dakle, do 70 godine na državnim jaslama, u raju države Hrvatske. Očito su neki lobisti procijenili da bi njeno uhljebljenje u regulatornu agenciju bilo korisno, za njih a vjerojatno i za nju.
Moja je preporuka za dužnosnicu da se obzirom na nesumnjivo dobro snalaženje u financijama prihvati privatnog biznisa te da ostavi mjesta mlađim kadrovima, stručnima i poštenima.
Drugi je kandidat za mjesto, vjerojatno predsjednika HERA-e, Ivo Milatić- vinar i maslinar na Hvaru u slobodno vrijeme. Prema medijskim napisima on doslovno gine od posla (”radi kao konj”) jer nije lako prodavati ulje, vino, prošek a možda u budućnosti i banane, kokosove orahe te obavljati vrlo visoku dužnost državnog tajnika. Zato se odlučio na kupnju nekretnina. Navodno četiri stana, mladi studenti i uposlenici će od ogromnih stipendija Vlade premijera AP to moći s lakoćom plaćati.
Kako je ovaj članak tematiziran u vezi energetike i njene regulacija, korisno je upozoriti na sadašnju članicu UV HERA-e Alenku Kinderman Lončarević, suprugu direktora pravnog sektora Hrvatske elektroprivrede. Klasični konflikt interesa. Međutim, mišljenje Povjerenstva za sukob interesa je da to ustvari nije jer njen suprug ne dolazi u HERA-u na sastanke (ovo zadnje je duhovito rečeno). Hvarski kartel, čitaj Frane Barbarić, uspio je „instalirati“ u ovu ustanovu osobu čiji suprug formira strategiju odnosa prema nacionalnom regulatoru HERA-i. Mašala rekli bi u Bosni. Također, uvidom u imovinsku karticu vidi se da prima plaću od neto 3.640 eura plus sličan dohodak od supruga, ima se od čega živjeti. Letimičnim pogledom na stranicu povjerenstva za sukob interesa obitelji Kinderman Lončarević čitatelj će dobiti potpuni uvid u napredovanje u karijeri. Ovome treba dodati zanimljivu opasku da je Alenka Kinderman Lončarević doktorirala u Italiji a da nikad tamo nije živjela. Bilo bi interesantno doznati tko je izvršio nostrifikaciju njenog dopisnog doktorata!? Naravno, potrebno je pojasniti čitaocima da je za karijeru , njenu i suprugovu, zaslužan liberal Goran Granić. Oboje su radili u državnom institutu Hrvoje Požar, gdje je Goran Granić bio dugogodišnji ravnatelj.
Cilj je ovog uratka davanje uvida čitateljima kakvu administraciju imamo, tko je vodi i u konačnici kome ona služi, građanima ili određenim poduzetnicima zvanim „developeri“ koji očekuju od iste da im pogoduje provedbom zakonskih i podzakonskih akata. Enormno povećanje plaća toj istoj administraciji koju je „urbi et orbi“ proglasio Andrej Plenković (podigao sebi plaću 80 posto), osim što je beskrupulozno i nemoralno, imat će za posljedicu i povećanje nižoj hijerarhijskom staležu. U ovu grupu spadaju i dužnosnici u HERA-i
Da zaključim, mandat od sedam godina nema niti jedna europska zemlja osim možda Mađarske (nemam najnovije podatke) i u potpunom je neskladu s mandatima saborskih zastupnika u RH. Osim toga poznavajući način rada HERA-e čije se Upravno vijeće sastaje do dva do tri puta mjesečno kako bi diglo ruke za mišljenja i odluke koje su im pripremile stručne službe, dobiva se groteskna činjenica da su hrvatski regulatori plaćeni najbolje na svijetu. Naime vijećnici ne surađuju sa stručnim službama jer taj posao obavlja isključivo predsjednik UV-a. Sjednice su zatvorene za javnost, tako da je raditi u HERA-i mogli bismo reći veoma ugodno.
Kako uz ovakvog regulatora funkcionira hrvatska energetika, posebno HEP, na čitateljima je da donesu zaključak.
Anđelko Jeličić
