By U hrvatskom obrambenom Domovinskome ratu, sudjelovali su i hrvatski umjetnici: književnici, pjevači, glumci, slikari…Često su dolazili i na prve crte obrane. Bili su hrabri i odlučni. Nu, ono što je najvažnije, malo se koja država koja je doživjela agresiju, kao Hrvatska, može pohvaliti da je imala i takve branitelje, koji su pera i pozornice i izložbene salone odmah kad je trebalo zamijenili ratnom odorom..
A kako je osnovana Satnija hrvatskih umjetnika?
U Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu, 4. listopada 1991. sastali su se: H. Hitrec, D. Butković, M. Bašić, Z.Novak, N. Fabrio, A. Novaković. U nazočnosti predstavnika medija osnovan je Zbor hrvatskih umjetnika. U Deklaraciji o osnivanju ZHUM -a
navedeno je sve što se očekuje od umjetnika u ratu za slobodu Republike Hrvatske. Neki su umjetnici već bili na prvim crtama bojišnica: Sven Lasta, Slobodan Praljak i drugi. Sastavljen je i u medijima objavljen PRIJAVNI LIST / ZA DOBROVOLJAČKOG PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE. Prijave su se prikupljale preko svih udruga u njihovim centrima.
Rijeka prijavljenih je neprekidno tekla. Nitko nije bio odbijen. Birali su sposobne fizički i psihički, i počeli ih po grupama uvježbavati u bazi koju su dobili u jednom zagrebačkom Đačkom domu. Bilo je ljeto. Dom je bio prazan. Imao je igralište u dvorištu i sportsku dvoranu. Ravnatelj gospodin Švelec sa nekoliko svojih pomoćnika pridružio se i pomogao osposobljavati skupine koje su već bile okupljene u društvima: likovnjaka, glumaca, književnika. Dolazili su od kuće ili s posla.
Hrvatski književnik Josip Palada, uz ostalo nam je rekao da je bio zamoljen preuzeti zapovjedništvo, organizaciju i uvježbavanje, korpusa dragovoljaca koji su se javljali iz plejade hrvatskih umjetnika, iako je već bio raspoređen od svoje tadašnje tvrtke pokrivati i popravljati oštećenja telefonskih komunikacija u napadnutom dijelu Republike Hrvatske. Ostavio je udobnu fotelju, pouzdanu službu i priklonio se obrani napadnute Domovine Hrvatske.
Na temelju članka 44. stavka 1. Zakona o obrani Republike Hrvatske, ministar Gojko Šušak potpisao je 10. listopada 1991. privremenu formaciju broj 100.047 ČETA ZNG – „ HRVATSKI UMJETNICI „ . te je postrojba neposredno bila podčinjena Glavnom stožeru Hrvatske vojske.
„U početku smo- sjeća se Palada- uvježbali šest skupina po granama umjetnosti. Uz veliku muku osigurali smo maskirne uniforme. Nešto slabog oružja i streljiva….“.
Predlagali su glavnom stožeru da im se odredi sektor obrane i osigura potrebna oprema. Sami su se naoružavali, koje čime mogao i negdje imao u domaćoj pričuvi, bilo kakvo obrambeno oružje. Uglavnom je to bilo lovačko ili osobno.
Prvo službeno postrojavanje dogodilo se u Maksimiru, a na temelju POZIVA U JEDINICU OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE/ NA TEMELJU ZAPOVIJEDI MINISTRA OBRANE/ ODMAH SE JAVITE / NG – 9375 Maksimir kod Mogile /
- 10.1991. u 13,00 sati / Potpis : Gojko Šušak.
Svi pozvani su došli. U nazočnosti uzvanika, medija, građana, smotru je obavio zamjenik ministra gospodin Ivan Milas, u pratnji zapovjednika Josipa Palade. Padala je kiša. Uz pozdrav domovini, pod zastavom, glasno su prisegli tadašnju prisegu.
Potom je postrojba u punom sjaju promarširala ispred nazočnih uglednika i prisutnih iz Glavnog stožera, te medija i građana. Vođeni zapovjednicima skupine otišli su u bazu na pripreme i opremanje.
Nakon što je postrojba i službeno počela djelovati, izmiješali su bojovnike umjetnike u borbene grupe i već, 26.10. 1991. krenuli na prve crte bojišnica- nastavlja Palada. Paladin zamjenik bio je također poznati hrvatski književnik Hrvoje Hitrec, koji je dao izniman doprinos u stvaranju hrvatske države. Hitrec je odveo skupinu u pravcu Slavonije s namjerom da stignu u Vukovar. Ivan Tolj, koji je kasnije postao i general Hrvatske vojske, trebao je odvesti grupu na područja: Rijeke, Senja, Zadra, Šibenika, Marina, Trogira, Splita, Dubrovnika…. Tamo ju je i dijelom odveo, a skupina u kojoj su bili Palada, Babić i drugi otišla je u napadno djelovanje prema Okučanima.
Inače, Glavni stožer HV-a je postrojbu hrvatskih umjetnika, koja je obišla niz prvih crta bojišta, vrednovao kao bojnu.
U Domovinskome ratu je nekoliko puta i pismeno pohvaljena, a relativno mnogi umjetnici su i primili zaslužena državna i ina odličja i priznanja..
Svi su primili, na Plesu, i Spomenicu 1991., prigodom druge svečane prisege, 22.ožujka 1992.
- „U Domovinskome ratu smo djelovali po cijeloj napadnutoj Domovini. Baza nam je bio glavni grad Zagreb. Bojovnici- umjetnici bili su iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, a najviše ih je bilo iz Zagreba. Među ostalim, u nazočnosti prvog hrvatskog Predsjednika dr. Franje Tuđmana primili smo za zasluge u Domovinskome ratu i „zlatnu plaketu“, što većini hrvatskih umjetnika poglavito služi na čast. No, nažalost netko nas je (ne)namjerno izostavio iz svih popisa postrojbi grada Zagreba“- prisjeća se Palada odajući priznanje i svim pripadnicima, osobito na njihovoj odlučnosti i junaštvu..
Satnija hrvatski umjetnici (1997.) objavila je i monografiju, gdje se može pročitati i vidjeti cijeli njihov ratni put.
Sve u svemu, bili su prvi kad je trebalo!
Mladen Pavković
