Uključeni u tvrtke bez zaposlenih s milijunskim prihodima: Tomislav Ćorić, Tihomir Orešković, Tomislav Dragičević, Marko Njavro… (3)

Nastavljajući serijal o tvrtkama koje nemaju ni jednog zasposlenog a ostvaruju više milijunske prihode u ovom zaključnom nastavku ukazujemo na kapitalce u tom „biznisu“ koji zahvaljujući nakaradnom poslovnom zakonodavstvu vlasnicima nosi po nekoliko stotina milijuna kuna prihoda, ali i dobiti. Podsjećamo tvrtke koje posluju bez zaposlenika ostvarile su u prvih devet mjeseci 2017. godine prihod od 8,4 milijarde kuna, dok im je dobit iznosila oko 2 milijarde kuna. Iako bez zaposlenika te fantomske tvrtke posluju itekako uspješno. Kad bi međutim zbog izbjegavanja zapošljavanja te tvrtke bile opterećene većim poreznim davanjima, što bi trebalo očekivati od države kao dobrog gospodara, u državnom proračunu našlo bi se po gruboj računici nekoliko milijardi kuna.
Nažalost pored niza loših zakona koji su doveli do toga da je Hrvatska po mjerilima Europske unije jedna od najkorumpiranijih članica, te da je njezino pravosuđe po anketi Svjetskog ekonomskog foruma na samom dnu svjetske ljestvice, praksa koja je zakonski omogućila da se u Hrvatskoj posluje bez ijednog zaposlenog ostvarujući milijunske prihode i dobit samo je jedan od brojnih detalja teške bolesti hrvatskog gospodarstva. Jasno je da Hrvatska s ovakvim konceptom koji proizlazi iz nekompetentnih i korumpiranih vladajućih garnitura ne može izaći iz dugogodišnje krize koja ju je dovela na rub bankrota. Treba samo spomenuti podateke američke institucije „Global Financial Integrity“ sa sjedištem u Washingtonu koja prati kretanje prljavog novca u cijelome svijetu. Prema toj instituciji iz Hrvatske je samo u razdoblju od 2004. do do 2013. godine opljačkano i uglavnom završilo u raznim poreznim oazama diljem svijeta 34,6 milijardi dolara. Svojedobno je taj podatak u Hrvatskome saboru spomenuo bivši zastupnik Mosta Stipe Petrina, ali se zbog toga nitko nije uzbudio, a takozvani „objektivni“ mediji na čelu naravno s isto tako tzv. javnom televizijom HRT tu temu nisu ni pokušali obraditi. Jednako tako i ova tema o 50.000 registriranih poslovnih subjekata bez zaposlenih, od kojih je 18.000 aktivno nije zanimljiva za medije koji se više bave minornim politikantskim temama kao što je pozdrav Za dom spremni ili može li prvo polje na starom hrvatskom grbu biti bijelo ili crveno.
Zato u vodećim elektroničkim i tiskovnim medijima ne ćete naći podatke o tvrtkama koje su osnovali ili su im na čelu pojedinci iz hrvatske političke kaste koji praktički pljaćkaju hrvatsku državu i hrvatski narod. Time sudjeluju u njezinom zaostajanju u razvoju, što je dovelo do duboke i zabrinjavajuće demografske krize i iseljavanja mladih ljudi u potrazi za poslom, jer postojeći zakonski propisi omogućavaju da se takozvani „biznismeni“ bogate zahvaljujući ili nekompetentnosti ili suučesništva koalicijskih vlada bilo to HDZ-a ili SDP-a. Uostalom ta praksa je toliko uzela maha da su se u taj „biznis“ ukljuili i sami ministri poput Tomislava Ćorića koji je bio prokurist u firmi „Adeco d.o.o,.“ u kojoj je direktorica Dubravka Sinčić Ćorić koja je ujedno i predsjednica Hrvatskog društva lobista, također bez ijednog zaposlenog ali sa stotina tisuća kuna prihoda. Slučaj ministra za zaštitu okoliša i enrgetike ipak spada među sitne ribe, kad se usporedi s kapitalcima u ovoj kategoriji.
Takav je na primjer Tomislav Dragičević, bivši član uprave, bivši predsjednik uprave i bivši direktor hrvatske naftne kompanije INA d.d. Njegova tvrtka bez zaposlenih „SOL Croatia d.o.o.“, ranije „SOL Ina d.o.o.“ imala je od 2011. do 2017. godine prihod od 7,6 milijuna kuna te s kapitalom i rezervama od 60 milijuna kuna.
Bez i jednog zaposlenog bivši kratkotrajni predsjednik Vlade Tihomir Orešković kao predsjednik uprave tvrtke „Aspera nekretnine d.o.o“ od 2013. do 2017. godine imao je prihod od 45,5 milijuna kuna. Tihomir Orešković bio je i član uprave „Teva Pharmaceuticals d.o.o.“. U procesu privatizacije „Plive“ Tihomir Orešković bio je od 2010. do 2012. godine zamjenik predsjednika Nadzornog odbora, a od 2012. do 2015. godine predsjednik Uprave, zatim član uprave „Teva Pharmaceuticals d.o.o.“ do 2011. godine, te direktor tvrtke „Pliva zdravlje d.o.o.“ od 2012. do 2013. godine. „Teva Pharmaceuticals d.o.o.“ imala je od 2009. do 2010. godine prihod od 565 milijuna kuna bez ijednog zaposlenog.
Predsjednik uprave „Ekonerg holding d.o.o.“ Zdravko Mužek imao je bez ijednog zaposlenog u razdoblju od 2010. do 2017. godine prihod od 54 milijuna kuna.
Direktorica tvrtke „Atlantic Media d.o.o.“ Vesna Barišić od 2008. do 2017. godine prihod od 546 milijuna kuna bez ijednog zaposlenog.
Marko Njavro kao predsjednik uprave od 2016. godine u tvrtki „Cervesia Zagreb d.o.o.“ kojoj je glavni proizvod Ožujsko pivo imao je od 2013. do 2017. godine prihod od vrtoglavih 959 milijuna kuna.
Mihajlo Mirković, od 2014. godine član uprave „TE Plomin d.o.o.“ s prihodom samo u 2015. godini od 658 milijuna kuna, a od 2008. do 2017. godine bez ijednog zaposlenog imala je prihod od preko 6 milijardi kuna.
Kad premijer Andrej Plenković s kontrolirane javne televizije HTV-a svakodnevno prodaje maglu hrvatskoj javnosti o uspjesima njegove Vlade koje on naravno preuveličava, jer je stvarnost nešto sasvim drugo, budući da se Hrvatska i dalje po mnogim pokazateljima nalazi na samom dnu Europske unije, onda je važno ukazati i na ovu anomaliju u poslovanju hrvatskih tvrtki. Kad bi se zakonski obvezalo sve te tvrtke s milijunskim prihodima i dobiti da su obvezne uposliti barem jednog nezaposlenog otvorilo bi se najmanje18.000 novih radnih mjesta. Na Zavodu za zapošljavanje ima na desetke tisuća školovanih i kvalificiranih ljudi koji bi popunili tu prazninu na tržištu rada. Štoviše, umjesto da im se povećaju davanja državi, njima je smanjen porez na dobit s 20 na 18 i 12 posto. Razmjernim oporezivanjem takvih tvrtki u Državni proračun slilo bi se nekoliko milijardi kuna, pa se ne bi trebalo kukati kako nema novca za skupe lijekove oboljeloj djeci, za dječje vrtiće ili za nove škole, pa čak i za borbene zrakoplove. To bi bila prava zadaća premijera u sadašnjoj ozbiljnoj gospodarskoj situaciji, a ne ulagivanje i popuštanje ucjenama koje postavlja Europska komisija ili etnobiznismen i vođa „pete kolone“ u Hrvatskoj Milorad Pupovac, na određeni način umiješan u ubojstvo dr. Šretera i u financijsku propast „Tesla banke“.

Vjekoslav  Krsnik