By Hrvatska je u srpnju 2018. godine osnovala Nacionalno vijeće za inovacije na čijem se čelu svakih 6 mjeseci smjenjuju ministar nadležan za gospodarstvo i ministar nadležan za znanost i obrazovanje. Naime, Hrvatska iz strukturnih fondova treba povući 660 milijuna Eura namijenjenih istraživanju i razvoju, ali se postavlja pitanje koji je smisao povlačenja navedenih sredstava ako se ista raspodjeljuju stihijski i troše nenamjenski, a ista su nedostupna onima koji se bave istraživanjem i razvojem.
Zašto se potiče istraživanje i razvoj?
Europska komisija želi potaknuti gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta i zato potiče istraživanje i razvoj, jer samo razvojem novih inovativnih, patentno zaštićenih tehnologija, proizvoda i usluga može se postići napredak i ostvariti gospodarski rast.
Inovacije donose novac i zato se potiče istraživanje i razvoj a rezultat čega su inovacije. Međutim, novac ne donosi inovacije, i samo ispravno usmjeren novac / potpora može donijeti očekivani rezultat, odnosno gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta.
Nadalje, razlikuju se obične (inkrementalne) inovacije koje donose neznatna unapređenja proizvoda ili radnog procesa ili neznatne uštede sredstava ili energije te su korisne za institucije / organizacije u kojima su osmišljene, ali nemaju učinak na društvo / zajednicu, te postoje radikalne inovacije koje za posljedicu imaju radikalne promjerne, gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Radikalnih inovacija nema puno, te ih je potrebno prepoznati i dati im maksimalnu moguću potporu kako bi se realizirale.
Tko krade sredstva namijenjena istraživanju i razvoju?
Skupina kriminalaca, niže rangiranih birokrata već godinama krade sredstva namijenjena istraživanju i razvoju. Razvijen je sustav profesionalnih dobitnika, jer uvijek jedni te isti dobitnici dobivaju potpore, državna jamstva i kredite za svoje nepostojeće projekte. Radi se o kapilarnoj korupciji jer su umreženi neki niže rangirani birokrati s nekim prijaviteljima, konzultantima i evaluatorima.
Kako to rade?
Kroz programe Europskog fonda za regionalni razvoj (ESIF programi), u Hrvatskoj se provodi natječaj IRI kojim se potiče istraživanje i razvoj. Natječaj se provodi u ministarstvu nadležnom za gospodarstvo. Vezano uz provedbu navedenog natječaja Europska komisija je dala suglasnost na pravilnike koje su joj predočili hrvatski birokrati. U navedenim pravilnicima je jasno navedeno što se financira i s kojim intenzitetom potpore (temeljna istraživanja 100 %, industrijska istraživanja 50%, eksperimentalni razvoj 25% i izrada studije izvedivosti 50%).
Pored javno objavljenih pravila provedbe natječaja (Upute za prijavitelje) na koje je Europska komisija dala suglasnost, hrvatski birokrati su donijeli interna pravila provedbe natječaja, koja su u suprotnosti s pravilima na koje je Europska komisija dala suglasnost.
Hrvatski birokrati su rekli da se industrijska istraživanja provode u laboratorijima, a laboratorijska istraživanja (eksperimentalni razvoj) u industriji, a sve samo da bi EU potpore namijenjene istraživanju i razvoju raspodjeljivali po osobnom nahođenju, odnosno kako bi nepostojećim projektima dodjeljivali subvencije s intenzitetom potpore od 80 ili 100%.
Hrvatski birokrati su opstruirali pravila Europske komisije, gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta jer su sredstva namijenjena istraživanju i razvoju raspodjeljivali suprotno pravilima Europske komisije. Cijeli sustav raspodjeljivanja EU sredstava u Hrvatskoj je napravljen kao jedna velika prijevara s ciljem nenamjenskog raspodjeljivanja EU sredstava namijenjenih istraživanju i razvoju, jer su korumpirani birokrati sustav potpora prilagodili svojim kriminalnim potrebama.
Tko je dobio potporu?
Na taj način birokrati su potpore dodijelili prijaviteljima koji nemaju nikakve projekte, koji nemaju nikakav prethodni niti sadašnji rezultat, ali koji su izjavili da će se baviti istraživanjem i razvojem (iako se nikada prije toga nisu bavili). Tako su nekakve ideje bez provjere inovativnog koncepta, bez provedene studije izvedivosti i bez provedenog ijednog dana eksperimentalnog razvoja proglašene vrhunskim inovativnim projektima, te je prikazano da prijavitelji provode industrijska istraživanja (a preskočili su eksperimentalni razvoj), a sve to kako bi im birokrati dodijelili potpore koja im ne pripadaju (veću subvenciju i viši intenzitet potpore).
S druge strane, prijavitelji koji se godinama bave istraživanjem i razvojem, te koji imaju ishođene svjetske patente za proizvode, tehnologije i usluge koje su razvili ne mogu dobiti potpore za svoje projekte.
Što je financirano?
Proširenje palete proizvoda (uvođenje novog proizvoda) ili kupnja radne linije je proglašeno vrhunskim inovativnim razvojnim projektom. Na taj način proglasili su vrhunskim inovacijama te su dali više milijunske potpore projektima kao što su proizvodnja keksa / vafla, soka, novih vrata i novih prozora, proizvodnja inovativnih masivnih vrata, ili postavljanje „nove metode učenja“, nova aplikacija za fitness i sl.
Međutim, potporu nije mogao dobiti projekt na kojem se radi 10 godina, projekt u koji je već uloženo 10 M kuna vlastitih sredstava, projekt za koji je postavljena hipoteza, testiran inovativni koncept, provedena studija izvedivosti, provedena laboratorijska istraživanja, predane patentne prijave, projekt koji ima ishođene svjetske patente, te projekt koji ima certifikat Pečat izvrsnosti dobiven od Europske komisije, kao i preporuku za financiranje projekta uz obrazloženje da projekt ne zadovoljava uvjete natječaja.
Projekt Pharmaceutical composition – Nova formulacija lijeka
Ljiljana Sović Brkičić je farmaceut, inovator i istraživač. Skupa s dr. Zdravkom Dokuzovićem razvila je novu, patentno zaštićenu tehnologiju koja omogućava kontrolirano i za mjesto specifično otpuštanje lijeka iz formulacije čime se postiže kontrolirana koncentracija lijeka u krvi a što je jako bitno za liječenje. Za svoju tehnologiju imaju ishođene svjetske patente. Također imaju certifikat (Pečat izvrsnosti) kojim je Europska komisija projekt ocijenila visoko kvalitetnim te dala preporuku da se projekt financira europskim sredstvima. Međutim, unatoč ishođenim svjetskim patentima i Pečatu izvrsnosti te preporuci Europske komisije, hrvatski birokrati su ocijenili da je financiranje ovog projekta rizično te projekt nije dobio potporu iz europskih sredstava kojima se potiče istraživanje i razvoj.
Projekt koji po ekonomskim značajkama predstavlja novi Sumamed, projekt koji u državni proračun može donijeti u obliku poreza iznose sredstva koja će utjecati na BDP, projekt koji bi se realizirao u Hrvatskoj, projekt koji bi otvorio nova radna mjesta, projekt kojim bi se proizvodili proizvodi koji bi se uglavnom izvozili… ne može dobiti potporu iz sredstava namijenjenih istraživanju i razvoju.
O sustavu…
Kroz natječaj IRI je u Hrvatskoj je do sada podijeljeno 100 milijuna Eura za poticanje istraživanja i razvoj, te je financirano 87 projekata. Protekom vremena će se vidjeti sudbina svakog financiranog projekta, ali sam način raspodjeljivanja sredstva jasno ukazuje koji će biti konačni rezultat.
Potporu su dobili nepostojeći projekti, odnosno projekti koji uopće nisu inovativni, te projekti koji su svjetlosnim godinama udaljeni od razvoja inovativnog proizvoda i komercijalizacije istoga, po procedurama suprotnim od onih koje je propisala Europska komisija, pa se postavlja pitanje što rade nadležne institucije, te tko se potpisao na rješenja o financiranju navedenih projekta?
Zaključno…
Unatoč nemjerljivoj šteti učinjenoj državi, te prijaviteljima inovativnih projekata sustav funkcionira i dalje. Natječaji kasne više od 1000 dana, a i dalje nisu uspostavljena poštena, jasna i transparentna pravila provedbe natječaja, nitko ne reagira na razvidne nepravilnosti, prokazatelji se ignoriraju ili kažnjavaju isključivanjem iz natječaja jer nisu dio dobitnog tima…
Svaki dan na posao dolaze birokrati, članovi raznih odbora za odabir projekata, članovi komisija za prigovore, birokrati koji su osmislili dvostruka pravila provedbe natječaja i koji su natječaje provodili po istima.
Nema sankcija. Nema otkaza. Svaki mjesec birokratima plaća sjeda na račun…
Anđelko Jeličić
