O DIZALIMA….

Siromaštvo utječe na kvalitetu života i stanovanja pa se često uz tu pojavu veže i pojam socijalne isključenosti. Socijalna isključenost može se definirati kao pojava do koje dolazi zbog niza povezanih problema poput nezaposlenosti, malih prihoda, loše kvalitete stanovanja, kriminalne okoline ili lošega zdravstvenog stanja.  Pojam isključenosti, kako ga nalazimo u dokumentima i istraživačkoj literaturi, uglavnom se poklapa sa značenjem siromaštva i diskriminacije, a u velikom broju slučajeva pojmovi se pišu i proučavaju zajedno jer su međusobno ovisni i isprepliću se.

Socijalno su isključene one osobe koje ne mogu sudjelovati u „normalnim“ aktivnostima svoga društva. Imaju namjeru i želju biti uključeni, ali im to onemogućuju čimbenici izvan njihove kontrole. Tako isključene osobe ne sudjeluju u raspodjeli kulturnih i ekonomskih dobara društva, a socijalna isključenost koju proživljavaju često nije posljedica njihovih osobnih nedostataka ili odluka, već vanjskih čimbenika poput loše uprave i socijalne politike ili nepovoljnog gospodarskoga stanja. Mogu se razlikovati tri vrste društvenih prikraćenosti: ekonomska (siromaštvo), kulturna (neobrazovanost, izoliranost, neinformiranost) i radna (nezaposlenost). Navedene prikraćenosti povezane su, međusobno se generiraju i u međuodnosu čine socijalnu isključenost. Nezaposlenost, naravno, najviše utječe na rizik od siromaštva pa tako i socijalne isključenosti jer nezaposlena osoba gubi prihode, društveni status i poznanstva. Svi ti gubici produbljuju siromaštvo i isključenost, a i smanjuju mogućnost da se iz tog stanja izađe. Po kvaliteti života umirovljenici su bliski nezaposlenim osobama:  i oni gube dio prihoda, mijenja im se dotadašnji društveni status, manje se druže i teže dolaze do potrebnih informacija. Dodatni negativan utjecaj na život umirovljenika ima i fizička nemoć koja sve više dolazi do izražaja s godinama.

Sve aktivnosti i prijedlozi Hrvatske stranke umirovljenika imaju za cilj poboljšati kvalitetu života svih građana, a posebno starijih i umirovljenika. Stoga je 2018. godine Hrvatska stranka umirovljenika sudjelovala u inicijativi za ugradnju dizala u višekatne zgrade uz sufinanciranje sredstvima iz fondova Europske unije. Inicijativu su, uz Hrvatsku stranku umirovljenika, osmislili i od 2016. godine promovirali zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan i predsjednik Udruge umirovljenika Hrvatske pošte i telekoma Želimir Manenica. U Republici Hrvatskoj prema procjenama živi više od 800 000 osoba starijih od 65 godina, više od 500 000 osoba s invaliditetom, a oko 700 000 osoba živi u stambenim zgradama od kojih više od 16 000 nema ugrađeno dizalo. S obzirom na iznesene podatke i mogućnost da u sklopu operativnog programa Koherentnost i kohezija EU sufinancira 85% troškova ugradnje, očekivalo se da nadležne institucije, prvenstveno Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova, prepoznaju interes i potrebu te reagiraju na vrijeme.

Od 16 000 pretprijava koje je poslala Udruga umirovljenika HP-HT, više od pola je vraćeno i potpisano. Tome se dodaje još 4000 potpisa u online peticiji i gotovo 6000 potpisa u upitniku koji je slala Hrvatska stranka umirovljenika. Sve to, nažalost, nije bilo dovoljno da Ministarstvo na čelu s ministricom Gabrijelom Žalac odradi svoj posao. Podaci prikupljeni u ovoj akciji poslužit će kao argument i pokazatelj potrebe za prijavu u financijskom razdoblju koje je pred nama – od 2021. do 2027. godine.

Ugradnja dizala bi znatno povećala mobilnost građana, posebice starije populacije i osoba s invaliditetom koji bez dizala, zbog svojih godina i zdravstvenog stanja, često postaju i zatočenici u svoja četiri zida.

Hrvatska stranka umirovljenika neće odustati od projekta ugradnje dizala te će na sve raspoložive načine pomoći zainteresiranim partnerima, udrugama i građanima u potrebi kako bismo svi zajedno potaknuli nadležno Ministarstvo da prepozna velik problem i prihvati vrlo jednostavno rješenje. Čini nam se da je u ovoj Vladi na čelu Ministarstva regionalnoga razvoja i europskih fondova prava osoba na pravom mjestu i da će Nataša Tramišak sa svojim dugogodišnjim iskustvom za ovaj projekt biti – treća sreća.

 

Silvano Hrelja